Procesija, vezivanje zvona, paljenje lumina

Procesija, vezivanje zvona, paljenje lumina

Filip Brala/PIXSELL

U Zadru kao i u cijeloj Dalmaciji od Velikog četvrtka do Velike subote vezuju se crkvena zvona. Taj čin naglašava pokoru i izuzetak bilo kojeg oblika slavlja i pjesme za vrijeme 40 dnevnog trajanja korizme.

Uskrsni običaji uglavnom su u danima Velikoga tjedna. I zato što im je zajednička vjerska podloga, slični su u cijeloj Hrvatskoj. No ipak, svako se mjesto običajima razlikuje od drugog. 

 U Zadru kao i u cijeloj Dalmaciji od Velikog četvrtka do Velike subote vezuju se crkvena zvona. Taj čin naglašava pokoru i izuzetak bilo kojeg oblika slavlja i pjesme za vrijeme 40 dnevnog trajanja korizme. Veliki petak pak predstavlja kulminaciju Kristove muke te je na ovaj dan zabranjen rad na zemlji. U Zadru i okolnim mjestima održavaju se posebno svečane procesije sa svjetlima, ističe etnologinja Jasenka Lulić Štorić, voditeljica Etnološkog odjela iz zadarskog Narodnog muzeja:

     Na prozore se stavljaju lumini, tako da to djeluje nekako potresno. Cijelim putem se pjeva Puče moj, kako je to u sumrak baš se nekako dramatika čitavog tog trenutka i Kristove muke posebno naglašava, 

Druga posebnost u Dalmaciji, nadodaje etnologinja Jasenka Lulić Štorić, je glagoljaško pjevanje na crkvenim obredima koje spada pod zaštićenu kulturnu baštinu. Priprema uskrsnih pogača i bojanje pisanica obavljaju se na Veliku subotu a Uskrs nakon blagoslova hrane i misnog slavlja uključuje druženje s obitelji i prijateljima.

     Sve ono što je vezano za ukrašavanje jaja, tucanje sa jajima, pa onda to da se ljuske blagoslovljenih jaja ne smiju baciti u smeće već to ide u vatru, ili recimo blagoslovljena maslinova grančica isto tako ide negdje u polje, u vinograd ili se baca u vatru, ne baca se u smeće. To je nešto što će sigurno ostati.

Tim više što je ova nematerijalna kulturna baština postala dio turističke ponude. Važno je samo, naglašava Lulić Štorić da se ne prilagođava modernom vremenu već ostane izvorna.

      A turisti će se uključiti jer onaj koji to dođe kao turist gledati, on je pretpostavljam i vjernik, pa i želi vidjeti ono što je autentično

S preko 50 kulturno umjetničkih društava koliko ih djeluje u zadarskoj županiji za nematerijalnu kulturnu baštinu zadarskog kraja nema straha.

Komentari