Slobodno ostalo više od 20 % mjesta na prvoj godini studija

Slobodno ostalo više od 20 % mjesta na prvoj godini studija

Dino Stanin/PIXSELL

Prorektorica Balić-Nižić: "Mi smo za redovite studije predvidjeli 1350 mjesta; 611 na jednopredmetnim studijima, a na dvodpredmentim studijima je bilo 739 mjesta - što bi značilo 370 studenata. Kvota bi bila 980, a upisalo se oko 760 studenata."

Na nacionalnoj razini ostalo je skoro 12 tisuća slobodnih mjesta na visokim učilištima. Prazno će tako ostati svako treće mjesto na studijima diljem Hrvatske. Uzrok tomu su, kažu stručnjaci, demografski problemi i nikad lošiji rezultati državne mature. I dok je državni prosjek trećina praznih mjesta u visokoobrazovnim ustanovama, na Sveučilištu u Zadru prazno je ostalo nešto više od 20 posto mjesta, kaže prorektorica Nedjeljka Balić-Nižić:

Mi smo za redovite studije predvidjeli 1350 mjesta; 611 na jednopredmetnim studijima, a na dvodpredmentim studijima je bilo 739 mjesta - što bi značilo 370 studenata. Kvota bi bila 980, a upisalo se oko 760 studenata.

Tradicionalno, prvi su popunjeni: Psihologija, Kultura i turizam, Menadžment, Anglistika te Sestrinstvo. A najmanje buduće studente u Zadru zanimaju:

Od redovitih studija najviše mjesta je ostalo na Filozofiji, Talijanistici, Germanistici, Klasičnoj filologiji, Odjelu za francuski i frankofonske studije, Informacijskim znanostima, Arheologiji i Kroatistici. Moram napomenuti da je Kroatistika ove godine uvela dvopredmentni studij koji je popunjen, ali je na jednopredmentom ostalo nešto mjesta.

Razloge prorektorica vidi u tome što iste studije imaju i druga sveučilišta, ali i maturanata je sve manje dok se kvote ne mijenjaju. Mada Balić-Nižić kaže - analizirat će se i upisne kvote. Igor Drvodelić iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje kaže da se od 2015. smanjuje broj učenika, a istovremeno se kvote na studijima povećavaju. A tu su i loši rezultati državne mature:

Dakle, uz sami pad broja učenika, smanjuje se i postotak onih koji odlaze na visoko obrazovanje jer su svjesni da za tržište rada više nije toliko nužno visoko obrazovanje.

Čeka li onda Hrvatsku kriza visokog obrazovanja?

Već se odavno u nekim zemljama Europske unije dogodilo da ne postoje kvote. Možda će se tako dogoditi i kod nas, da će visoko učilište upisati sve kandidate koji se prijave na studij.

Mora se zato održati kvaliteta obrazovanja, a to znači da se moramo držati visokih kriterija u visokom obrazovanju. Time ćemo na studij u Hrvatsku privući i strane kandidate, a to jamči opstanak, zaključuje Drvodelić.

Komentari