U "Ćakulama" danas o temperaturi mora i ribolovu

U "Ćakulama" danas o temperaturi mora i ribolovu

Foto/Boris Bulić

Što je temperatura mora viša, to je i riblji metabolizam brži. Zahvaljujući tome riba je konstantno gladna. Kad more dosegne petnaestak stupnjeva Celzija tada se u kanalima počinje javljati i plava riba poput lokardi i skuša i to su pravi pokazatelji otvorenja ribolovne sezone

Čistoća i temperatura mora su dva vrlo važna detalja kada je u pitanju turistička sezona, ali i naša ljetna sezona kupanja. No temperaturna kolebanja ne utječu samo na turiste i kupače već i na ribe, ponajprije na njihove osnovne životne i prehrambene navike. Naravno, malobrojne to područje zanima s aspekta ribljeg zdravlja. Većini je ribolovaca ta tema ponajprije zanimljiva zbog ribolova.

Naime, poznato je da je većina riba aktivnija u toplijem dijelu godine zbog čega se mnogi ribolovci zimi ni ne upuštaju u ribolovne avanture, već čekaju sezonu da riba pošteno ogladni.

Ove je godine zima jako dugo temperature "držala poprilično nisko". Proljeće koje smo očekivali kao nešto što će pokrenuti riblje apetite, pokazalo se vrlo kolebljivim tako da do nekog ozbiljnijeg i naglijeg porasta temperature, kakav smo očekivali, zapravo nije došlo. Zbog svega je toga riba 'radila', kako se to voli reći poprilično loše, sporo se budeći. Samo su se oni najuporniji, i oni koji su stalno na moru na svojim provjerenim poštama, vraćali iz ribolova s bogatim ulovima.

Činjenica je da neke lokacije, ribarskim rječnikom 'pošte', drže ribu i da ih na tim mjestima ima više nego na ostalima, no isto je tako činjenica da je u netom proteklom razdoblju riba i na tim pozicijama bila umrtvljena i letargički inertna upravo zbog niskih temperatura.

Riblji je metabolizam u uskoj vezi sa okolnom temperaturom mora. U hladnijem se dijelu godine veliki broj ribljih vrsta povlači u dublje, temperaturno stabilnije more, gdje zimuje. U tom periodu se riba hrani znatno manje i obroke koje uzima, uzima lijeno, zimskom sporošću. Kako temperatura mora raste tako se i njihov apetit budi jer se budi i metabolizam.

Kad more dosegne nekih petnaestak stupnjeva Celzija tada se u kanalima počinje javljati i plava riba poput lokardi i skuša kao pravi pokazatelji otvorenja ribolovne sezone. Naime tada i oni manje vješti u nekakvom običnom ribolovnom pohodu mogu ostvariti rezultat kojim će se moći pohvaliti.

Što je temperatura mora viša, to je i riblji metabolizam brži, a što znači da se svi životni procesi ubrzavaju, pa tako i probava. Zahvaljujući tome riba je konstantno gladna.

A duži dani ne znače samo vremenski duži dan, a kraću noć već i veću količinu sunčevog svjetla koje prodire u more pod oštrijim kutem. To je jedan zatvoreni krug u kojem se razvija više fitoplanktona, a što za posljedicu ima i logičan porast zooplanktona. Za njim ide sitnija riba, pa krupnija. Hranidbeni se lanac povećava, ubrzava i raste, tako da je za aktivnost ribe uz porast temperature, svakako presudan detalj i duljina dana.

No to se ne odražava samo na dnevne nego i na noćne stanovnike podmorja.

Zalaskom sunca na scenu izlaze novi predatori i nove žrtve. Budući da je more toplije, sve je intenzivnije, a u zavisnosti od faze mjeseca, na sceni su različiti igrači. Na nekim terenima su to ugori, na nekima fratri i ušate, a na nekima ovčice. No svima im je zajedničko da su puno gladniji nego prije mjesec dana.

A budući da je podmorje potpuno budno i aktivno, trenutno je prisutno i jako puno sitne ribe poput primjerice manula i bugava koje su tek malobrojnima ciljana lovina, a koje pohlepno napadaju ješku namijenjeni u plemenitijoj lovini. No to su slatke muke i na to se ne bi trebali žaliti jer je to svakako bolje od zimske praznine i sveopćeg nedogađanja.

 

MORSKE ĆAKULE 11.06.

Komentari