Udruživanjem do jačanja plavog gospodarstva na Mediteranu

Udruživanjem do jačanja plavog gospodarstva na Mediteranu

Radio Zadar

Vedran Slapničar, potpredsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti pomorske industrije ističe kako se ovakvim inicijativama spajaju tvrtke i ustanove iz različitih zemalja. Takav je primjer suradnja s talijanskim klasterom Mare Friuli Venezia Giulia po pitanju brodogradnje.

Predstavnici sedam mediteranskih zemalja u zadarskoj Kneževoj palači sudjelovali su na Big Med Forumu. Riječ je o dijelu EU projekta Mistral, kojem je cilj razvoj plavog gospodarstva na Sredozemlju i to kroz klastere mediteranskih zemalja. To je ideja europskog projekta Mistral. Namjerava se, dakle, do 2022. što bolje povezati mediteranske zemlje. Tiziana de Nittis iz talijanske regije Emilija Romagna, koja je voditelj projekta, naglašava kako to žele postići rastom plavog gospodarstva s naglaskom na energiju, akvakulturu, pomorski, obalni i kruzerski turizam:

Podupiranje i jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija. Promoviranje poslovnog ulaganja te jačanje međunarodne suradnje i pristupa klastera u mediteranskom području.

Španjolcima, Portugalcima, Talijanima i ostalima Zadar je predstavljen kao prosperitetna i važna hrvatska točka u sustavu plavog gospodarstva. Približio je njegovu ulogu prisutnima Krešimir Laštro, županijski pročelnik Upravnog odjela za more i turizam i to kroz turizam, promet i ribarstvo:

Od ukupnog ulova ribe u Republici Hrvatskoj, gotovo polovica se ulovi u Zadarskoj županiji. Vezano uz prometni dio, najznačajniji projekt je dovršetak luke Gaženica.

Jedan od izlagača je Vedran Slapničar sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje, ujedno i potpredsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti pomorske industrije. Ističe kako se ovakvim inicijativama spajaju tvrtke i ustanove iz različitih zemalja. Takav je primjer suradnja s talijanskim klasterom Mare Friuli Venezia Giulia po pitanju brodogradnje:

Taj projekt se zvao Innovation challenge, a u njemu smo pokušali povezati velike tvrtke s malima i mogu reći da je to bilo dosta uspješno. Vidjet ćemo kakva će inače biti situacija s našim velikim brodogradilištima. Ja sam uvijek optimist. Imate na svijetu 90-ak tisuća brodova koji plove, a flota se mora obnoviti za 15 do 20 godina. Znači da unutar 15 do 20 godina morate napravit 40, 45 tisuća brodova. U tom smislu naša brodogradnja sigurno ima perspektivu.

Od toliko tisuća brodova, Slapničar je uvjeren da bi hrvatska brodogradnja – koja i dalje slovi kao jedna od najboljih na svijetu – svakako, uz državnu potporu, može računati na gradnju nekoliko stotina brodova. Forum je organizirao partner na projektu - Županijska komora Zadar, a sudjlovalo je 14 partnera iz Italije, Grčke, Albanije, Španjolske, Francuske, Portugala i Cipra.

BIG MED

Komentari