Ulje od zlata

Ulje         od          zlata

Posljednjih godina sve je veća potražnja za ljekovitim i aromatičnim biljem, od kojih prednjači smilje. Ulje smilja koriste kozmetička i farmaceutska industrija, a na domaćem i inozemnim tržištima postiže vrtoglave cijene.

Takvi trendovi povećavaju pritisak na prirodne resurse te samonikle mediteranske biljke pa je sve više onih koji su se odlučili baviti uzgojem smilja. 

Zamirisalo je smilje u malom nasadu koji je prije godinu i pol uz pomoć brata zasadio Drago Marinović.

Možete vidjeti u pozadini da je smilje u jednoj dobroj kondiciji, nadamo se da je ovo početak obiteljski, namjera nam je povećati nasade na veću površinu tako da to može biti dobar izvor prihoda uz glavni posao koji radimo jedan i drugi - kaže Drago Marinović, uzgajivač smilja.

Nisu jedini - sve se više ljudi odlučuje na uzgoj smilja.

Smilje je zadnjih par godina definitivno hit, pretpostavljamo da je jedna od važnijih stavki tome da je otkupna cijena još uvijek visoka i da na situaciju u hrvatskoj poljoprivredi on je jedna zanimljiva kultura za zaradu svim ljudima koji se već sustavno bave s time ili tek razmišljaju o tom. - objašnjava Marta Pintur iz Udruge za ruralni razvoj Ravni Kotari.

smilje-3.jpg

Ivica Đurica o uzgoju smilja počeo je razmišljati prije devet godina kada ga je s uljem te biljke upoznala supruga aromaterapeutkinja.

Kad je donesla prvu bočicu ulja i kad mi je rekla cijenu te bočice ulja ja sam pitao gdje to raste, ona je rekla u Dalmaciji - prisjeća se Ivica Đurica, uzgajivač smilja.

Tako je bračni par Đurica napustio vrevu glavnoga grada i krenuo put Dalmacije. Danas pod smiljem imaju oko dva hektara zemlje. Uzgojili su i vlastito sjeme pa prodaju i ekološke sadnice. Kupaca ima.

Ovo je proizvod koji cvjeta svake godine, koji radi svake godine a cijena je svake godine sve veća i veća - ističe Ivica.

U branje obitelj Đurica ove godine još nije krenula. Čekaju pogodan trenutak kako bi prinos ulja bio maksimalan, a kvaliteta na najvišoj razini. Sve dok se pri uzgoju ne rabe umjetna gnojiva i dodaci, smatraju, ulje od uzgojenog smilja jednake je kvalitete kao i ono od divljega.

Mi imamo u Hrvatskoj vrlo veliku šansu budemo li proizvodili na čistim imanjima ulja da napravimo snažna terapeutska ulja koja bi mogla u cijelom svijetu biti poznata - kaže Mirna Đurica, aromaterapeutkinja.

Prirodni resursi privlače mnogobrojne berača.smilje-1.jpg

Svakodnevno njih dolazi preko pedeset što osobnih što kombija, a u svakom autu ima pet do šest članova znači preko 150 do 200 ljudi je tu na ovom terenu Područje Ždrila, Vučjaka i Vinjerca - žali se stanovnik Ždrila, Marinko Knežević.

Marinko tvrdi - nemilosrdno beru smilje i ono nestaje.

Ja sam staja nije se vidio kamen, on je u kamenu resta, ali danas toga više nema. Nema ga jednostavno su ga uništili.

Prirodnih populacija ima sve manje jer se ne daje prilika da se biljka osjemeni, da napravi svoj proizvodni ciklus u prirodi - objašnjava Ivan Skelin, inženjer hortikulture i proizvođač sadnica.

Branje smilja iz uzgoja nudi mogućnost da se samoniklo bilje u prirodi oporavi, ali i veću sigurnost beračima.

Smilje u prirodi jednostavno ako se na to odlučite da ga tražite i berete onda to iziskuje trud, neizvjesnost jer znamo da u šumi postoje i neke stvari koje vas mogu ugrist, izlažete svoj život opasnosti. - kaže Drago Marinović, uzgajivač smilja.

Istodobno, hektari zemlje stoje neobrađeni.

Dalmacija jest prostor smilja, smokava, rogača, grožđa, šteta je što mladi ljudi da ne iskoriste vrijeme i prostor u kojem žive, nema potrebe pored zemlje koju imamo da idemo na zapad tražit posao bolje zemlju obrađivat nego prodavat. - dodaje Drago.smilje-4.jpg

A onda prodavati ono što nam zemlja daje. Gotovo dvije tisuće eura po litri, uopće ne zvuči loše.

 

 

 

Komentari