Usidrite se na našim valovima jer danas u "Ćakulama" govorimo o sidrenju

Usidrite se na našim valovima jer danas u "Ćakulama" govorimo o sidrenju

Foto/Boris Bulić

Sidrenje je u mnogim ribolovnim tehnikama iznimno važan detalj jer nas može i mora zadržati upravo iznad odabrane ribolovne pozicije. Često su odmaci od samo nekoliko metara presudni za ribolovni uspjeh zbog čega je vrlo važno znati se pravilno usidriti.

Što sve treba uzimati u obzir pri sidrenju? Poslušajte koliki minimum sidrenog konopa je potreban, zašto se naši ribolovci najviše služe sidrima mačak i drakmar i za koja su morska dna pogodna ova dva sidra? Čut ćemo i o sidrima koriste danforth, bruce, mantus te plug ili CQR. 

Sidro je nešto bez čega se na brodu ne može i ne smije biti. Prema službenoj definiciji, sidro je naprava koja se na konopcu ili lancu spušta s broda do dna da bi brod ostao u mjestu, odnosno da ga vjetar i morska strujanja ne bi odvukli.

Sidrenje je u mnogim ribolovnim tehnikama iznimno važan detalj jer nas može i mora zadržati upravo iznad odabrane ribolovne pozicije. Često su odmaci od samo nekoliko metara presudni za ribolovni uspjeh zbog čega je vrlo važno znati se pravilno usidriti.

Dakle, prva stavka od koje bi trebalo poći je odabir adekvatnog sidra i odabir adekvatne dužine sidrenog konopa.

No tu postoje neki zbunjujući detalji. Premda postoje tablice o preporučenim težinama sidara u odnosu na dužinu barke, kada je riječ o dužini konopca stvar je poprilično nejasna. Naime, Pravilnik o brodicama kaže da bi barka trebala biti opremljena sidrenim konopom ili lancem dužine 25 do 100 metara, čime je dužina tog konopa zapravo ostavljena vlasniku na izbor.

Srećom rješenje postoji. Da bismo odredili pravu dužinu potrebnog sidrenog konopa, treba se prisjetiti one stare ribarske uzrečice, koja kaže da nijedan konopac na barci nije predugačak ni predebeo, tako da bi 100 metara sidrenog konopa zapravo trebao biti nekakav minimum.

Premda mnogi vlasnici barki pod raznim izgovorima to izbjegavaju, postavljanje lanca između sidrenog konopa i sidra je detalj bez kojega se ne bi trebalo otiskivati na more. Naime, često se i s težim sidrom na dugačkom konopcu pri jačem vjetru i kurentu teško, ako ne i nemoguće, sidriti. Pritom ne treba zaboraviti da, osim što postavlja sidro u radni položaj, sidreni lanac čuva konopac od oštećenja na grubom kamenitom dnu.

Dužina lanca je toj situaciji određena dužinom barke, što znači da bi sidreni lanac trebao biti dug koliko i barka. Ipak, u praksi je to najčešće prepolovljena vrijednost.

Iako je na tržištu prisutno mnoštvo raznih modela sidara namijenjenih sidrenju na različitim terenima, većina se naših ribolovaca odlučuje za dva osnovna, a to su mačak i drakmar.

Mačak je sidro sklopivo poput kišobrana koje se proizvodi u težinama od 1 do 12 kilograma, a čiji se kraci preko zgloba po potrebi mogu priljubiti uz tijelo ili raširiti u radni položaj. Da se u transportu ne bi rasklopilo, ili pak sklopilo tijekom sidrenja, brine se prstenasti graničnik koji se jednostavnim zakretanjem postavlja u željeni 'zaključani' položaj.

Mnogi se početnici boje koristiti ovo sidro strahujući od zadjeva, no ako se pravilno veže, straha nema.

Sidreni se lanac s mačkom spaja preko škopca i to za donje oko, dok se za gornje oko lanac fiksira tanjim konopcem. U slučaju zapinjanja sidra u tvrdo, dovoljno je snažnije povući sidreni konopac, što će dovesti do pucanja tanjeg konopčića koji vezuje lanac za gornje oko. Nakon toga se sidro bez nekih osobitih problema izvlači sklopljeno sa suprotne strane.

Sidrena moć mačka u takvom vezivanju je ravna prekidnoj nosivosti tog tanjeg konopca.

Drugo najčešće korišteno sidro je drakmar. To je tradicionalno sidro koje se sastoji od sidrenog tijela, najčešće cijevi, u koju su umetnute četiri šipke promjera 6, 8 ili 10 milimetara. Premda su u ponudi mnogih prodavaonica nautičke opreme takva sidra izrađena od inoxa, veliki je broj ribara skloniji drakmarima izrađenima od obične željezne cijevi i građevinskog željeza za armiranje.

Drakmar je izuzetno pogodan za sidrenje na kamenitim terenima gdje u dodiru s dnom vrlo lako nalazi uporište. U slučaju zapinjanja u tvrdo, dovoljno ga je snažno povući, čime se ispravlja krak koji je zapeo. A nakon izvlačenja izravnati se krak rukom jednostavno ponovo savije u željeni oblik.

Drakmar se u principu ne opterećuje nikakvim lancem već se najčešće u gornji dio cijevi ulije beton ili olovo. Takav poremećaj težišta dovodi do prevrtanja sidra čim dotakne dno, a time i do trenutnog sidrenja. Za razliku od mačka, drakmar se uvijek vezuje samo za gornje oko.

Osim ova dva sidra na barkama se najčešće koriste danforth, bruce, mantus te plug ili CQR.

Danforth sidro ima dva pomična šiljka i dugo tijelo u obliku šipke za čiji se kraj vezuje sidreni konop ili lanac. Namijenjeno je plovilima male ili srednje dužine, a izuzetno je pogodno za sidrenje na pjeskovitom i blatnom dnu. Dostupno je u težinama od 6 do 15 kilograma. Zbog specifične građe lako se podiže. Ipak, vrlo je nepogodno za sidrenje na kamenitim terenima.

Bruce sidro je temeljno kreirano za sidrenje većih brodova, no u smanjenoj verziji je pogodno i za manje barke. Izvrsno drži na pjeskovitom dnu na kojem se ukapa s jednim od dva kraka koji podsjećaju na krila morskog goluba ili raže. Kada se podiže, važno je plovilom doći iznad sidra. Naime, kod okomitog zatezanja konopa pri izvlačenju, kraci u balansiranju zauzimaju simetričan položaj, zbog čega sidro brzo popušta te se lako podiže do površine.

Mantus sidro je prvenstveno konstruirano za sidrenje na mekim pješčanim, ali i jako zaraštenim dnima. Zbog svoje konstrukcije se izuzetno lako i vrlo brzo ukopava pružajući sigurno uporište, dok se kod okomitog podizanja jednako lako oslobađa. Zahvaljujući montažnoj konstrukciji jednostavno se i brzo može rastaviti, što je svakako prednost prilikom skladištenja. Ovo sidro se proizvodi u rasponu od 3,6 do 57 kilograma.

Plug ili CQR (Clyde Quick Release) je sidro oblika pluga. Opremljeno je samo jednim krakom koji se zbog težišta lako i odmah po zatezanju konopa zabija u dno. Zglob na spoju tijela i kraka omogućuje pomicanje kraka lijevo ili desno u odnosu na tijelo sidra, što omogućuje još lakše ukapanje i sidrenje. Prilikom okomitog podizanja se lako izvlači, ali u slučaju povlačenja pod kutem samo se još dublje zabija, a što je mnogog neiskusnog nautičara koštalo ostavljanja sidra na dnu. Ovo je sidro jako pogodno za sidrenje na mekanom dnu.

Postoji i olujno ili zavlačno sidro koje je zapravo platno skrojeno u obliku padobrana s ojačanjima na rubovima. Njime se koristimo kad želimo usporiti kretanje barke nošene kurentom ili vjetrom. S ruba otvora olujnog sidra se pružaju četiri kraća konopca spojena na centralnoj alki koja je pak preko glavnog konopca povezana s barkom. Olujno sidro se izvlači povlačenjem zasebnog konopca koji je fiksiran za sredinu sidra s vanjske strane plašta.

Ovo se sidro često koristi u lovu drifting tehnikama poput primjerice big game fishinga na otvorenom moru i u pravilu se vezuje za bok broda.

Općenito gledano, sidrenje je zapravo vrlo jednostavan postupak pri čemu, unatoč toj nepobitnoj činjenici, mnogi ipak ne uspijevaju usidriti svoje plovilo iz prvog pokušaja.

Pod uvjetom da imamo sidro koje odgovara tipu dna na kojem se želimo usidriti, plovilo valja ponajprije postaviti u položaj koji će zauzeti nakon što se usidrimo. U tu kalkulaciji ponajprije uzimamo vjetar i kurenat. Nakon što se plovilo zaustavi u tom položaju, sidro se, propuštajući postepeno konopac kroz ruke, da ne bi lanac potonuo prije sidra pa sve zamrsio, polako spušta prema dnu, dok se plovilo nošeno vjetrom ili kurentom, a po potrebi i pomoću motora, istovremeno kreće krmom unatrag. Kada sidro dosegne dno, u more se dodatno spušta još nekoliko metara sidrenog konopa. Dužina dodatno otpuštenog konopa zavisi prvenstveno o dubini mora i dužini plovila, i može varirati od tri – četiri do petnaestak, pa i više metara. To dodatno otpuštanje konopa je potrebno da bi se sidro kvalitetnije i brže ukopalo te da bi plovilo bilo stabilnije i kvalitetnije usidreno. Konopac se u pravilu vezuje za pramčanu bitvu čime se osigurava najmanji otpor i naprezanje sidrenog konopca, ali i udobnost na brodu jer valovi u tom položaju najmanje valjaju brod.

A ukoliko su vjetar i kurenat toliko jaki da odižu sidro od dna, tada se mogu kombinirati dva sidra na istom konopu, međusobno udaljena tek nekoliko metara. U takvim se situacijama s primarnim sidrom najčešće kombinira drakmar ili manji mačak. Od pomoći može biti i obični olovni teg koji se u tom slučaju postavlja tri do četiri metra iznad sidra. Uloga takvog tega je da polegne lanac na dno i omogući sidru optimalan položaj za sidrenje.

A u situacijama kad očekujemo promjenu smjera kurenta ili vjetra, da bismo ostali na istoj poziciji, potrebno je sidriti se s dva sidra. Postupak je i u ovom slučaju vrlo jednostavan.

Dakle, željenu poziciju preplovimo u smjeru suprotnom od smjera kurenta, u dužini koja je najmanje polovica dubine nad pozicijom, te na toj točki spustimo pramčano sidro. Nakon toga se istim putem, najbolje krmom, vratimo preko pozicije te na dijametralno suprotnoj strani, na jednakoj udaljenost od pozicije spustimo drugo, krmeno sidro. Sad je još samo potrebno popuštanjem krmenog konopca i dotezanjem pramčanog smjestiti se nad odabranom pozicijom.

Takva su pozicioniranja jako važna kad imamo dobru ribolovnu poštu nad kojoj želimo ostati i nakon promjene kurenta.

Važno je naglasiti da konopac, bez obzira na boju, uvijek plaši ribu. Zbog toga se prilikom sidrenja, nakon što sidro dosegne dno, u more i otpušta još konopa, kako bi izbjegli da se sidreni konopac nađe ispod barke te na taj način ometa ribolov.

Većina suvremenih sidrenih konopa u svom pleteru ima i uplete tamnijih boja kojima se razbija vizualna cjelovitost, a što je svakako detalj koji ide u prilog uspješnom ribolovu. Osim toga, i najsvjetliji konopac nakon nekog vremena dobije patinu koja ga čini manje vidljivim.

A debljina konopca je uvjetovana ponajprije veličinom barke tako da se na to baš i ne može utjecati. Najčešće se koristi konopac od 8 ili 10 milimetara što je uglavnom dovoljno za kvalitetno sidrenje.

Također je jako važno prilikom premještanja s jedne pozicije na drugu, sidreni konopac uvijek valja pospremiti. Naime, lako se može dogoditi da konopac s pramca klizne u more i u vožnji završi omotan oko propele, što je noćna mora svakog nautičara. Ukoliko je pramčani spremnik premalen ili ga nema, od velike pomoći može biti obična plastificirana torba ili klasična kanta od Jupola u koju se pospremi konopac i sidro. Jedini uvjet je da takva torba dimenzijama odgovara namjeni. Naravno, prilikom vožnje tu torbu valja privezati za pramčanu bitvu ili ogradu na brodu kako bi je osigurali od slučajnog pada u more i gubitka kompletnog konopca.

 

Komentari