Znanstvenici o ulozi i značaju novigradske kule

Znanstvenici o ulozi i značaju novigradske kule

foto: Dino Stanin / Pixsell

Općina Novigrad i Sveučilište u Zadru priređuju u Novigradu znanstveni skup u povodu velike obljetnice: »Osamsto godina od obnove rimske kule i prvog spomena imena Novigrad u pisanim izvorima«.

Arheolozi, povjesničari i drugi znanstvenici govorit će o mjestu i ulozi novigradske tvrđave Fortica u proteklih osamsto godina . Skup počinje u 9 sati u Zavičajnoj zbirci Novigrad.

Na uzvisini iznad Novigrada gdje se danas uzdižu ostaci znamenite tvrđave Fortica postojala je ilirska gradina nastala između 2000. i 1000. godine pr.n.e., zatim rimska kula koja se obnavlja početkom 13.stoljeća, odkud potječe i prvi naziv Novigrada - Castrum novum.Krajem 13. st. (1282.g.), tvrđavu potpuno obnavljaju ličko-krbavski velikaši Gusići-Kurjakovići kako bi zaštitili svoje posjede oko Novigrada. Godine 1386., ovdje su bile zatočene ugarsko-hrvatska kraljica Marija sa svojom majkom Elizabetom, udovicom kralja Ludovika I. Anžuvinca i kćerkom bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića.

Godine 1409., Novigrad dolazi u posjed Mletačke republike, kada tvrđava znatno mijenja svoj izgled, te je pretvaraju u kaštel.U vremenskom periodu od početka 16. stoljeća, pa sve do sredine 17.st., novigradska tvrđava bila je gotovo neosvojiva. Međutim, godine 1646., Turci je uspijevaju zaposjesti na period od devet mjeseci, nakon kojeg je ponovno bila oslobođena i vraćena pod Mletačku vlast. Posljednji put, tvrđava se obnavlja 1708. godine, da bi je potpuno napustili1797. godine, neposredno nakon pada Mletačke Republike.

Komentari