6. Dani hrvatskog pršuta u Zadru: šampion je Dugopoljac Vlade Prančić

U hotelu Kolovare održavaju se 6. Dani hrvatskoga pršuta koji su okupili 20-ak najboljih hrvatskih pršutara. Proglašen je šampion, a raspravlja se i što je zaštićena oznaka na razini EU donijela hrvatskim pršutima te kako se kriza odrazila na proizvodnju samo su neka od pitanja.

Rijetko tko ga ne voli. Krčki, istarski, drniški ili dalmatinski... znalci će reći da se u konačnici sve svede samo na to valja li pršut ili ne. A ovi koji su danas u Zadru svi odreda valjaju. Štoviše, vrhunski su, a među njima je ove godine najboljim proglašen pršut Smjeli Vlade Prančića iz Dugopolja, čiji proizvod svake godine dobije nagradu:

Velika mi je čast osvojiti titulu šampiona u konkurenciji najboljih pršuta u Hrvatskoj. Možda sam ove godine imao malo više sreće od drugih. Jer jako je teško, kad nosite na ocjenjivanje vi ne vidite što je unutra. Vidite samo vanjski izgled i možete osjetiti miris. A ima toliko parametara da se ne zna dok se ne otvori.

Sama manifestacija, započeta 2015., važna je kako bi se ovaj zaštićeni proizvod promovirao kao pravi hrvatski brand, kaže izvršni direktor klastera Hrvatski pršuta, Ante Madir:

Prije nekoliko dana je izašla informacija da je Europska unija potpisala trgovinski sporazum s Kinom, a u kojem se nalaze isključivo zaštićeni europski proizvodi. Među njima je i šest hrvatskih proizvoda: dalmatinski i drniški pršut, lički krumpir, dingač, mandarina i baranjski kulen. Dakle, samo zaštićeni proizvodi dolaze u priliku da se ponude svjetskom tržištu, a ta zaštita kupcima jamči da kupuju originalni proizvod.

Ponosnima čini pršutare i povećanje domaće sirovine, kaže predsjednik klastera, Darko Markotić:

Sustavno kroz ovaj klaster radimo na poticanju povezivanja svinjogojstva, mesne industrije i nas pršutara kako bi se podigao udio domaće sirovine u našim proizvodnjama. Potvrda da u tom uspijevamo je da se udio hrvatske sirovine podiže iz godine u godinu i sada prelazi 70 posto.

Ovogodišnji Dani hrvatskog pršuta posebni su jer je iza pršutara teška godina. Prvo se dogodila epidemija svinjske kuge koja je poremetila tržište i povisila cijene svinjskog mesa. A potom je pandemija Covida uzrokovala nagli pad prodaje pršuta za čak 30 %. To može uzrokovati prekid proizvodnje jer pršutari neće imati novca za novi ciklus proizvodnje, kaže Markotić:

Jednom kada se prekine ciklus proizvodnje, teško ga je ponovno uspostaviti. Normalizacija tržišta će se dogoditi u idućoj sezoni, ali se može dogoditi da tržište ostane bez naših pršuta ako ne bude novog ciklusa proizvodnje.

Zato se pršutari nadaju državnoj pomoći. Zdravko Barać, pomoćnik ministrice poljoprivrede, najavljuje pomoć svima koji su imali pad prihoda u poslovanju zbog pandemije:

Radi se o mjeri koja je podijeljena na dvije podmjere. Jedna je fokusirana na primarnu poljoprivrednu proizvodnju; oni će moći dobiti do 7.000 eura. Druga podmjera je za prerađivače, pa i proizvođačima pršuta, i donosi im mogućnost ostvarivanja nepovratne potpore do 50.000 eura uz dokazivanje određenog pada prihoda u prvih osam mjeseci ove godine. Tu mjeru u sljedećih 15 dana programiramo i šaljemo u Komisiju na usuglašavanje i temeljem donošenja mjere će se zahtjevi podnositi do kraja godine.

Za ovu mjeru vladine pomoći zahtjevi će se podnositi do kraja godine, najavio je Barać. A najava svim Zadranima, sutra završava fešta pršuta. Od 8 sati na Trgu Petra Zoranića najbolji hrvatski pršuti prodavat će se po promotivnim cijenama.