Hrvatski radio

Radio Zadar

Dalmatinci najnegativnije doživljavaju azilante

26.04.2019.

10:53

Autor: fb/hrt zadar

Matija Habljak/PIXSELL

Matija Habljak/PIXSELL

Foto: - / -

U zadarskoj Gradskoj knjižnici sinoć predavanje - Izazovi uključivanja azilanata u lokalne zajednice: razlikuje li se Dalmacija od ostatka Hrvatske?", a koje se temelji na lanjskom istraživanju na više od 1200 ispitanika iz cijele zemlje.

Rezultati upućuju na brojne izazove s kojima se lokalne zajednice susreću u procesu integracije izbjeglica te u radu na uspostavljanju odnosa između domaćeg stanovništva i novouseljenih azilanata. 

Empirijsko istraživanje je provedeno 2018. godine u dvije etape: prva se odnosi na anketno istraživanje (N = 1272), a druga na polustrukturirane intervjue i fokusne grupe provedene s 253 sudionika.

Istraživanje je provedeno u 30 lokalnih zajednica koje imaju ili bi uskoro mogle imati iskustvo s doseljavanjem azilanata, a koje su grupirane u četiri regije: istočnu, središnju i sjeverozapadnu, primorsku i istarsku te dalmatinsku.

Analize podataka pokazuju da su sudionici u prosjeku neutralni u svojim stavovima prema azilantima, procjeni promjena u zajednici te izražavanju spremnosti na pomaganje azilantima.

Sudionici su u prosjeku najskloniji prihvatiti azilante kao kolege na poslu i kao susjede te smatraju da bi najbolje bilo da se azilanti integriraju u društvo, odnosno da uz zadržavanje vlastite kulture prihvate i kulturu domaćina.

Velika barijera i dalje je terorizam kojeg često vezujemo uz migrante.

 

Sudionici iz dalmatinske regije najnegativnije doživljavaju azilante. Potom slijede sudionici iz istočne, središnje i sjeverozapadne te na kraju iz primorske i istarske u kojima su ovi stavovi pozitivniji. Evo kako to objašnjava - dr.sc. Margareta Gregurović s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu: 

Ispostavilo se zapravo da oni koji su nešto manje spremni pomoći i sudjelovati, uopće ostvarivati bliski kontakt sa azilantima su zapravo osobe koje su manje u kontaktu s azilantima, osobe koji bi recimo željele smanjiti broj azilanata u RH, te osobe su više desno orijentirane,  karakteristike su možda začajne za cijelu Hrvatsku, ali u Dalmaciji su te karateristike naglašenije nego u ostatku zemlje. 

Koliko onih koji traže azil uopće želi ostati u RH? 

U proteklih petnaestak godina, koliko postoji sustav zaštite azila u RH, predano je devet tisuća zahtjeva , od čega je više od 80 posto odbijeno. No, razlog tome je što ti ljudi kada predaju zahtjev oni zapravo odlaze dalje, van iz Hrvatske. U ovom razdoblju, do kraja 2018. godine  odobreno je ukupno 650 statusa azila - odgovora dr.sc. Margareta Gregurović.

 

dr.sc. Margareta Gregurović s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu:

dr.sc. Margareta Gregurović s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu:

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.