Danas o ribolovu kančenicom u kanalu,

U kanalskim morima riba se, zbog relativno male dubine, najčešće lovi korištenjem udičarskog alata kančenice -alat za lov iz plovila. Tako razlikujemo kančenice za ribolov gira i bugava, kančenice za ribolov na kamenitom dnu, te kančenice za ribolov na muljevitom dnu.

Boris Bulić danas govori i što se tim priborom najčešće lovi, koji su novi trendovi i o čemu uvijek treba voditi računa kad ste na moru.

Naša obala je duga 5835 kilometara i ima 1246 otoka tako da s otočnom obalnom linijom dužine 4058 kilometara, spada u najrazvedenije obale svijeta. Zbog tako velikog broja otoka, hridi i grebena, samog rasporeda otoka i konfiguracija obalne linije, naše je more uz najveći dio obale zatvorenog, kanalskog tipa. Ti su kanali na pojedinim mjestima vrlo uski što rezultira izrazito jakim strujanjima. Na nekim su drugim mjestima opet toliko široki da su strujanja gotovo nezamjetna.

No bez obzira na širinu, dužinu i dubinu kanala, kanalsko more svakako ima svoje specifičnosti po kojima se bitno razlikuje od otvorenog mora. To se u prvom redu odnosi na fluktuiranje ribljeg fonda. Naime, neke pučinske vrste nikada ili vrlo rijetko zalaze u kanalska mora, čime su kao lovina na tom području potpuna nepoznanica. S druge pak strane, veći dio vrsta koje nalazimo u kanalskom moru uopće ne migriraju, tako da čine stalnu postavu određenog kanala. Upravo je iz tog razloga na nekim zatvorenijim pozicijama nekontroliranim izlovom vrlo lako poremetiti biološku ravnotežu.

I premda se u kanalskim morima riba lovi na gotovo sve poznate načine, zbog relativno male dubine najčešće korišten udičarski alat je kančenica.

Kančenica je kako znamo udičarski ribolovni alati predviđen za ribolov iz plovila. Glavna karakteristika ovog alata je njen okomiti položaj za vrijeme ribolova, korištenje težih olovnica, veće dužine strune, te veći broj prama na predvezu. Pri odabiru elemenata za sastavljanje kančenice i načinu montaže rukovodimo se dubinom, vrstom dna, te ribljom vrstom koju očekujemo. U skladu s tim, razlikujemo tri osnovne vrste kančenica: kančenice za ribolov gira i bugava, kančenice za ribolov na kamenitom dnu, te kančenice za ribolov na muljevitom dnu.

Kao i u većini ostalih udičarskih tehnika, i ovdje se može loviti na dva načina - tradicionalno iz ruke ili suvremeno štapom i rolom.

Prva je kančenica za ribolov gira i bugava.

Ova kančenica se sastavlja od najlonskog monofila kao osnove, promjera 0,30 - 0,35 milimetara dužine sedamdesetak metara, što je neophodna debljina ako se lovi iz ruke, te nešto tanjeg fluorokarbonskog predveza dugog oko 1,5 do 2,5 metara na čijem se kraju nalazi olovnica teška 50 do 100 grama. Udice širine luka do 10 milimetara su privezane na fluorokarbonskim pramama promjera 0,18 do 0,25 milimetara, dugim od 15 do 60 centimetara i međusobno udaljenima od 20 do 70 centimetara.

Kod suvremene se verzije koristi teleskopski štap dužine 3,60 do 4,50 metara vršne akcije s izmjenjivim vršnim segmentom velike osjetljivosti. Težina izbačaja štapa ne treba prelaziti 80 grama, dok akcija vršnog segmenta treba biti što manja, idealno oko 40 grama.

Zbog dinamičnog ribolova rola mora biti brza, težinom prilagođena težini štapa. Kapacitet ne treba prelaziti 100 metara 0,30 milimetarske strune. Radi brzine reakcije za osnovu je idealno koristiti upredenicu tanjeg promjera, do 0,18 milimetara. Predvez se ne razlikuje od opisnog predveza na tradicionalnoj kančenici za ribolov gira i bugava.

S ovakvim se priborom lovi većina sitne ribe poput manula, lužina, modraca, špara, bugava i knezova, uglavnom na dubinama do 40 metara.

Druga je kančenica za ribolov na kamenitom dnu

Ova kančenica je, ako se lovi iz ruke, sastavljena od nešto deblje osnove promjera 0,40 do 0,70 milimetara, dužine oko 100 metara, nešto tanjeg fluorokarbonskog predveza dugog oko 2 metra s olovnicom teškom i do 200 grama. Fluorokarbonske prame promjera 0,27 do 0,35 milimetara su duge 20 do 30 centimetara, s tim da je donja prama, smještena tako da lovi ispod olovnice, u pravilu nešto duža, ali ne preko 60 centimetara. Udice su nešto veće, primjerene ustima kanjaca, škrpina, fratara, arbuna, kantara, podlanica i druge ribe slične veličine, širine luka od 10 do 15 milimetara.

Suvremena inačica podrazumijeva upotrebu štapa dužine od 3,60 do 4,20 metara, težine izbačaja do 120 grama, s izmjenjivim vrhom akcije 60 do 80 grama. Rola bi trebala biti sporija, prijenosa 1:4,5, kapaciteta 100 metara 0,45 milimetarske strune, namotana s upredenicom promjera 0,18 do 0,20 milimetara..

Treća jekančenica za ribolov na muljevitom dnu.

U ribolovu iz ruke ova je kančenica sastavljena od osnovne strune promjera 0,50 do 0,90 milimetara, te predveza promjera 0,45 do 0,80 milimetara dužine oko 2 metra. Olovnica teška do 300 grama kod ove kančenice nije na kraju, već na sredini predveza. Prva prama se vezuje pola metra iznad, a druga pola metra ispod olovnice, na samom kraju predveza. Prame su promjera 0,40 do 0,60 milimetara, duge oko 25 centimetara, a širina luka udica je od 12 do 20 milimetara. S ovom kančenicom se love oslići i ostala riba od mulja na različitim dubinama, od 30 pa do 90 metara.

Suvremeniji pristup podrazumijeva upotrebu štapova dužine od 2,7 do 3,60 metara, parabolične akcije, težine izbačaja 150 do 250 grama. Rola mora biti snažna, pouzdane i velike prednje kočnice, sporijeg prijenosa, kapaciteta 200 metara 0,40 milimetarske strune, a osnova je najčešće upredenica promjera i do 0,30 milimetara .

Predvez se ne razlikuje od predveza za tradicionalnu kančenicu za ribolov na muljevitom dnu.

Radi sprječavanja petljanja i mršenja, kod ove se kančenice koriste posebne olovnice, ili u suvremenijoj verziji odstojnici, od klasičnih plastičnih ili metalnih 'boom' odstojnika do upletenih žičanih.

Jedna od stvari na koje svaki ribolovac mora biti spreman je promjena uvjeta. Ti uvjeti ne moraj biti uvijek vezani uz sastav dna i dubinu. Promjena kurenta, vjetra, količine naoblake, sve su to detalji koji mogu bitno utjecat na riblje ponašanje i ono što se toga trenutka nalazi pod barkom. U skladu s tim svaki ozbiljniji ribolovac bi trebao imati spremne predveze za različite situacije kojima se u kratkom vremenu može prilagoditi. Mi ovdje sada govorimo konkretno o kančenicama. No ukoliko se u blizini barke pojavi jato palamida, najmanji bi problem trebao biti podići kančenicu i sidro pa aktivirati kakvu panulu i provući je za carpaccio.

Osim toga, kombiniranjem tehnika uvijek dolazimo do ribe više.

Mnogi ribolovci koji prate trendove koriste prednosti novih ribolovnih alata. Tako je u zadnje vrijeme sve popularniji lov kančenicom na muljevitom dnu u driftu, bez sidra pri čemu se umjesto olovnice koriste teške varalice poput kabure ili inchikua. Na taj se način dižu impresivne količine mola.

Sve ovo su zapravo tek osnovni kosturi kojih se ne treba slijepo držati već ih samo iskoristiti kao osnovnu informaciju koju je zapravo potrebno prilagoditi sebi, svom priboru i načinu na koji lovimo ribu.