Hrvatski radio

Radio Zadar

Dr. M. Parčina o rastu broja novozaraženih: Većina se zarazila po drugi ili treći put. Uglavnom su blage kliničke slike prehlade

24.06.2022.

14:20

Autor: V.Š./Radio Zadar

Dr. Marijo Parčina

Dr. Marijo Parčina

Foto: Studio 4 / HRT

U posljednje vrijeme broj novozaraženih koronavirusom lagano raste i u Hrvatskoj. Mediji to pripisuju širenju mnogo zaraznijih podvarijanti omikrona BA.4 i BA.5, te sve većem broju turista koji dolaze na ljetovanje u Hrvatsku. Treba li nas brinuti porast broja novozaraženih odgovara dr. Marijo Parčina, epidemiolog i mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu. 

Dr. Parčina napominje kako se epidemiološka situacija lagano promijenila od travnja, kada je u Europi ukinuta glavnina protuepidemijskih mjera.  


- Praktično od sredine travnja svugdje su se lagano ukidale epidemiološke mjere i naravno da zato postoje i posljedice. Svi smo se nadali da će se dolaskom toplijeg vremena dosta toga riješiti, što definitvno i je slučaj. Samo toplije vrijeme kompenzira dosta toga, no unatoč tome vidimo porast broja, incidencije rastu, ali što se tiče kliničke situacije i stanja u bolnicama, nemamo nekih velikih preopterećenja. Imamo mali broj ljudi koji su zaraženi prvi put, većina ih je zaražena drugi ili treći put. Što se tiče obuhvata cijepljenja u Njemačkoj je relativno dobar, ali nas brine jedan određeni broj starijih osoba koje se nisu cijepile, a što se tiče ostalih ono što vidimo i bilježimo su blage kliničke slike prehlade, kaže Parčina.


U Hrvatskoj je danas zabilježeno 612 novih slučajeva zaraze. Na bolničkom je liječenju 229 pacijenata, na respiratorima njih petero. Treba li upravo taj podatak biti mjerodavan za analizu pandemije, a ne broj pozitivnih, pitali smo dr. Parčinu. 


- Definitvno. Definitivno treba pratiti stanje u bolnicama, što bi trebao biti najvažniji faktor za reguliranje određenih mjera. Jedino je, hajmo reći, problem s epidemiološkoga stajališta da kad se poveća stanje u bolnicama, da smo onda malo već zakasnili s mjerama. Zato, hajmo reći, određeno svrsishodno povećavanje mjera u stilu higijenskih mjera definitivno može uroditi plodom, ali sve ostalo kao što su neki teški "lockdowni" , odnosno zabrana ulaska ili izlaska iz države to definitvno neće pomoći, zaključuje bonnski epidemiolog i mikrobiolog.


Iako to neki zazivaju, nošenje maski čak i ljeti na otvorenom, dr. Parčina smatra nepotrebnim. Dodaje kako je njegovo stručno stajalište da je to u zatvorenim prostorima korisno i dalje, posebno jer se radi o respiratornoj infekciji.


Iako je virus poprilično oslabio i uzrokuje blage kliničke slike, može li nas opet iznenaditi?


- Nas je uvijek strah zime. Posebno jer imamo i neke sportske aktivnosti, zanimljivu situaciju da Svjetsko nogometno prvenstvo s naše strane polutke praktično imamo usred zime. Time bi se trebali pozabaviti s pripremom određenih mjera, čisto da možemo zimu provesti u nekom boljem slučaju. Jer činjenica je da će ljudi utakmice više gledati u zatvorenim prostorima i tu je moj osjećaj kao mikrobiologa i epidemiologa da bi neke mjere mogle uroditi plodom, zaključuje Parčina.


Neki ekonomski analitičari smatraju kako su za aktualnu gospodarsku krizu osim rata u Ukrajini odgovorne i odluke većine europskih država o tvrdom zaključavanju društva u protekle dvije godine. Zato pitamo dr. Parčinu što bi trebao biti prioritet - ekonomija ili očuvanje zdravlja ljudi kroz "lockdown"?


- Lockdown je nešto jako ekskluzivno, u smislu, lockdown možete odraditi onoliko koliko vam je džep dubok. A sve ono što radite van dosega vašega džepa je ekonomska glupost Definitivno da lockdown kad usporedimo ono što nam je oduzeo i ono što smo dobili i profitirali, teško nam je te dvije stvari ili instance usporediti. Definitivno nam je više oduzeo nego što je donio. Je li naš medicinski sustav bio ionako preopterećen - je i unatoč lockdownu bi li on bio i više preopterećen isto je teško reći. Znači, postoje određena pitanja na koja je teško odgovoriti zato jer negativnu kontrolu za ono što se dogodilo ustvari nemamo, ističe dr. Marijo Parčina.  

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.