Zadarska ribarnica
Foto: Dino Stanin / Pixsell
Kao i u drugim područjima gospodarstva, ulazak u Schengen i euro-zonu pozitivno bi trebao utjecati i na ribarstvo, predviđa ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura. Kakvi sve izazovi očekuju ribare te uzgajivače i prerađivače ribe ?
Pozitivne pomake Mišura posebice očekuje u uzgoju ribe:
U marikulturi imamo stalni rast još od 2016. - gotovo 53 % u količini i 3-5 posto u vrijednosti , a od prošle godine imamo i značajno povećanje u slatkovodnoj akvakulturi - ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2021. porasla je za 49,2 posto- što je rezultat investicija korisnika kroz Fond za pomorstvo i ribarstvo - kazao je Mišura za naš program.
Što se najvećih izazova u ribarstvu tiče, Mišura izdvaja postizanje kompromisa između potreba ribarskih poduzetnika i očuvanja jadranskih resursa :
Izazov je da se ide u što održiviji ribolov , da se donesu najbolje mjere, također ćemo imati i obavezu zaštite Jadranskog mora, moramo ići u zaštitu do 30 posto mora za posebna područja, od toga 10 posto stroge zaštite do 2030. g . tako da imamo tu dosta obaveza i izazova, da pomirimo sam ribolov ali i zaštitimo resurs - kazao je za Radio Zadar ravnatelj Uprave ribarstva Ante Mišura.
Ističe i kako će na razvoj ribarstva utjecaj imati i činjenica što je Hrvatskoj odobren novi EU-program za ribarstvo i akvakulturu koji je vrijedan oko 350 milijuna eura.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.