Kako doskočiti usporenom ribljem apetitu

Zimski je ribolov iz barke specifičan po mnogočemu, a ponajviše po oslabljenom ili bolje reći usporenom ribljem apetitu kojem je katkad uistinu teško doskočiti. Oni koji znaju i ne žele se odreći ribolovnog užitka tada posežu za trikovima u obliku bruma, atraktora i specijalnih ješki čiji rezultat katkad uistinu iznenadi. 

Dolaskom hladnijih dana i temperatura mora se spušta na razinu koja većinu ribolovaca baca u očaj što zapravo nije nikakvo čudo. Zbog niske temperature metabolizam većine riba je usporen do te mjere da im se često najslasniji obrok šeće ispred nosa bez ikakvog straha. Razlog tome je prvenstveno spomenuta niska temperatura koja usporava metabolizam i sve životne potrebe, ne samo riba već i svih drugih organizama.

Naravno, mnogi su se organizmi prilagodili životu u nižim temperaturnim uvjetima, ali ribe koje ciklički migriraju u skladu s izmjenama godišnjih doba, nisu u potpunosti prilagođene niskim temperaturama tako da postoji jedan period aklimatizacije tijekom kojeg ribolovci dobijaju slom živaca.

Takvo usporavanje ritma je najlakše usporediti sa zimskim snom toplokrvnih životinja, s tim da ribe ne idu toliko daleko, ali im životne potrebe padaju vrlo blizu minimalnih potreba. Sporije je disanje, otkucaji srca, a sa svim tim se i potrošnja energije spušta na nekakav economy mod, zbog čega je i potreba za unosom novih kalorija znatno niža od uobičajenog.

Općenito uvijek postoji i kalkulacija oko izgubljene i dobivene energije koja je u vrijeme zimovanja posebno izražena. Naime, većina riba prilikom hranjenja, uglavnom na nesvjesnoj razini, procjenjuje hoće li joj potencijalni obrok donijeti energije više od one koja je potrebna da bi se isti obrok ulovio i pojeo. Ukoliko je kalkulacija pozitivna slijedi napad, no ukoliko kalkulacija ima negativan predznak, potjera se ostavlja za neku drugu izgledniju priliku.

Osim toga, prazan, ili poluprazan želudac troši malo energije, dok pun potiče metabolizam što za nas ribare, u uvjetima zimovanja, nikako nije prednost već otežavajuća okolnost.

Zato mnoge ribe unatoč očitoj gladi ne napadaju plijen koji im je inače poslastica, a plijen koji bi inače bezglavo bježao u takvim okolnostima sasvim bezbrižno prolazi ispred gladnih, ali nezainteresiranih ribljih ustiju.

Malo je načina na koji se može ribe u takvom letargičnom stanju potaknuti na hranjenje.

Jedan od najučinkovitijih je svakako brumanje, ali ne bilo kakvo već ciljano. U tom smislu receptura ne može biti klasična već treba posegnuti za kemijskim rješenjima kojih srećom, ne nedostaje.

Većina malo bolje opremljenih ribomaterijala na svojim policama ima barem nekoliko brašnastih pripravaka za brum ili pasture. To su smjese kod kojih je sastav pažljivo izbalansiran zbog čega svakako treba čitati i mala slova. Naime, osnovna postavka od koje treba poći u formiranju bruma za hladne dane je niska energetska vrijednost uz visoku dozu arome. Pritom s aromama treba biti posebno pažljiv.

Evo za primjer - Diskretno namirisana žena je atraktivna, ali ona s cijelom bočicom parfema u kosi teško da će ikoga privući.

A osim brašnastih pripravaka koji su samo temelj bruma, bilo bi dobro posegnuti i za atraktorima koji su zapravo koncentrirane mirisne otopine otopljene ili u alkoholu ili u ulju. Najčešće su pakirane u malim sprej dozama ili dozama s kapaljkom. Dodaju se u brum oprezno upravo zbog spomenutog 'parfem sindroma'. Ponuda atraktora je bogata pri čemu se u morskom ribolovu najčešće koriste arome srdele, škampa, lignje ili hobotnice.

Osim gotovih smjesa koje ipak imaju jednu manu u obliku cijene, može se posegnuti i za jeftinijim, a mnogima dostupnijim brumom. Srdele, kojih uvijek ima u dovoljnoj količini i po relativno pristupačnim cijenama, prije brumanja valja skašiti što se može postići na više načina, no najučinkoviti je onaj najstariji – golim rukama. U kanti se srdele trebaju skašiti toliko da od njih ostane doslovno kaša. Radi balasta može se dodati kruh koji mora biti jednako kašasto raskvašen pa se tako pripravljena rastresita smjesa spušta u lovnu zonu u gustoj mrežici.

Bez obzira kakav brum složili, u ovo doba godine njegova uloga mora biti isključivo pobuđivanje apetita. Ukoliko se u moru nađu komadi bruma koji se mogu pojesti, riba kojoj ionako ne treba puno da bi bila sita, uskoro neće pokazivati apsolutno nikakav interes za ponuđenom ješkom.

Idealno je spustiti brum par metara iznad lovne zone pa povremenim protresanjem u more otpuštati oblake raspršenog mirisa. U takvom će okruženju ješka biti trenutno uočena i u 90 posto slučajeva jednako trenutno napadnuta.

Katkada treba proći i više od pola sata prije nego riba bude potaknuta na hranjenje što znači da u međuvremenu morate imati potpuno povjerenje u svoje sisteme, ješku i sastav bruma, a da o poziciji i ne govorimo.

U tako specifičnim uvjetima se ne može ponuditi bilo kakva ješka. Ješka koju plasiramo u ovo doba godine mora biti svježa i mirisna, dovoljno bogata da s obzirom na spomenutu kalkulaciju oko plusa i minusa unosa i gubitka energije isprovocira napad.

Dagnje moraju biti svježe, netom očišćene i bogato, pomalo šlampavo naješkane.

Ukoliko se koristi lignja, obavezno je treba očistiti od pokožice, istući batom i narezati na tanke duge trakice.

Crvi moraju biti živi, a fileti riba po mogućnosti krvavi.

Ukoliko se radi s pasturama treba jako voditi računa o odnosu arome i balasta.

Rakovi također moraju biti živi ili barem friško odleđeni.

A dipanje, odnosno umakanje ješke u aromatične pripravke može biti od pomoći na većim dubinama i to prvenstveno noću.

Korištenje feeder hranilice umjesto olovnice također može biti od pomoći, ali jedino ako je hranilica ispunjena niskokaloričnom smjesom.

Udice moraju u serviranju biti nevidljive, dobro sakrivene ješkom, a predvezi moraju biti što tanji, obavezno fluorokarbonski, duži nego inače, od 50 do 80 centimetara.

Naravno, uza sve to treba voditi računa o položaju pozicije u odnosu na smjer kurenta, kao i o odabiru pošte što je za pretpostaviti već unaprijed odrađen detalj jer zimi na more u principu izlaze samo znalci, dok početnicima i onima željnima svježeg morskog zraka ostaje ipak preporuka za topliji dio godine kada će sve biti puno jednostavnije.