Kako smanjiti upotrebu bakra u poljoprivredi?

Zadarski stručnjaci provode projekt kojim će se nastojati smanjiti upotreba bakra u poljoprivredi - javljaju sa Sveučilišta u Zadru.

Uobičajena i široko rasprostranjena uporaba pesticida na bazi bakra za kontrolu bakterijskih i gljivičnih bolesti predstavlja nekoliko sigurnosnih pitanja, budući da ovaj element trenutno zagađuje mnoga poljoprivredna tla u europskim zemljama vrlo otpornim spojevima koji će se zadržati u okolišu jako dugo. Kako bi se izbjegla pretjerana upotreba ovog elementa, nekoliko talijanskih poljoprivrednih i znanstvenih konzorcija, društvo za proizvodnju poljoprivrednih preparata Symbiagro SRL, udruženje poljoprivredno-prehrambenih zadruga iz Valencije, Sveučilište Modene i Reggio Emilije Unimore, Sveučilište Ferrara i Sveučilište u Zadru provest će projekt LIFE MICROFIGHTER.

Projekt koji djeluje u sklopu operativnog programa LIFE 2021. - 2027. s provedbom je započeo 1. kolovoza 2022. te će trajati do 31. siječnja 2026. Zamišljen je kako bi se na istraživačkim poljoprivrednim površinama pokazala učinkovitost novog proizvoda i prakse koja će smanjiti ili zamijeniti pesticide na osnovi bakra za smanjenje pojave uzročnika biljnih bolesti (peronospora, bakterijska pjegavost, rak masline i paunovo oko) koje se pojavljuju na vinovoj lozi, rajčici i maslini. Jedan od ciljeva projekta je pokazati učinkovitost novog prirodnog i ekološki održivog Zeo-Biopesticida, sastavljenog od talijanskih prirodnih K-chabazit zeolita i specifičnog mBCA (Pseudomonas sp. DLS65) kao zamjene proizvodima na osnovi bakra za suzbijanje najopasnijih bolesti vinove loze, rajčice i masline u Italiji, Hrvatskoj i Španjolskoj.

Onečišćenje tla glavni je problem za Europsku uniju, a brzo nakupljanje bakra u poljoprivrednim tlima zabrinjavajuća je prijetnja sigurnosti okoliša i ljudskom zdravlju, kako je naglasila Europska agencija za sigurnost hrane. Stoga predviđamo da ćemo projektom LIFE Microfighter pokazati da uzgoj s novim Zeo-Biopesticidom smanjuje količinu bakra nakupljenog u površinskom sloju tla za najmanje 0,7 ppm svake godine tijekom eksperimentalnog uzgoja i zatim povećati biološku raznolikost tla, kaže mag. ing. agr. Magdalena Baričević s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu - priopćili su uz ostalo sa Sveučilišta u Zadru.

Projekt predviđa kroz 42 mjeseca provedbe, konkretno dvije vegetacije provesti ocjene biološke učinkovitosti i mjerenje smanjenje upotrebe bakra u masliniku na lokalitetu Škabrnja i vinovoj lozi na lokalitetu Sveučilišno dobro Baštica.