Hrvatski radio

Radio Zadar

14:18 / 19.11.2015.

Autor: Božidar Kolega

Matematika je ipak važna u životu

HRT logo

HRT logo

Foto: HRT / HRT

Iako brojni učenici i studenti smatraju kako im matematika neće trebati u životu, Europska komisija drži suprotno. Naime, izazovi hrvatskog sustava obrazovanja i osposobljavanja uključuju i poboljšanje rezultata u obrazovanju u matematici u osnovnim i srednjim školama.

Niska stopa ranog napuštanja školovanja i visoka stopa nastavka školovanja nakon strukovne škole glavne su prednosti hrvatskog sustava obrazovanja i osposobljavanja. Brojni su međutim i problemi. Hrvatska se suočava s opterećenim kapacitetima u predškolskim centrima i sustavom obrazovanja odraslih koji je slabo financiran i slabo uređen. Pokazao je to pregled obrazovanja  zemalja članica EU-a koji je napravila Europska komisija.

Popravljanju te slike zasigurno neće pridonijeti smanjenje ulaganja u hrvatsko visoko obrazovanje , koje je prema procjeni Europske komisije u posljednjih 5 godina manje za od 5 do 10 %.

A upravo je ulaganje u obrazovanje rješenje za brojne mlade koji u Hrvatskoj ne mogu lako naći posao, te je prema podacima Eurostata Hrvatska jedna od zemalja s najvećom stopom nezaposlenih mladih u Europi. Posebno su veliki problem mladi sa srednjoškolskim obrazovanjem. Naime, dok stopa zapošljavanja mladih s visokim obrazovanjem u Hrvatskoj iznosi 72,2 %, porazna je stopa zapošljavanja mladih sa srednjom školom, tek 47,3 %.

U usporedbi, prosjek zapošljavanja mladih visoko obrazovanih u Europskoj uniji je 80 i pol %, a sa srednjom školom također visokih 70,8 %. Govori to i o neprilagođenom sustavu srednjoškolskih programa tržištu rada u Hrvatskoj, kaže Marko Mašina iz zadarskog EDIC centra:

Ako nemate ljudi koji su završili školovanje, teško da će snaći na tržištu rada, jer sve je više specifičnih znanja koje su potrebne u današnje vrijeme. Sve se više ističu inovacije koje će potaknuti rast. Nekakvi sustavi obrazovanja koji se temelje na nekakvim starim znanjima teško da će naći posao.  

Zato su među prioritete razvoja hrvatskog obrazovanja između ostalog stavljeni:

Poboljšanje rezultata u obrazovanju u matematici, u osnovnim i srednjim školama , modernizacija nastavnih programa, to su oni kurikulumi koji će se nadamo se modernizirati i približiti tržištu rada.

Inače, zanimljiv je i podatak kako čak  više od 75 % hrvatskih studenata nastavlja obrazovanje nakon trogodišnjeg prediplomskog studija što još jednom dokazuje kako tržište rada nije prepoznalo prvostupnike koje je uveo bolonjski proces. Također, dok se uvelike priča o informatizaciji i digitalizaciji porazno zvuči podatak kako u prosjeku u hrvatskim školama na 26 učenika dolazi tek jedan kompjuter.