Svjetska mora, a posebno Mediteran, pa samim time i Jadran, u opasnosti su da već sredinom stoljeća budu opustošeni što se tiče ribljeg fonda, nastavi li se izlov ribe sadašnjim intenzitetom. Zato je do 2030. potrebno zaštiti najmanje 30 posto mora, kako bi se riblji stokovi oporavili.
Podaci o više od 90 posto izlovljenog mora na globalnoj razini su od prije nekoliko godina, no nažalost nisu se promijenili na bolje. A Mediteran, pa tako i Jadran, spadaju među najizlovljenija mora na svijetu.
Iako su područja koja su pod zaštitom još uvijek premala, pozitivni pomaci ipak se u nekim dijelovima osjećaju - najbolji primjer je Jabučka kotlina, gdje su se zajedničkim dogovorom talijanske i hrvatske strane popravila brojnost i veličina jedinki škampa i oslića.
- I to pokazuje da je to najbolji, najjeftiniji i najbrži mogući način da se oporavi more na cijelom planetu, ali još uvijek je takvih područja premalo i moramo što prije napraviti u nekoj idealnoj znanstvenoj ideji da bi trebali zaštititi trideset posto mora do 2030. godine, navodi stručnjak za ribarstvo i zaštitu prirode Danijel Kanski.
Jabučka kotlina iznjedrila je dobre rezultate upravo zato jer su zaštitu predložili sami ribari - koćari koji su inače lovili na tom području. No potrebno je učiniti više i na drugim područjima, te prije svega kod onih koji žive od mora osvijestiti koliki je broblem s prelovom i stanjem biomase. Kanski kao dobar primjer navodi podvelebitske škampare.
- Oni na svoju inicijativu žele da se puštaju sve ženke škampa natrag u more i to oni sami prakticiraju, jer su ti ljudi shvatili da je to nužno, iako trenutno gube dvadeset posto zarade. Naime, svaka ta jedinka ima određen broj jajašaca iz kojih će se izvaliti određeni broj škampi, tako da oni opet vraćaju sebi profit u more, navodi Kanski.
A osim prelova, na biljni i životinjski svijet u moru negativno utječu klimatske promjene i zagrijavanje mora.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.