Već 6 godina Udruga Ravni kotari bori se protiv opasnog otpada koji je deponiran na Crnom brdu. Iako je i Europska komisija prozvala Hrvatsku zbog Crnog brda i dalje se izbjegava njegova sanacija, tvrde u Udruzi.
29.11.2016.
12:24
Autor: Božidar Kolega
Već 6 godina Udruga Ravni kotari bori se protiv opasnog otpada koji je deponiran na Crnom brdu. Iako je i Europska komisija prozvala Hrvatsku zbog Crnog brda i dalje se izbjegava njegova sanacija, tvrde u Udruzi.
Nakon što je ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović najavio saniranje otpada tako da se on iskoristi kao građevinski materijal, predsjednik Udruge Ravni Kotari Zdravko Belušić i predstavnici zadarske Narodne stranke - reformisti upozorili su kako nije riječ o sanaciji, već samo o pokušaju da se izbjegne kazna Europske komisije koja je Hrvatsku prozvala zbog Crnog brda.
Na Crnom brdu u samom srcu Ravnih kotara deponirano je 158 000 tona opasnog otpada podsjetio je na današnjoj konferenciji za novinare Zdravko Belušić:
A kad smo digli glas protiv toga nastavilo se voziti u zaseok Veljane u kamenolom, po mojem saznanju još 140 000 tona.
Iako je tadašnja glavna inspektorica ministarstva zaštite okoliša tvrdila kako je riječ o neopasnom, inertnom građevinskom otpadu, 3 odvojena istraživanja u Njemačkoj i Hrvatskoj pokazala su da se radi o kancerogenom materijalu upozorava Belušić. Posebna opasnost prijeti podzemnim vodama što im je tvrdi belušić, u pisanom rješenju potvrdio i tadašnji pomoćnik ministra poljoprivrede Dražen Kurečić:
Ne da bi moglo dići, već da već dolazi do zagađenje podzemnih voda.
Unatoč tome što je i Europska komisija upozorila Hrvatsku zbog Crnog brda i ministar Slaven Dobrović izbjegava pokrenuti sanaciju
On je prije par dana izdao rješenje da 850 tona te otrovne troske, tog otrovnog kancerogenog optada, se oslobađa naziva otpada i prelazi u graševinski materijal. Obrazloženje je da bi se probno, probno rabilo u građevinarstvu pa da se vidi da li ima utjecaja na okoliš.
Zar smo mi zamorci pita se Belušić:
Mic po mic, na mala vrata, 850 tona sad nije kancerogeno, pa drugi mjesec će tisuću tona. I tako će prvo zagađenje i dalje ostati na tom terenu, a zaobići će tužbu Europske komisije.
I tako se vrtimo u krug, a taj je materijal i dalje zagađuje i poljoprivredne površine i zrak i podzemne vode upozorava Zdravko Belušić.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora