Najviše stradalo povrće, štete se očekuju i u voćnjacima

Niske temperature i jaka bura koje su obilježile početak godine donijele su probleme i poljoprivrednicima na zadarskom području. Uništeno je povrće koje se uzgajalo na otvorenome, a štete na voćkama još se ne mogu odrediti.

U maslinicima i vinogradima, vjeruju poljoprivrednici, ne bi trebalo biti veće štete. No, val hladnoće otežao je i usporio uobičajene radove u poljoprivredi.  

Danima je, uz debele minuse, maslinike nemilosrdno tukla bura, brzinom većom od 200 kilometara na sat. No maslina se i dalje drži, još bez vidljivih oštećenja.

Radoslav Bobanović, poljoprivrednik navodi kako je godine 1956. u Sinju bilo i -20 °c pa masline nisustradale, ali i one mogu stradati.
"Mislim da nećemo imat nekih izrazito posebnih šteta , ali ako nevrijeme ne stane i ne budemo mogli raditi imat ćemo štete. Jesu li su se  štete dogodile na vrhovima mladih izdanaka još ne vidimo kao ni na kori. Ne vidimo, te ipak i ne očekujemo"

Vremenske nepogode donijele su mnogo problema. U vinogradima kasni rezidba, a povećana briga morala se posvetiti i životinjama.

Dok pokazuje konjušnicu i obližnje umjetno jezero, Bobanović upozorava da ni životinjama po ovom nevremenu nije bilo lako.

" I konji kao i ljudi su na neki način trpnici hladnoće, daje im se intenzivnije malo zobi i pojačava prehhrana. Nažalost ,imao sam problema s vodom. Jezero mi je potpuno zaledilo, a šarani i ugoru njemu su mi crkli jer nije bilo zraka" - govori Radoslav Bobanović,

Domaće sorte maslina obitelji Butić ipak neće proći neokrznuto. Ante Butić, poljoprivrednik navodi da su biljke dosta su pocrnile, ali nije sve tako crno, jer je bura i posolica uništila štetnike, pa će potrošnja zaštitnih sredstava sigurno biti manja.

"Bilo je strašno, čak ispod -10 što nije zabilježeno dosta godina. Ovu godinu je stvarno bilo prevelike bura i posolica što se može vidjet na maslinama da su dosta posoljene. Što se tiče bolesti, bolesti će biti manje, hladnoća će uništiti štetnike tako da ćemo manje morat prskat i bit će manje zaštitnih mjera nego prošle godine"

No, zaštitne mjere, poput grijanja pokazale su se uspješnima u rasadnicima. Povećani će biti troškovi grijanja, ali sadnice nisu oštećene. Plastenici su se preventivno redovito održavali kako ne bi popustili pod burom, a pomogli su i vjetrozaštitni pojasevi.

Lidija Surać, direktorica rasadnika u kojem je uvedeno grijanje, govori kako i drvoredi topola i čempresa štite u nepovoljnom vremenskom razdoblju.  Temperatura je u rasadnicima bila različita i ovisila je o dnevnim temperaturama. Minimalne su bile oko 5°C i vodilo su računa da ne budu niže.

Vremenskim nepogodama unatoč, ciklus poljoprivredne proizvodnje ide dalje. Za prodaju se upravo pripremaju sadnice povrća za plastenike, a zatim i sadnice aromatičnoga bilja te povrća za uzgoj na otvorenome.