Oprez da panika ne - poručuju stručnjaci

Panika je krajnji produkt emocije straha, prirodna reakcija na esktremnu opasnost. Koliko je ona štetna u slučaju pojave koronavirusa i kako joj stati na kraj, objašnjava psihoterapeutkinja i specijalistica Sveučilišne i školske medicine dr. Polona Bencun Gumzej.

Prva pomoć u slučaju panike je uključivanje zdravog razuma, lampice koja će nam dati širi uvid i realniju sliku onog što se događa. Ipak, trenutna panika koja je zahvatila zemlje u kojima se pojavio koronavirus pripada masovnoj panici ili histeriji te otežava ali ne onemogućava pojedinca da zauzme zdraviji stav:

 

"Mi doista živimo u izazovnim vremenima gdje je opasnost stalno prisutna i čak kada je nema toliko. Ona se stalno upumpava kroz medijske napise i drži ljude u "stand by" situaciji tako kad se i dogodi nešto objektivno ozbiljno može izostati pravodobna reakcija ili može biti potpuno pogrešna. Primjerice, panika povlači za sobom umjesto stanke za razmišljanje, imitaciju onog što rade drugi a da se pri tome ide nagonski ne razmišljajući o mogućoj šteti." 

 

U takvim slučajevima dodaje dr. Bencun Gumzej, postotak za pogrešku nekoliko je puta veći jer je čin nastao iz nerazumnog stanja. Uz to, ljudi ne idu za tim od koga i kako čuju informacije, koji sadržaj čitaju i koje se osobe te na kojoj platformi predstavljaju za znalce i stručnjake:

" Treba uzeti u obzir tko te iz kojih motiva objavljuje određene informacije".

 

Nagonske i automatske reakcije nisu potrebne jer su se o opasnostima i jačini virusa već očitovale stručne osobe na provjerenim medijskim platformama. Zdrav razum i oprez da, dok panika - ne; na kraju zaključuje zadarska stručnjakinja.