Hrvatski radio

Radio Zadar

09:24 / 01.12.2021.

Autor: U mreži Prvog/Hrvatski radio/B.A./HRT

Parčina: Zabrinjava velik broj mutacija, ali omikrona se ne bojimo

Marijo Parčina (foto: U mreži prvog/HRT)

Marijo Parčina (foto: U mreži prvog/HRT)

Foto: - / -

Da je procijepljenost bila veća, vjerojatno ne bi došlo do omikrona, rekla je epidemiologinja iz HZJZ-a Dijana Mayer jutros u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog. Navela je i mogućnost da će ta nova varijanta koronavirusa biti blaga, ali je naglasila da to za sada ne možemo znati.

Marijo Parčina, epidemiolog i mikrobiolog iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, rekao je da se omikrona ne boje te da "postoji enormno teška situacija da se dobro može postaviti u Europi".

Parčina je rekao da kod omikrona postoji veliki broj mutacija koji nas može zabrinuti - od njih 50, 32 se nalaze na tzv. proteinu šiljka. 

- Postoje izvještaji iz JAR-a koji govore da se soj relativno lako prenosi, da inficira uglavnom mlade ljude, da su kliničke slike relativno blage, ali mi to ne možemo prenijeti jedan na jedan na našu epidemiološku situaciju, rekao je Parčina, istaknuvši između ostalog da je populacija različita, da procijepljenost u JAR-u iznosi 20 posto te da postoje i klimatske razlike.

- Mi se sada omikrona iskreno ne bojimo. Politički, stvorilo je to određene pomutnje, ali strogo smo uvjerenja, epidemiološki, mikrobiološki, virološki, da jednostavno za omikron postoji enormno teška situacija da se dobro može postaviti u Europi. Prvo, radi vremenskih uvjeta, drugo, radi temporalnih uvjeta epidemije u kojoj se definitivno sad nalazimo, rekao je Parčina.

Mayer je rekla da je ono što najviše zabrinjava kod omikrona veliki broj mutacija.

- Rekla bih samo - da smo imali veći broj procijepljenosti, ne samo mi, nego i u svijetu, da je postotak procijepljenosti bio veći, vrlo vjerojatno do tih mutacija ne bi došlo jer se virus ne bi imao gdje širiti i ne bi imao prostora za mutacije, rekla je Mayer.

- Omikron, možemo se nadati, stvarno može biti slabija varijanta, može, kako tvrde neki znanstvenici da će vjerojatno sam sebe uništiti, pobiti... To je premalo vremena da bi o tome još mogli govoriti, dodala je.

Mayer je rekla da će se raditi novo cjepivo, ali da za to treba vremena, potrebne su i kliničke studije, nakon kojih ide faza odobrenja.

- To je prije pola godine, šest mjeseci, vrlo teško, da bi mogli imati, rekla je Mayer.

Rekla je i da je prošlo premalo vremena da bi zaključili hoće li omikron utjecati na povećanje hospitalizacija ili smrtnost.

- Žao mi je, ali vjerojatno, da je bila procijepljenost veća, ne bi do omikrona ni došlo, poručila je.

- Omikron se pojavio, možemo se nadati da će biti blag, ali to za sada ne možemo znati. Cijepljenje nam je jedini spas, rekla je također Mayer.

 

Obiteljski liječnici i cijepljenje

Na konstataciju urednice i voditeljice Jasmine Popović da se može čuti kako dosta liječnika ne prihvaća primjenu treće doze kao svoju obavezu, Nataša Ban Toskić, predsjednica KOHOM-a, rekla je da joj je jako žao da postoje takvi stavovi. Napomenula je da su od prvog dana cijepljenja obiteljski liječnici procijepili domove za starije, a cijepe i svoju populaciju, u svojim ordinacijama i na punktovima, u redovnom radu i prekovremeno.

 - I prvu i drugu dozu, sve smo to mi dali. Dajemo i treću dozu. Istovremeno cijepimo i protiv gripe, rekla je Ban Toskić.

 - Molim sve da ipak ne govore da liječnici odbijaju cijepiti, ne žele, nisu voljni. Tu uopće nije pitanje volje i želje, i htijenja, nego jednostavno ogromnog radnog opterećenja i brige da svi oni bolesni i potrebiti ne ostanu bez zdravstvene usluge radi ovih svih poslova oko cijepljenja. Znači, 'ajmo cijepiti u prekovremenom radu, na velikim punktovima, tu smo uvijek za, uvijek smo bili, i mi smo na raspolaganju, poručila je.

 "Nema govora o dobivanju privremenih potvrda"

Na pitanje može li se dobiti privremena potvrda nakon prve doze cjepiva, Mayer je odgovorila niječno. Rekla je da se COVID potvrda može dobiti 21 dan nakon prve doze.

 - Pozivam ljude na strpljenje, ako su čekali do sada ta dva-tri tjedna dok ne dobiju drugu dozu, proći će brzo. Znam da je ljudima teško, da testiranje nije ugodno, nije ugodno uzimati bris dva puta tjedno, ali jedino što se mogu, mogu se strpjeti. Nema govora o dobivanju privremenih potvrda. Kad se ljudi cijepe, kad prime cjepivo, treba organizmu da stvori antitijela, da odreagira, a to je minimalno dva tjedna, rekla je Mayer.

 Mjere u Njemačkoj

Govoreći o situaciji u Njemačkoj i mogućnosti uvođenja obveznog cijepljenja, Parčina je rekao kako postoji određena inicijativa, ali da je veliko pitanje hoće li se to uspjeti politički probiti.

 - Što se tiče mjera, u Njemačkoj je pokrivenost uglavnom 3G. U javnim službama neovisno o cijepnom statusu i preboljenju svi se radnici moraju testirati dva puta. To je nešto novo što imamo, što je prouzrokovalo u Njemačkoj veliki nedostatak samih testova, rekao je Parčina.

Ako obvezno cijepljene i nastupi, bit će to u određenim segmentima, za određene profesije, a neće vrijediti odjednom za sve, istaknuo je.

Mayer je napomenula da je liječnik taj koji dijagnosticira je li netko vjerojatni slučaj ili ne, a ne sami građani.

- Kao što si ne mogu za druge bolesti dijagnosticirati i liječiti, tako ne mogu sami niti COVID dijagnosticirati niti se liječiti sami, rekla je Mayer.

Upitana o slučajevima ljudi koji su u ljekarni uzeli kućni test na koji su bili pozitivni pa nazvali liječnika i pitali ga može li im poslati potvrdu, Ban Toskić napomenula je da moraju ići na PCR i biti u izolaciji.

- Zapravo, jako puno nesporazuma unose serološki testovi gdje dolaze čvrsto uvjereni ljudi da imaju pravo na potvrdu jer su preboljeli, ali do danas je uputa da se serološki testovi ne priznaju kao nikakav dokaz, rekla je Ban Toskić.

 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.