Kad je prošle godine otkriveno naselje pod morem, pravi mali grad, uz planetarno poznati Otok ljubavi, bila je to atheološka senzacija, stara dvije i po tisuće godina. Ove godine znanstveni dokazi kažu da je još tisuću godina starije, iz vremena prije Liburna, razdoblja o kojem se jako malo zna.
Sasvim skučajno, upravo su zračne snimke otkrile da se pod morem nešto krije. I to prilično veliko, na maloj dubini od tek 3 i pol metra. Na tisuću i pol četvornih metara površine, smjestilo se, otkrivaju arheolozi, prapovijesno naselje i luka, te očuvalo do današnjih dana.
Dakle, riječ je o srednje brončanom razdoblju, kojemu, kad je u pitanju Sjeverna Dalmacija, jako se malo zna, dakle, ovaj lokalitete zarobljen plavetnilom pruža goleme mogućnosti za rasvjetkljavanje tog mračnog odsječka prapovijesti. - kaže MATO ILKIĆ sa zadarskog Sveučilišta, Odjela arheologije, voditelj istraživanja.
Mračnog, jer o antici i Liburnima, zna se dosta, a o njihovim prethodnicima skoro, pa ništa. Tko su bili stanovnici Pašmanskog kanala, arheolozi tek trebaju otkriti.
Znači, ti brončanodobni slojevi su netaknuti, nisu kontaminirani sa kasnijim naseljima eto to je najvažnije kod njega, važno je što je naselje napravljeno na plaži, gdje je bila stalna vlažnost, tako da he ičuvana drvena konstrukcija svih tih elemenata samog naselja. - objašnjava MATE PARICA sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za arheologiju.
Drveni piloni, analizom C 14, okrili su starost naselja. Na 30 ak četvornih metara pod morem, otkriveno ih je 50ak. A to je tek početak istraživanja. Do otprilike metra su u pijesku, pravilno raspoređeneni, te su tvorili, određenu građevinsku konstrukciju. Jesu li na njima bile prapovijesne kućice, sojenice, ili su tadašnji arhitekti drugačije osmislili naselje, tek se treba utvrditi.
Oni su služili prije svega za proširivanje obale, zabijani su u prvotnu plažu, i nakon toga prostor između njih je nasipan sa krupnim kamenjem. - dodaje Mate Parica.
Prapovijesnih nalaza je zaista puno, najviše keramike, zdjela i šalica kojima su se služili u svakodnevnom životu.
Odlično je, super je prilika, pristupačno je na maloj dubini, i zanimljivo je da na maloj dubini imamo neštop tako očuvano i staro. - govori studentica Sara Iglić.
Otprilike na 3 i pol metra dubine, tako da je najvjerojatnije to originalna površina tog doba bila, a nakon toga se samo naslagalo materijala i pijeska i uspjelo prekrit i sačuvat samo nalazište. dodaje Maja Kaleb, dipl. arheolog.
U podmorju je prinađena najstarija koštica masline na ovom području Dalmacije, koja je rasla prije tri i pol tisućljeća.
Otkili smo i puno bioarheoloških nalaza, kostiju domaćih životinja, što svjedoči o stočarstvu populacije koja je ovdje živjela. - kaže dr. Mato Ilkić.
Stočarstvo, maslinarstvo, mali su dio mozaika, koji tek treba složiti i osvijetiliti život prapovijesnog čovjeka i Dalmaciji, koji su grad u pašmanskom kanalu izgradili na plaži, na prostoru izmjene plime i oseke.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.