Hrvatski radio

Radio Zadar

11:19 / 01.07.2021.

Autor: sdrazic/dblažević

Pozitivna psihologija naglašava ono što je dobro u ljudima

Andrew Milligan/PA Images/PIXSELL

Andrew Milligan/PA Images/PIXSELL

Foto: - / -

Darko Blažević iz zadarske Gradske knjižnice za ove ljetne mjesece preporučio je u programu Radio Zadra nekoliko naslova s područja pozitivne psihologije. To je znanstveno istraživanje uobičajenih ljudskih snaga i vrlina, pokret koji naglašava ono što je dobro u ljudima, a ne ono što je loše.

Pozitivna psihologija ne  nameće imperativ da stalno moramo misliti pozitivno i biti sretni, ali proučava takva stanja i trudi se razviti tehnike koje će nam omogućiti da ih češće doživljavamo,ističe Darko Blažević i daje nam preporuku što čitati: 

 

 Frank Martela – Divan život

 

Što našem životu daje značaj? Je li sreća dobar životni cilj? Kako odrediti uporište smisla u sekularnom društvu?

Kao autori vlastitog života mnogo smo uložili u njega, kaže finski filozof Frank Martela. No iz perspektive svemira naš je život malen, i ne sadrži osobitu vrijednost. Nesklad između osjećaja da je naš život iznimno vrijedan i spoznaje da taj osjećaj možda ne možemo opravdati, rađa dvojbu koja sve češće muči ljude u zapadnoj kulturi i sve češće se pitamo: zašto vrijedi raditi to što radimo ili zašto je naš život vrijedan življenja.

 Ova knjiga jednog od najpopularnijih finskih filozofa objašnjava zašto ljudi uopće traže smisao, preispituje povijesnu pogrešku koja je dovela do moderne egzistencijalne tjeskobe i nudi vam lako primjenjive putove koji vode smislenijoj egzistenciji.

 Umjesto da razmišljate o smislu života, usredotočite se na smisao u životu. Smisao u životu nema veze sa životom općenito: bitan je vaš život. Bitno je kako postići da svoju jedinstvenu egzistenciju smatrate smislenom i vrijednom življenja. A doživjeti svoju jedinstvenu egzistenciju kao nešto smisleno mnogo je jednostavnije nego što mislite: povežite se sa sobom tako da se posvetite aktivnostima i ciljevima koji su vam smisleni; tražite načine na koje možete razvijati i primjenjivati svoje vještine; povezujte se s drugima tako da gradite intimne odnose; i činite dobro drugima. Ta četiri izvora smisla možda ne zvuče revolucionarno, no upravo u tome leži njihova snaga.

Život će jednog dana završiti. No svih ostalih dana neće. Svi su ti ostali dani prilika da cijenimo ljepotu, ostvarujemo smisao i pronalazimo sladak okus života. Divan je život onaj koji prepoznaje mala čuda svakodnevnice.

Iako nas obasipa podacima, poviješću, statistikama, eksperimentima iz psihologije i razmišljanjima velikana svjetske misli kao što su Aristotel, Nietzsche, Schopenhauer, Seneka i Tolstoj, Frank Martela sigurnom nas rukom vodi do jednostavnih odgovora na veliko pitanje: zašto je (moj) život vrijedan življenja? Dijelom filozofsko razmatranje, dijelom praktična knjiga, zadovoljit će svakog tko – bilo laički, bilo akademski – promišlja smisao života i traži način da unese više značenja i svrhe u svoj život. Duhovito, lucidno, toplo i prisno – u isto vrijeme izaziva naš um i umiruje naše srce.

 Jordan Peterson – Izvan reda: još 12 pravila za život

Skupo je kanadski psiholog Jordan Peterson (58) platio fenomenalan us­­pjeh svog 2018. objavljenog bestselera “12 pravila za život: protuotrov kaosu”. Nikakva ga životna pravila nisu mogla pripremiti za ono što je uslijedilo: tri godine totalnog kaosa i zdravstvene apokalipse. Postao je ovisan o klonazepamu - lijeku protiv anksioznosti - koji je počeo uzimati na­­kon autoimune reakcije na jabučni sok.

Radikalno je promijenio i način prehrane te počeo jesti samo govedinu, prema načelima takozvane “lavlje” dijete, na koju ga je navukla kći Mikhaila (28). Kad se pokušao skinuti s klonazepama, pao je u tešku depresiju, prebolio dvostruku upalu pluća, dobio psorijazu, spopale su ga suicidalne misli i dijagnosticirana mu je shizofrenija. U Torontu su ga htjeli liječiti elektrošokovima, no obitelj Peterson nije dopustila da ga priključuju na struju.

 Suprotno savjetima svojih liječnika, Jordan je odletio u Moskvu kako bi pomoć potražio u bolnici gdje su ga devet dana držali u induciranoj komi, što navodno pomaže detoksikaciji. Nakon te drakonske terapije morao je nanovo učiti hodati i prepoznavati svoje najbliže. Potom je završio u klinici za odvikavanje u Beogradu, gdje je dobio covid-19. U te tri paklene godine njegova je supruga Tammy (53) umalo umrla od rijetke vrste raka bubrega, a njihova kći Mik­­haila, koja je od djetinjstva patila od raznih teških oboljenja te sa 17 dobila umjetni kuk i zglob, po­­no­­vno je morala na operaciju.

U uvodu nove knjige napaćeni profesor iz Toronta sumirao je što mu se sve događalo nakon što je postao globalna senzacija, a dalje opet niže savjete svima koji izgubljeno lutaju tražeći smisao života, utjehu u teškim vremenima i svoje mjesto u svijetu.

Obje knjige nastale su nakon velikog uspjeha Petersonovih pravila za život koje je objavio na jednoj internet stranici. Počevši od nekakvih osnova življenja uređenog života, Peterson daje savjete koji variraju od toga da pomilujete mačku ako ju sretnete na cesti do ophođenja prema samom sebi. Ipak, uspio je to napisati tako da knjigu možete praktički koristiti kao priručnik za život.

Kao što sam već spomenuo, Izvan reda napisana je kao nastavak na 12 pravila za život. Nakon što smo savladali kaos unutar sebe i onaj koji nas okružuje, svatko od nas bi zaključio da je tu priča gotova. Međutim, put prema napretku i poboljšanju nikada nije gotov. Peterson tako naglašava da i red može imati svoje mane, a naše znanje nikada nije potpuno. Problemi u našem uređenom životu mogu nastupiti ako zapadnemo u pretjeranu sigurnost i kontrolu.

Granica, zamišljena linija između kaosa i reda tako je osnovna tematika knjige Izvan reda. Na koji način možemo žonglirati s onim što nam je znano i sigurno te onim što nam je nepoznato i potencijalno opasno? Kako možemo pronaći smisao i pravilno sami sebe usmjeriti u životu? To su samo neka od pitanja kojih se Peterson dotiče.

Sva pravila sadržana u knjizi mogu se aktivno primjenjivati u životu. Ne radi se o knjizi za samopomoć koja iznosi šablonske rečenice tipa “Budite sretni kako biste bili sretni.” Ne. Upravo suprotno – Peterson naglašava kako smisao života nije trčanje za srećom. Iako ju treba prihvatiti kad se ukaže, smisao treba tražiti u osjećaju odgovornosti. Sam taj proces prihvaćanja odgovornosti i težnje vrijednom cilju omogućuje pozitivne emocije.

Premda njegovi savjeti zvuče prilično banalno, to ne znači da nisu duboko promišljeni: - Ne radite ono što mrzite. Tragajte za smislom, ne za svrhom. Pokušajte jednu sobu u svom domu učiniti što ljepšom. Potrudite se koliko god možete oko barem jedne stvari i pogledajte što će se dogoditi. Planirajte i marljivo radite na održavanju romantike u vezi. Ne dopustite si da postanete ogorčeni, lažljivi ili arogantni. Budite zahvalni unatoč svojoj patnji - savjetuje.

Peterson argumentirano elaborira svako svoje pravilo, pri čemu koristi širok spektar referenci, od Biblije preko drevnih alkemičara do svog tasta i Harryja Pottera.

Ipak, ne vrti se cijela knjiga oko odgovornosti (iako ona je bitan motiv). Žongliranje s kaosom, postavljanje kvalitetnih ciljeva u životu, uzimanje odgovornosti i riskiranje neki su od elemenata koji doprinose različitim aspektima našeg života. Peterson tako piše o odnosima s ideologijama, ljubavnim odnosima, karijeri i zahvalnosti, razlažući ih do potankosti te dajući konkretne naputke za primjenu.

 Nikola Greb - Snaga ljudskih vrlina

 

Čovjek kao ljudsko biće prepoznatljiv je po svojim vrlinama i manama. O manama danas ipak nećemo, jer ovo je knjiga koja kroz ljudske vrline pokušava potaknuti ono najbolje u nama. Razmišljate li kada o svojim vrlinama? Ili samo znate nabrojati svoje mane? Napravite mali eksperiment. Zapišite onako na prvu vaše vrline? Koliko ste ih nabrojali? Jeste li zadovoljni nabrojanim? Bi li ih moglo biti više? Kada razmišljate o svojem partneru, roditeljima ili prijateljima, mislite li prvo na njihove mane ili na njihove vrline?

Nikola Greb je mladi zagrebački proaktivni psiholog koji se okreće pozitivnoj psihologiji i entuzijastično ju koristi za boljitak i napredak svijeta, za osobnu promjenu kako pojedinaca tako i cjelokupnog društva. Nikola je ovu knjigu zamislio kao dvije cjeline. U prvom dijelu upoznaje nas sa vrlinama od davnina pa do danas. Kako bismo lakše razumjeli modernu psihologiju potrebno je poznavati i njene korijene. Tako nas autor vodi u doba Konfucija, Bude, Platona, ali i nešto modernijih humanističkih psihologa Carla Rogersa i Abrahama Maslowa. U ovom dijelu kritički vrednuje filozofske, religijske i znanstvene poglede na ljudsku snagu i vrline.

Drugi dio je nešto kompleksnije i zanimljivije zamišljen. U ovom dijelu imamo 24 kratke priče od kojih svaka obrađuje po jednu određenu vrlinu. Nakon svake priče imamo par citata od šireg broja autora koji su vezani za tu određenu vrlinu o kojoj čitamo u priči. Nakon citata autor nam otkriva po jednu zanimljivu činjenicu, a potom postavlja određena pitanja za razmišljanje i djelovanje. Nikola savjetuje da se uzme vremena za čitanje i razmišljanje te primjenjivanje naučenog. Preporuča čitanje jednog poglavlja dnevno, pet do šest dana u tjednu, nakon čega slijedi jedan dan pauze.

Riječ je o knjizi pisanoj za modernog čovjeka koji nema puno vremena, ali interesira se za spoj drevnih mudrosti i najnovijih znanstvenih spoznaja. Ono najvažnije, želio bi poraditi na sebi i spreman je napraviti barem dio od vježbi koje su  preporučene u knjizi.

Glavna poruka koju autor prenosi indirektno je da svaki čovjek ima potencijal za promjenu na bolje te da će društvo biti bolje i ugodnije za život što više ljudi ostvari svoje pune potencijale – počne živjeti u skladu sa svojim najjačim vrlinama.

Ne postoji prečica na putu do sreće niti ćemo je ostvariti ponavljamo li neke afirmacije, ili forsiramo pozitivne rečenice podređujući svoj život ispunjenju trenutačnih potreba ili tuđih očekivanja. Važno je doći u kontakt nas samih sa sobom. Svatko se treba upitati što ga ispunjava i što ga čini dubinski sretnim. Svemir se neće sam od sebe pobrinuti za nikoga od nas. Na nama je da to učinimo za sebe. Pokrenimo jednu od najvažnijih i najuzvišenijih ljudskih vrlina zahvalnost i razvijajmo istovremeno i ostale predložene vrline: znatiželju, kreativnost, ljubav prema učenju, mudrost, hrabrost, upornost, iskrenost, entuzijazam, ljubav, altruizam, socijalnu inteligenciju, timski rad, pravednost, opraštanje, poniznost, razboritost, nadu, smisao za humor i svrhu. 

“Vrlina ne dolazi od bogatstva, ali bogatstvo, i sve druge dobre stvari, dolazi od vrline.” Sokrat

 

Raphaelle Giordano – Tvoj drugi život počinje kad shvatiš da imaš samo jedan

Knjiga koja pobjeđuje rutinu.

Camille ima sve što može poželjeti- muža, sina, posao. Može se reći da ima sve uvijete da ima sretan i zadovoljan život. No, Camille jednostavno nije sretna. Posao koji radi je ne ispunjava, s mužem više ne dijeli strast i uzbuđenje kao na početku braka, pa se sada njihov odnos sveo na mlaku nježnost, a vatru s početka zamijenio je odnos prijateljstva.

Camille je shvatila da žive kao dosadan par, pa često njihov život uspoređuje sa sažvakanom žvakom koja je davno izgubila okus, ali vam se još uvijek nalazi u ustima. Njen sin je divno i živahno dijete, ali zbog obveza njihov odnos se sveo samo na provjeru zadaće i česte svađe.

U mentalnom stanju jada, bijesa i nezadovoljstva Camille doživljava prometnu nesreću i traži pomoć u obližnjoj kući. Vrata joj otvara Claude, stručnjak za njezino stanje jada i nemira.

Obično se kaže da učitelj dolazi kada je učenik spreman, a Camille je bila definitivno spremna promijeniti svoj život iz temelja. Isprva malo skeptična, Camille je prilično iznenađena kada je Claude malim koracima vodi prema promjeni. Njegovi načini za nju su neobični ali kako vrijeme prolazi uočava da su i učinkoviti. Dovoljno je samo s riječi priječi na djela, iako ni to nije baš jednostavno. Dati životu smisao, svi to želimo, zar ne? A dati životu smisao, to je misao vodilja promjene.

Od akutnog rutinitisa pati veliki dio zapadnoga svijeta, a manifestira se nedostatkom motivacije, kroničnim neraspoloženjem, gubitkom interesa i osjećaja, nesposobnošću za osjećaj sreće unatoč obilju, bezvoljnošću te umorom. Slobodno sami nastavite niz, sigurni smo da i u vašem životu postoji pokoji simptom ove duševne nelagode.

Budući da Camille ima trideset osam godina, prilično je spremna za promjenu jer je dobar dio života već odvalila. Vremena više nema napretek. Claude je počne upućivati u svoju metodu te pred nju postavlja izazove koji je razbuđuju.

Knjiga je duhovita, vrckava, lepršava, na trenutke teška, ali uvijek optimistična i prizemljena. 

 

 

 

 

 

 

 

Pozitivna psihologija-preporuke

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.