Hrvatski radio

Radio Zadar

Ribolovne zablude - od onih bezazlenih do opasnih za život

02.12.2022.

07:19

Autor: B.Bulić/Radio Zadar

Ribolovne zablude

Ribolovne zablude

Foto: Boris Bulić / Radio Zadar

Mnogi ribolovci su skloni prihvaćanju savjeta i kreiranju pravila samo na temelju glasina i neprovjerenih informacija stvarajući tako zablude kojih se, unatoč činjenici što baš i ne drže vodu, ipak slijepo drže. Neke od tih zabluda su bezazlene i rezultiraju tek kojom ribom manje, dok neke mogu biti i po život opasne.

Dakle, svaki ribolovac čvrsto vjeruje u lovnost i opravdanu funkcionalnost svakog, pa i najmanjeg dijela opreme, od perline do štapa. Isto tako vjeruje u sve svoje postupke, od odabira pozicije, preko izbora ješke, do optimalnih vremenskih uvjeta koje je odabrao za svoj ribolovni pohod. I dobro je da je tako jer drukčije ne bi imalo smisla.

No, povremeno se dogodi da se neka pravila postave bez obzira na njihovu neutemeljenost. A tih pogrešnih pravila i propusta koji dovode do zabluda, ima doslovno cijelo mnoštvo.

Jedna od najčešćih zabluda je vezana uz izostanak ulova kada se tvrdi kako ribe u moru više nema. Nema je jer je prelovljena, nema je jer je otišla, nema je jer ju je kurenat odvukao, nema je jer se sad, ovog trena više ne hrani pa je otišla… Da je to uistinu tako, riba se onda uopće ne bi mogla uloviti ni danas, ni sutra, ni bilo kojeg drugog dana.

A natjerati ribu da jede i da prihvati naješkanu udicu ili varalicu i kad je sita, mnogim je ribolovcima pravi izazov i u većini situacija ovisi upravo o spretnosti ribolovca.

Često je dovoljno promijeniti predvez da bi se postigao željeni efekt. Duža prama, tanja struna, sitnija udica ili udica drugog tipa, malo svježija ješka, tek su neki detalji koji mogu doprinijeti provokativnosti sistema.

A tek nakon što se ispucaju baš sve mogućnosti, može se pogledati prema nebu i reći:

- Danas nije moj dan…

Suvremeni je pribor za uspješan ribolov jako bitan, ali nije uvijek i nužan. Dobar su primjer tehnosfere, dvostrano probušene kuglice koje omogućuju rotaciju prami oko vlastite osi i oko osnove predveza. Koriste ih ponajprije natjecatelji u konstruiranju svojih kompliciranih predveza gdje su u nekim situacijama nezamjenjive.

No, kada jedan barba koji lovi podlanice iz ruke na dubini od 60 metara s pramama promjera 0,50 milimetara koje su za osnovu vezane klasičnim trostruko provučenim mrtvim čvorom, tada sigurno nema potrebe za tehnosferama.

Ako ste ribolovac koji voli pratiti trendove i znate iskoristiti prednosti koju nude tehnosfere, tada su tehnosfere za vas dio pribora bez kojega ne trebate ni pomišljati poći u ribolov. No ukoliko vam je tehnosfera samo izlet u suvremene ribolovne vode, tada ih možete imati, ali isto tako možete i bez njih.

Slično je i s fluorokarbonskim strunama bez kojih mnogi misle da ribolov nije uopće moguć. Tako se primjerice u noćnom ribolovu, još ako je noć bez mjeseca, teško može naći razlog zbog kojeg bi se predvez baš morao naoružati fluorokarbonskim pramama.

Ista je stvar kod lova i na dubini od osamdeset metara kada su u igri promjeri od 0,60- 0,80 milimetara.

A koji će se čvor iskoristiti ponajprije zavisi od situacije, predmeta koji se vezuje, promjera i vrste korištene strune. Svaki ribolovac ima svoju garnituru omiljenih čvorova za koje će životom jamčiti da su najbolji na svijetu i da nijedan drugi čvor ne može konkurirati upravo tom čvoru koji on koristi.

Najbolji je čvor onaj koji vas neće izdati, a koji će u potpunosti odraditi svoju ulogu. Hoće li to biti FG čvor ili možda Uni-to-uni, leži na ribolovcu. Možemo pričati o tome koji vam je čvor najdraži, ali pričati o nekom čvoru kao najboljem je samo vrlo uopćeno generaliziranje.

Najbolji čvor je upravo onaj kojeg ste uspjeli lako i kvalitetno vezati i koji će s lakoćom podnijeti sva povjerena mu naprezanja bez dodatnog opterećenja ostatka pribora ili narušavanja prezentacije ješke.

Nažalost, većina je ribolovaca uvjerena u to da im se nesreća ne može dogoditi.

Samouvjerenost je dobra i bez nje se često ne bi izvelo ni pola stvari koje zahtijevaju malo dublje promišljanje. No uz samouvjerenost je uvijek dobro imati i dobru dozu realiteta, odnosno izračuna svih mogućih završetaka bilo kakvog posla pa tako i ribolovnih pohoda.

Dovoljan je ubod otrovne ribe, nesiguran korak od krme prema pramcu, slobodna udica koja pleše na parangalu, klizava paluba, ili malo više sunca bez tende ili kape da se ne spominju neverini, bure, nasukavanja i raznorazne havarije koje obične ribolovne đite pretvaraju u kobne tragedije.

Ribolovac na moru mora biti svjestan svih mogućih najgorih scenarija i biti spreman izaći na kraj i s najgorim zamislivim ishodima da bi mogao uistinu opušteno uživati u ribolovu. Samo onaj tko poznaje opasnost, može joj se smijati u lice. Ne postoje ribolovci koji su imuni na nesreće i stoga se ova zabluda, premda na zadnjem mjestu u našoj današnjoj ćakuli, definitivno može proglasiti najvećom zabludom koja prati ribolov.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Morske ćakule

Boris Bulić, većini 'morskih ljudi' poznat po svojim ribolovnim publikacijama vezanima uz more i ribolov, od knjiga, preko časopisa, svaki petak u programu Radio Zadra od 11.15h govori o ribolovnim temama. Emisija je namijenjena svima koji se ribolovnim bave iz razonode, ali i profesionalcima.

Poslušajte u Slušaonici