Samo na jednoj tržnici potrošimo ih 260 tisuća na godinu

Može li Zadar bez jednokratne plastike - tema je sinoć održane tribine u zadarskoj Gradskoj knjižnici koja je okupila stručnjake, aktiviste, poljoprivrednike te predstavnike lokalne vlasti i mjerodavnih službi. Plastičan otpad možemo pronaći gotovo na svakom koraku u većim ili manjim količinama.

Svi se slažu, problem onečišćenja plastike je globalan, ali isto tako sve više postaje lokalan problem.

Jedna od najljepših plaža na našoj obali - Sakarun na Dugom otoku izravno je ugrožena plastikom. Iznenadit će vas i podatak kolika je potrošnja plastičnih vrećica na zadarskoj Seljačkoj tržnici. 

Dobiveni rezultati na tržnici, koja je otvorena samo jedan dan u tjednu, su najblaže rečeno iznenađujući, pogotovo ako se uzme u obzir da tu dolaze ljudi koji traže ekološko uzgojenu hranu. Istraživanje je provela Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije u čije ime govori Ana Zubčić: Tu dolazi nekih dvije tisuće kupaca, tamo se podijeli oko pet tisuća vrećica, što na godišnjoj razini iznosi 260 tisuća vrećica. 

AGRRA priprema i projekt koji bi trebao promijeniti tu naviku kod kupaca, ali i prodavača. U prvu ruku umjesto plastičnih vrećica ponudit će se one biorazgradiva ambalaža, a krajnji je cilj podignuti svijest građana da dolaze sa svojim torbama na tržnicu - kazala nam je A.Zubčić voditeljica projekata za međunarodne suradnje AGRRA. Projekt se provodi u dogovoru s prodavačima na Seljačkoj tržnici Zadar. 

Jedan od njih je i pčelar Mladen Jezidžić( iz Udruge Volim domaće) koji se na terenu, kaže, nagleda svakakog otpada: Ima tu svega, od životinjskih ostataka, automobila, najviše plastike, tih divljih odlagališta je sve više .

Na području grada prošle je godine popisano 35 divljih odlagališta, a da situacija bude još gora kažnjavanje počinitelja nije nimalo lak zadatak. Komunali redari tek su nedavno dobili otvorene ruke. O čemu je riječ, objašnjava Žana Klarić voditeljica Odsjeka za zaštitu okoliša grada Zadra: Sad komunali redar ima pravo legitimirati počinitelja i bez prisustva policije. Također, s novim izmjenama Zakona komunalni redar izdaje rješenje o uklanjaju onečišćivaču, a ukoliko on nije poznat onda se daje vlasniku zemljišta. Grad Zadar je prošle godine, za jedno divlje odlagalište na kojem je bilo puno vlasnika, izdao 12 rješenja. Vlasnici su dobili rok od šest mjeseci za uklanjanje otpada, no žalili su se i sada je u tijeku pravna procedura.  

Novi sustav razdvajanja otpada - svi pozdravljaju, no tu treba reći kako za razliku od papira koji je komercijalan, plastiku ne želi nitko, uz to, njeno zbrinjavanje je skupo - doznajemo od Pere Zubčića , tehničkog direktora Čistoće: Danas je to veliki minus, 900 kuna okvirna je cijena zbrinjavanja po toni, to radi jedna tvrtka u Osijeku, i svima na Jadranu to je velik problem jer su tu još i troškovi prijevoza.

Iako jača svijest o štetnosti plastike problem je toliko velik  da bez radikalnih rješenja većih pomaka neće biti. Našeko sustav je ugrožen, sva ispitivanja našeg mora to pokazuju - upozorava znanstvenica Melita Mokos s Odjela za ekologiju zadarskog Sveučilišta. Istražuju se plaže Sakarun na Dugom otoku, Puntamika. Najčešće stvari koje se pronalaze su plastične boce, čepovi, štapići za uši, ostaci vrećica, to su sve stvari koje imaju alternativu....poručila je M.Mokos. 

Na otoku Zlarinu kod Šibenika odlučili su pokrenuti stvari. Dogovor je da već ovo ljeto iz upotrebe budu izbačeni jednokratni plastični proizvodi. Incijativu, ustvari pilot projekt predstavila je Ivana Kordić: tamo je 12 ugostitelja, dva dućana, dogovor je da se ne upotrebljavaju plastične vrećice, plastične artikle, tanjure, čaše.. Od početka, naglašava imaju podršku Mjesnog odbora i TZ-a otoka Zlarina.

Rat protiv plastike je počeo, no borba je neizvjesna jer je plastika ušla u svaku poru našeg života.