Hrvatski radio

Radio Zadar

Tri su poriva za napad

10.03.2023.

06:26

Autor: B.Bulić/Radio Zadar

Tri poriva za napad

Tri poriva za napad

Foto: Boris Bulić / Radio Zadar

Razloga zbog kojih predatori napadaju svoj plijen ima mali milijun, no svi se oni mogu svesti na tri osnovna. To su glad, agresivnost i radoznalost. Naravno, pritom je potpuno svejedno je li plijen živa riba, ješka na dnu ili varalica, jer su razlozi uvijek isti. 

Upravo ta spoznaja ribolovcima, a posebno varaličarima itekako olakšava pristup i odabir lovne tehnike.

Glad je jedan od temeljnih poriva koji upravlja svim životima na Zemlji, pa tako i ribljim. Istina je da glad može bit više ili manje izražena, no bez obzira na tu izraženost, ribolovac uvijek mora nastojati provocirati upravo taj poriv, poriv za hranjenjem. Stoga je varalice uvijek potrebno izbacivati i voditi tako da im se omogući što je moguće veća životnost.

Premda je vibracija plijena koju predatori tako dobro beru jako važna u privlačenju pažnje, vid je ipak temeljno osjetilo kod većine predatora. Naime, ribe su u najvećem broju kratkovidne i premda mogu biti privučene vibracijom zvukom i mirisom, tek se u trenutku kada ugledaju potencijalni plijen, odlučuju za napad. Upravo stoga varalice moraju biti 'kao žive'.

I dok u radu s realističnim imitacijama i ne treba toliko veliki trud, u radu s cranck-bite varalicama o umijeću spinnera, odnosno načinu na koji se vodi varalica i koliko joj se spretno udahnjuje život ili umirući pokreti, često ovisi konačan ishod.

A kojom ćemo konkretnom tehnikom povlačiti varalicu i koju ćemo varalicu pritom odabrati, zavisi od vrste ribe, konfiguracije obale i dna, daljine i dubine na kojoj se riba nalazi, brzine kurenta, temperature vode i vidljivosti.

A agresivnost ribe može biti isprovocirana na puno načina pri čemu se najčešće isprovocira samim hranjenjem, barem kad su u pitanju jatne ribe. U trenutku kada lucevi ili neka druga plava riba progoni sitniju plavu ribu, u jatu je razina adrenalina daleko iznad normalne. I tada te ribe grizu sve što se nađe u blizini, bile gladne ili ne.

Mnoge tako ulovljene ribe u izvlačenju povrate zadnji obrok, s tim da se u čišćenju ustanovi da je želudac bio pretrpan. Dakle, unatoč punom želucu i jednjaku, ta je riba napala varalicu, očito ne iz gladi već zbog agresije uvjetovane ponašanjem cijelog jata, Ista je stvar i sa zubacima krunašima, i sa šarunima, i sa ušatama, i sa strijelkama…

A postoje i ribe koje su vezane uz određeni dio dna koji doživljavaju kao svoje vlasništvo. Takve teritorijalne ribe često brane svoje područje bez obzira na sitost. Tako će mnogi zubatac napasti varalicu, ne zbog gladi, već zato što se uopće usudila prošetati ispred njegovog dvora.

Kažu da je radoznalost ubila mačku, no ribe ubija puno brže i učinkovitije. Kuckanje i vibriranje na samom rubu dosega osjetila ili svjetlucanje na granici vida itekako je dobar razlog za napuštanje skloništa ili mijenjanje smjera kretanja da bi se istražilo što to kucka i svjetluca. Ta je radoznalost uočena još davno pa je svi ribolovci primjenjuju kad god mogu. Udičari odižu i spuštaju olovnicu da udari u dno, podvodni ribolovci mumljaju ili kuckaju perom harpuna, a varaličari vibriraju, kuckaju, zveckaju, zvižde i prskaju, sve to samo s jednim ciljem – privlačenjem pažnje.

Strijelka može naići i uloviti se i na neku 'gluhu' varalicu, no poppera koji pršti i galami će 'čuti' s puno veće udaljenosti i trenutno se okrenuti i krenuti pravo prema njemu.

Naravno, sve te ribe kojima varalica privuče radoznalost mogu nastupiti agresivno ili gladno, pri čemu će ih oba razloga za napad, ukoliko je ribolovac dovoljno vješt, na kraju odvesti na suho.

U većini slučajeva kada imamo neispitanu situaciju i nepoznat teren, a kada po svim pokazateljima zaključujemo da je riba u lovnoj zoni, ali je zbog dubine, zamućenosti ili samog položaja pozicije ne možemo vidjeti, valja pokušati ponajprije s manjim modelima od pet do sedam centimetara koje ćemo povlačiti različitim brzinama uz zastoje, cimanja, promjene brzine, drhturenja i sve one sitne trikove kojima je ispunjen svaki rukav ozbiljnog varaličara.

Tako se u površinskim tehnikama i po mutnom moru varalice najčešće vode uz česte promjene smjera i brzine. U bistrom moru varalicu treba voditi nešto brže, uz iznimku rada s realističnim imitacijama.

Važno je dobro pročitati smjer kurenta i varalicu voditi tako da simulira prolaz sitne ribe. To se najčešće radi lagano niz kurenat i, ako uopće postoji kakva obalna rasvjeta, iz mraka u svjetlo.

Većina uzobalnih predatora voli sporo povlačenje. Malobrojne vrste, ne računajući plavu ribu, vole brze i naizgled neuhvatljive varalice poput kastmastera.

A ako je to moguće, varalicu uvijek treba provući predviđajući putanju kojom se lovina kreće i dovodeći je tako u 'ranjivu' poziciju kojoj nijedan predator ne može odoljeti.

No ono što se nikako i nikada ne smije raditi je 'gađanje' ribe varalicom.

Plivajuće wobblere treba neposredno nakon zabačaja naglo povući štapom spuštenim prema dolje, pa, nakon što postignu radnu dubinu, nastaviti vući podignutim štapom kako bi ostao na lovnoj dubini.

Popperi se uvijek vode brzo i skokovito tako da u povlačenju povremeno izlijeću iznad površine mora prskajući i pljuskajući ispred i oko sebe.

Za lov pri dnu se koriste tonući wobbleri, jigom opterećeni silikonci te sve metalne varalice. Varalice kod takvog lova vodimo spuštenim štapom i umjereno brzim povlačenjem te praćenjem konfiguracije terena podizanjem i spuštanjem štapa.

Inače je kod tonućih modela najpraktičnije primijeniti metodu count-down, odnosno metodu odbrojavanja. Nakon što varalica dotakne površinu mora počinje odbrojavanje. Kada varalica dotakne dno, ili se spusti na najdublju željenu točku, zapamti se broj do kojeg smo došli u odbrojavanju. U svakom sljedećem zabačaju taj broj smanjujemo te tako u kratkom vremenu možemo pretražiti kompletan vodeni stupac. Naravno, ukoliko uspješno pronađemo lovnu dubinu, ostajemo kod tog broja.

U radu s teškim varalicama poput jigova, kada se lovi u neposrednoj blizini dna ili na samom dnu, nakon izbačaja je potrebno osjetiti trenutak kada varalica dotakne dno. To se može osjetiti ili naglim opuštanjem strune ili ako je struna dovoljno napeta konkretnim udarcem varalice u dno. Ako je dno mekano, tada se moramo pouzdati u napetost, odnosno opuštenost strune. To je jako važno kada varalicu moramo prebacivanjem dovesti u lovnu zonu neposredno iznad dna.

I na kraju, bez obzira koju tehniku u varaličarenju primijenili, varalica se u povlačenju uvijek pokreće pomakom štapa, dok rola uvijek služi samo za skupljanje viška strune.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Emisija

Morske ćakule

Boris Bulić, većini 'morskih ljudi' poznat po svojim ribolovnim publikacijama vezanima uz more i ribolov, od knjiga, preko časopisa, svaki petak u programu Radio Zadra od 11.15h govori o ribolovnim temama. Emisija je namijenjena svima koji se ribolovnim bave iz razonode, ali i profesionalcima.

Poslušajte u Slušaonici