Hrvatski radio

Radio Zadar

U današnjim Morskim ćakulama o ribarskim poštama

09.07.2021.

06:00

Autor: Boris Bulić

Foto/Boris Bulić

Foto/Boris Bulić

Foto: - / -

Za ribolovca sreća je tek usputna stvar o kojoj ukupan ribolovni uspjeh ne smije ovisiti. Ribolovci zato ozbiljno pristupaju priboru, biraju kvalitetnu ješku, vode brigu o vremenskim uvjetima, temperaturi mora, tlaku zraka, mjesecu, vjetru, količini naoblake...

No, sve to nema nikakvog smisla ako niste na pravom mjestu, Danas u Morskim ćakulama govorimo o ribarskoj pošti. 

Premda postoji puno ribolovaca koji vrlo uspješno love ribe i svaki puta kada se vrate iz ribolova kući donose bogate ulove, postoje i mnogi koji nisu tako uspješni.

Sreća je u ribolovu detalj na koji se mnogi takvi ribolovci u velikom dijelu oslanjaju.

Naravno, da bi bili uspješni, u svemu treba imati i nešto sreće, pa i u ribolovu. No za ribolovca koji ribolovu pristupa ozbiljno, sreća je tek usputna stvar o kojoj ukupan ribolovni uspjeh ne smije ovisiti.

Puno je detalja koji dovode do ribolovnog uspjeha i ako se svi uzmu u obzir na pravi način i s dužnim poštovanjem tada se u principu ide na sigurno, pri čemu je sreća možda tek nekakav bonus.

A tih, za ribolovni uspjeh, bitnih detalja, ima cijeli niz. Ponajprije treba imati adekvatan pribor i kvalitetnu ješku. Potrebno je da se poslože i poklope vremenski uvjeti, od temperature mora, tlaka zraka, faze mjeseca, vjetra i količine naoblake, s tim da sve to nema nikakvog smisla ako niste na pravom mjestu, poziciji, ili po ribarski, na pravoj pošti.

Dakle, ne postoji univerzalni pristup vezan uz sve ove detalje. Svaka riblja vrsta ima svoje životne navike koje je određuju i za nas ribolovce ih stavljaju u neke ribolovne okvire.

Primjerice jugo jača, mjesec raste, tlak zraka pada, ali polako, što znači da neće biti neverina, temperatura mora je oko 20 stupnjeva, nebo je prekriveno oblacima, a more polako počinje plimati. To je situacija idealna za lov cipala na plovak.

No ako želite uloviti ugora na parangal, tada bi trebali sačekati noć, i mjesec ne bi trebao rasti nego padati i idealno bi bilo kada mjeseca na nebu uopće ne bi bilo.

Ako želite pak uloviti jegulju na nekakvu fermu, tada bi ova situacija koja je idealna za lov cipla trebala biti smještena u kasnu jesen, od osam uveče do ponoći.

Dakle svaka riblja vrsta ima svoj obrazac ponašanja i samo detaljnim poznavanjem biologije tih vrsta i njihovih životnih navika možemo otvoriti vrata za ulazak u njihov svijet.

No ključ uspjeha je prava pozicija. Čak i kad su svi preduvjeti zadovoljeni i kad se ima savršen pribor i ješku, ako se ne lovi na poziciji koja drži ribu, ulov će biti katastrofalan.

U ribolovu iz barke nam u pronalasku vlastite pošte može pomoći elektronika, sonderi i fishfinderi. Uz pomoć sondiranja dna mogu se otkriti potencijalno dobra mjesta koja bi mogla biti okupljališta riba. Dakle, u pretrazi dna tražimo sjecišta morskih strujanja koja se u idealnoj situaciji sijeku nad nekom preprekom na dnu. To može biti brak, uzvisina na dnu, nakupina kamenja, olupina broda, nagla promjena dubine, i onda u skladu sa smjerom strujanja, bira se najpogodnije mjesto, sidri se i počinje lov.

Svi oni koji nemaju elektroničku podršku, moraju se osloniti na kurente koji su vidljivi na površini mora. Rubovi tih kurenata ili njihova sjecišta, često drže ribu, baš kao i južni puntali, rtovi okrenuti prema jugu. Danas u eri mobitela, većina ribolovaca ima već nekakvu aplikaciju s prikazom morskog dna gdje nije teško pronaći promjenu u dubini.

Važno je da se nađe kamen, ako je lovina oborita riba, ili pak teški mulj ako su lovina, primjerice moli.

Na sonderima se tvrdo kamenito dno vidi kao jasno omeđena uska linija dok se muljevito dno vidi kao debela sjena.

No mnoge barke nemaju sondere što nikako nije prepreka za otkrivanje sastava dna. Spuštanjem olovnice do dna i kuckanjem s tom istom olovnicom po dnu, lako se može otkriti je li dolje mulj, pijesak ili kamen.

U većini slučajeva se lovi upredenicom koja je za razliku od najlonskog monofila potpuno neistezljiva tako da doslovno prenosi svaki treptaj s dna na površnu. Udarac olovnice u muljevito dno je mekan, glibav, bez odjeka, dok se udarac u tvrdo dno jasno čuje i potpuno razlikuje od udarca u mulj.

Osim toga, i prvi ulovi mogu pokazati o kakvom je dnu riječ.

Ako se u prvim pokušajima lova na površinu izvuku, fratar, smokva i kantar tada smo nedvojbeno na pravom mjestu. No ako na površinu izlaze škartoci, s ponekim glavočem ili manjim paukom, možda bi bilo pametno bez daljeg čekanja promijeniti poštu.

Za razliku od ribolovaca iz barke, obalni su ribolovci inertniji. Dok se ribolovac iz barke, ako mu riba ne grize može jednostavno premjestiti, obalni ribolovci za premještanje trebaju često izgubiti sat - dva vremena zbog čega u većini slučajeva ostaju tamo gdje su i počeli ribolov. Zato je odabir pozicije u njihovom slučaju još bitnija stvar.

Premda postoje pozicije koje su očito izglednije od ostalih, kakva je primjerice naša riva kod carine, na kojoj su ribolovci konstantno prisutni, ponekad je ribolovac prisiljen sam odabrati poziciju.

Ako se već lovilo na tom terenu, ili ako postoje neke informacije koje su se sakupile od ribolovaca koji imaju iskustva s tog terena, tada je nešto lakše. No ako smo prvi puta na toj obali, važno je najprije pogledati oko sebe.

Konfiguracija obalnog terena se u pravilu nastavlja i pod morem. Ako je obala okomito odrezana tada je pred nama dubina, a ako je obala stjenovito škrapava, tada je i podmorje vjerojatno takvo. Ako je obala ravna i pješčana, pred nama je vjerojatno plitak teren, itd…

Potrebno je 'pročitati' smjer strujanja mora te u skladu s vjetrom i udaljenošću glavnog toka kurenta odabrati najizgledniju poziciju na kojoj neće biti prepreka u izvlačenju lovine, dok će blizina strujanja i konfiguracija dna biti takvi da će ribama nuditi zaklon i hranu, a što znači i stalno boravište.

Još ako je pozicija okrenuta prema jugu ili jugozapadu tada bi uspjeh trebao biti osiguran. Naravno, uz obavezno slaganje svih onih drugih kockica poput mjeseca, plime, vjetra, temperature, opreme…

U situaciji kada smo na pravoj pošti, a ribe ipak nema riječ je najčešće o prolaznoj fazi. Ako je pošta provjereno dobra, tada samo treba sačekati promjenu kurenta do koje će sigurno doći jer se plima i oseka izmjenjuju svakih šest sati.

No ukoliko i nakon promjene kurenta ribe i dalje nema, tada postoji mogućnost da je pošta prelovljena i izlovljena pa je potrebno potražiti novu poštu. Naravno prije toga valja provjeriti jesmo li nešto preskočili napraviti ili smo možda nešto potpuno pogrešno odradili.

Pritom bi svakako prije premještanja bilo pametno pokušati primijeniti neku drugu tehniku. Tako primjerice, neka pošta od kančenice, možda drži šarune u pola mora što bi nekakav micro-jigg mogao lako pronaći i uloviti, a što se onda može, ukoliko se pokaže uspješnim, unijeti u svoje karte kao novu poštu.

Ozbiljan pristup ribolovu nikada ne priznaje poraz i pretpostavlja rješenja za sve situacije pa tako i za situaciju u kojoj nema ribe.

Brum ili torilo, koje se najčešće pravi od skašenih ribljih ostataka, ili srdela, u mreži ili brumalici se može spustiti u lovnu zonu i na taj način privući ribu čak i kad je riba jako udaljena. No svakako valja ponovo naglasiti da i svi ostali preduvjeti o kojima smo pričali moraju biti zadovoljeni inače ni brumanje nema smisla.

 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.