Umjesto doniranja hrana se i dalje baca

U prosincu prošle godine trgovci su oslobođeni plaćanja PDV-a na doniranu hranu. No i nakon gotovo godinu dana hrana se i dalje baca. Sustav doniranja hrane još nije zaživio i baca se velika količina hrane, dovoljna za suzbijanje gladi.

Pravilnik o doniranju hrane trebat će doradu jer zbog složenog postupka trgovcima je isplativije držati hranu na policama do zadnjeg dana i potom baciti nego da ona završi na policama socijalnih samoposluga.

  Od ukidanja PDV-a donacije su ipak nešto veće ali nedovoljno, očekivali smo puno više, kaže Zoran Grozdanov predstavnik platforme „Mreža hrane“:

    Oslobođenje od PDV-a nije dovoljno. Moramo napraviti analizu koliko i tko baca hranu. Zemlje u EU koje su dobro riješile taj problem prvo su napravile analizu.

 Dodatni problem je što ovisi i gdje se nalazite. U većim gradovima lakše je doći do donatora primjerice zadarska Socijalna samposluga ima dovoljno hrane.

 Naše su police uvijek pune, a razlog nisu samo donacije, kojih ima svako malo, već smo mi pod Caritasom Zadarske nadbiskupije, a i Grad Zadar se obvezao svaki mjesec donirati, istaknuo je u programu Radio Zadra voditelj Socijalne samoposluge Igor Blaslov.

A jedan od 500 korisnika, koji mjesečno dođu u zadarsku Socijalnu samoposlugu je i Dominik Bilninčić. On je u našem eteru  zahvalo, kako kaže, dobrim ljudima koji mu pomažu jer iako invalid Domovinskog rata prisiljen je dolaziti u Socijalnu samoposlugu gdje dobije sve potrebno od ulja, šećera, pašte do praška za robu. 

I dok u Zadru, Rijeci, Zagrebu socijalne samoposluge lakše pune svoja skladišta u manjim i udaljenijim gradovima donacije su rijetke, poput Vukovara, upozrio je Zoran Grozdanov iz Mreže hrane:

  Zašto? Zato što nemaju pristup proizvođačima  ili trgovačkim lancima. U velikim gradovima lakši je transport npr. od nekog trgovačkog lanca  do Socijalne samoposluge u Zadru nego od nekog trgovačkog lanca u Osijeku do Socijalne samoposluge u Vukovaru. Vukovar je priča koja doslovno vapi da se problem doniranja hrane sustavno riješi.

   U Hrvatskoj se prema nekim procjenam godišnje po stanovniku baci između 70 i 90 kilograma hrane. Važno je stoga da doniranje hrane postane jedan od prioriteta nove Vlade jer se Hrvatska i obvezala do 2025. smanjiti bacanje hrane za 30 odnosno 50 posto.