Kad u ribolov? Najbolje onda kad se najviše lovi! A, kad je to?

Kada u ribolov, i nije tolika nepoznanica, jer se u ribolov zapravo može otići kad god vremenski uvjeti i osobne obaveze to dozvoljavaju. No zato odgovor na pitanje - kada poći u uspješan ribolov, nije nimalo jednostavan. 

Slaganje kockica za odlazak u uspješan, i uz to ciljani ribolov, kompleksan je posao jer je kockica puno, a prostora za njihovo slaganje i ugađanje malo. Ipak, kao i sve ostalo u ribolovu, tako je i ovo slaganje jednostavno, naravno, ako se zna što i kako treba posložiti.

Mnogi ribolovci koriste solunarne prognoze kao temeljni putokaz i glavni pokazatelj uspješnosti. Pa iako su podaci iz solunarnih tablica velikim dijelom primjenjive na morsku ribolovnu prognozu, one su ipak samo dio kompleksne priče o tome što nas čeka u idućem ribolovu

A solunarne su tablice nastale davno, a temelje se prvenstveno na utjecaju Sunca i Mjeseca na gibanje mora i naravno, na riblje ponašanje uvjetovano tim globalnim gibanjima. Iako je bilo i ranijih pokušaja povezivanja tih faktora u jednu smislenu i povezanu cjelinu, prvim ozbiljnijim pristupom se smatra istraživanje Johna Aldena Knighta koji je dvadesetih godina prošlog stoljeća počeo istraživati zašto se pastrve na njegovom omiljenom lovištu, unatoč manje-više jednakim atmosferskim uvjetima, hrane različitim intenzitetom, odnosno, zašto se u neko doba dana intenzivno hrane, dok u drugo doba hranu ignoriraju.

Istraživanje Johna Aldena Knighta

Prateći uputstva jednog iskusnog čuvara koji je tvrdio da se najbolji ulovi mogu ostvariti samo kada je mjesec pun ili potpuno prazan, Knight je na toj vodi počeo ostvarivati dobre ulove. No kada je to pravilo pokušao primijeniti i na ostale vode, a pogotovo na more, ustanovio je da je u igri puno više faktora. Počeo je pratiti i ostale čimbenike poput vjetra, sezone, intenziteta plime i oseke, temperature, atmosferskog pritiska i u principu ostao poprilično zbunjen. Povezanost je postojala, ali je trebalo stvoriti nekakav ključ kojim bi se svi ti detalji mogli smisleno povezati u slijed kojim gospodari zakonitost, a ne slučaj.

Eksperimente je nastavio u akvarijskim uvjetima i tamo ustanovio da se crvi povlače i zatvaraju svoje otvore u trenutku kada nastupa oseka dok neke školjke počinju fosforescirati kada sunce zađe, bez obzira na to što se nalaze u podrumskom prostoru, daleko od mora i sunca.

Dakle, uspoređujući svoja opažanja s iskustvom ribara sa svih strana svijeta, Knight je formirao svoje prve ribolovno-prognostičke tablice koje su u principu bile čak prilično točne. Prema tim tablicama je aktivnost hranjenja riba najizraženija u vrijeme kada Sunce i Mjesec imaju najveću privlačnu moć, zbog čega je taj period Knight i nazvao solunarnim.

Evo malo i znanstvenog objašnjenja s nekoliko brojeva…

Taj solunarni period nastaje kada se Sunce i Mjesec nađu u istoj ravnini s meridijanom na koji se prognoza odnosi, ali isto tako kad se Sunce i Mjesec nađu na četvrtinama svog kružnog obilaska, tako da unutar 24 sata imamo četiri solunarna perioda. Naime, najjača plima nastaje na meridijanu iznad kojeg se Sunce i Mjesec nađu poravnati, pri čemu istovremeno, premda nešto manja, plima također nastupa i na suprotnoj strani Zemaljske kugle. U isto vrijeme nastupa i najniža oseka na meridijanima udaljenima za 90 stupnjeva od meridijana s najvišom plimom.

Zahvaljujući takvom ciklusu, more se za 24 sata i 48 minuta, a što je vrijeme koje je potrebno Mjesecu da napravi puni krug oko naše planete dva puta podigne do svoje najviše točke i odmah potom krene naniže, tako da u jednom danu u razmacima od 6 sati, 12 minuta i 30 sekundi imamo dvije plime i dvije oseke.

Najizraženije, odnosno, najviše plime se javljaju kada se zbroje privlačne sile Sunca i Mjeseca, a što se događa kada se ta dva nebeska tijela nađu na približno istom pravcu, za vrijeme takozvanog sizigija. Tada Mjesec vidimo kao pun, ili ga uopće ne vidimo, što se na moru očituje kao takozvana živa plima.

Najmanje izražene plime se događaju za vrijeme kvadratura, odnosno za vrijeme prve i posljednje četvrti kada se poklapaju visoke vode izazvane privlačnom snagom Sunca s niskim vodama izazvanim privlačnom snagom Mjeseca, što nazivamo i mrtvim plimama.

Uzimanje solunarnih tablica "zdravo za gotovo"

Solunarne tablice ne označavaju točno vrijeme plime i oseke već upravo trenutak poravnanja Sunca i Mjeseca s određenim meridijanom, kada je aktivnost riba najveća. Plima i oseka su u odnosu na taj trenutak uvijek u zakašnjenju jer su oni zapravo samo posljedica privlačne sile gibanja velikih nebeskih tijela.

Dakle, uvjerivši se u točnost svojih, kako ih je sam nazvao, solunarnih tablica, Knight ih je tiskao i na taj način omogućio svima uvid u svoje generalne ribolovne prognoze čime su solunarne tablice od tada postale sastavnim dijelom života većine zaljubljenika u ribolov.

I premda su te tablice dostupne svima, velik dio morskih ribolovaca griješi ako ih uzima 'zdravo za gotovo'.. Naime, koliko god solunarne tablice bile točno i precizno izračunate, one su za morski ribolov ipak tek samo jedan segment u procjeni i određivanju, za ribolov, pogodnog trenutka.

I dok se na većini slatkih voda riblji apetiti bude u skladu s tim solunarnim tablicama na moru je to malo drukčije ugođeno.

Jedan od vrlo važnih faktora koji upravlja apetitima, ali i mnogim drugim životno važnim funkcijama u podmorju je spomenuto ritmično gibanje mora, nezaustavljiva plima i oseka. Usko vezana uz gibanje Mjeseca i Sunca, ova podizanja i opadanja razine mora, predvidiva su, no kako ste i sami uočili, ne i uvijek ista. Na intenzitet plime i oseke pored glavnih uzročnika Sunca i Mjeseca neposredno utječu opća strujanja, konfiguracija terena i smjer vjetra.

Jadransko more, strujanja, vjetrovi i poništavanje plime i oseke

Opće strujanje se na našem moru odvija u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu. Tako se more konstantno ulijeva kroz Otrant na način da teče uz hrvatsku obalu, a istječe na talijanskoj strani. Da ne bi bilo sve tako jednostavno brine se nekoliko poprečnih tokova zbog kojih povremeno dolazi do odstupanja od uobičajenog. Tako se javljaju kružna gibanja u smjeru kretanja kazaljke na satu, što je suprotno od uobičajenog smjera. Pritom je često izlazno strujanje jače od ulaznog. Brzine tih strujanja nisu velike, između 10 i 20 centimetara u sekundi, ali je činjenica da postoje. Uglavnom su posljedica površinskih i obalnih protoka vlage i topline, te, u skladu s tim, i promjene saliniteta i temperature.

Vjetrovi na Jadranu imaju snažan utjecaj na gibanje morske mase. Zimi, pod utjecajem bure ili juga brzina strujanja lako prelazi 50 centimetara u sekundi. Tako primjerice, kad puše jugo, brzini općeg strujanja potpomognutog plimnim valom, treba dodati i količinu mora natisnutog jugom što naravno zavisi o jačini vjetra i danima puhanja. Ista je stvar i sa osekom kad puše bura, dok je u situacijama kad po buri nastupa plima, potrebno oduzimati vrijednosti jer bura poništava plimni val, baš kao što i jugo poništava oseku. Tako primjerice vjetreni valovi, premda najčešće neznatni, u sjevernom Jadranu, u situacijama s olujnim jugom, mogu premašiti i 10 metara.

Inače amplitude morskih mijena u mirnim atmosferskim uvjetima nisu velike. Tako je amplituda poludnevnih oscilacija najveća u sjevernom Jadranu i iznosi 26 centimetara pri čemu iščezava u tzv. amfidromijskoj točki, koja se nalazi negdje na pola puta između Zadra i Ancone. A amplituda jednodnevnih plimnih valova nastupa gotovo istodobno u cijelome Jadranu pri čemu je najveća u sjevernom dijelu bazena gdje iznosi 18 centimetara.

I premda se u prosjeku brzina strujanja izazvanih plimama i osekama kreće oko 10 centimetara u sekundi, na pojedinim lokacijama ta se brzina bitno povećava. To se događa na tzv. uskim grlima, pozicijama gdje postoji fizička barijera koja ograničava ili usmjerava nesmetan protok, kakav je slučaj u prolazu Maknare, u Rivanjskom kanalu ili prolazu između otoka Pašmana i Ugljana gdje plimno strujanje katkada prelazi brzinu od 8 milja.

Solunarne prognoze i vrste riba

Važno je napomenuti da na kolebanje razine Jadrana utječu i snažni atmosferski poremećaji, olujne uspore i štige ili seše, bibavice.

Tako u situaciji kada se nad sjevernim Jadranom nađe duboka ciklona, pad tlaka zraka i južni vjetar mogu podići more i preko jednog metra. Takav olujni uspor uzrok je poplavljivanja uzobalnih gradova sjevernog Jadrana od kojih se u tom kontekstu najčešće ističe Venecija. Nakon prolaska takve ciklone često se u moru pojavi bibavica koja može zahvatiti i cijeli Jadran.

Pa kada se u obzir uzme sve navedeno tada se dobija jedna vrlo kompleksna slika koja je iako bogata, ipak samo polovica prognostičke slike jer se druga polovica temelji ponajprije na poznavanju životnih navika ribljih vrsta te specifičnih utjecaja mikrolokacija.

Kada se u nekoj od solunarnih prognoza kaže da će riba biti aktivna i dobro raditi u toku prijepodneva, malo se tko zapita što to zapravo znači i na koju se vrstu točno odnosi? Takva je prognoza u principu paušalna i vrlo uopćena jer, primjerice tog prijepodneva može puhati lagana bura što će za lov podlanica možda biti pravi okidač dok će salpe i špari nepovjerljivo treperiti čekajući jugo i kišu.

Stoga solunarne prognoze treba uvijek uzimati samo kao informacijsku dopunu, a nipošto kao konačnu prognozu jer za konačnu prognozu svakako treba u kalkulaciju uključiti puno više detalja. Naravno, prognoza o kojoj pričamo nikako nije opća, već ciljana, vezana uz određenu lovinu.

To se najbolje može vidjeti na primjeru ribolovne prognoze za dvije vrste koje su svojim navikama gotovo dijametralno suprotne, recimo, arbuna i cipla.

Pretpostavimo da se prognoza odnosi na mjesec travanj, za srednji Jadran, dan iza prve četvrti. Đenovska ciklona se polako zahuktava i trebala bi krenuti sutra kasno popodne. Toga dana puše lagani jugozapadni vjetar. Plima počinje nešto prije ponoći, a svoj vrhunac doseže oko 6 sati ujutro. Slijedi blaga oseka s vrhuncem oko 12:30 sati, da bi more opet raslo do 7 sati. Nakon što ponovo nastupi s vrhuncem oko 8 sati slijedi jaka plima kojom završava taj dan.

Solunarne i čitanje između redova

Prema solunarnim tablicama taj ribolovni dan izgleda ovako:

- Dobro ujutro, odlično poslije 12 sati.

Koncizno, ali zapravo jako, jako škrto.

Malo šira ribolovna prognoza za ciljani ribolov toga dana bi s obzirom na podatke kojima raspolažemo mogla biti ipak malo preciznija.

Prema navedenome će arbuni u zoru gristi izvrsno, a nakon toga, bez obzira na oseku, koja će na poziciji zapravo biti zanemarivo niska, prijepodne raditi također jako dobro sve do 17 sati, nakon čega će intenzitet grizeva naglo opasti, pa će prema ponoći, unatoč plimi, biti sve slabiji. Jedan od razloga zbog kojih je to tako, svakako je doba godine i dnevni ritam arbuna kao vrste.

Za razliku od arbuna, cipli će toga dana kroz prijepodne jako dobro gristi, no oko podneva će se primiriti jer su za razliku od arbuna puno osjetljiviji na kolebanje razine mora. No zato će se popodne ponovo aktivirati, a ta će se aktivnost protegnuti i do iza ponoći, s tim da treba računati na nešto manju aktivnost zbog noći.

I mada su ovi prognostički podaci relativno škrti, daleko su precizniji od podataka koje nudi solunarna prognoza. Životne navike lovine, se tijekom godine, ali dana mijenjaju i samo dobrim poznavanjem tih navika, te reakcija na promjenu ustaljenih uvjeta, možemo biti korak ispred.

Za ostatak uspjeha je potrebno pratiti prognozu vremena, karte plime i oseke i naravno, solunarne tablice koje bez obzira na škrte i uopćene prognostičke podatke, onima koji znaju čitati i između redova, mogu reći puno više nego što se na prvi pogled neupućenima može učiniti.