Hrvatski radio

Radio Zadar

09:23 / 22.04.2022.

Autor: Boris Bulić

Ribolov sa stijena za one s avanturističkim duhom

Ribolov sa stijene

Ribolov sa stijene

Foto: Boris Bulić / Radio Zadar

Tko god ima imalo avanturističkog duha taj će se pokušati okušati u rock fishingu. No to nikako nije bezazleno i odlazak u takav ribolov traži pomno i pažljivo planiranje

I avanturu treba pomno planirati

Zima je prošla i stijene zovu. A to je zov kojem se teško oduprijeti. Tko god ima imalo avanturističkog duha taj će se pokušati okušati u rock fishingu. No to nikako nije bezazleno i odlazak u takav ribolov traži pomno i pažljivo planiranje.

Dakle, premda sama ideja o odlasku u takav ribolov u tren oka rasplamsa ribolovne strasti do krajnjih granica, prije bilo kakvog konkretnog koraka treba stati na loptu, dobro promisliti o svemu i svaki detalj tog budućeg pohoda staviti na svoje mjesto.

Naime, svi koji misle da je u pitanju samo još jedan običan ribolov, trebaju znati da će nakon što zagaze na stazu koja vodi na stijene, civilizacijske ugodnosti prestati i ostati za leđima, a što zapravo znači da će do povratka biti prepušteni samo sebi i svojim odlukama, vlastitoj spretnosti i umješnosti pri čemu dobar dio užitka ovisi upravo o kvalitetnoj pripremi koju treba odraditi prije polaska i pakiranja.

Jedan od najvažnijih detalja je svakako odabir pozicije na kojoj se namjerava loviti. U pohodima na poznate terene to i nije neki problem, ali kod odlaska na nepoznate i prethodno neistražene terene pažnju treba obratiti na svaki detalj. Kod takvih terena koji su nam poznati samo preko zemljovida uz nekoliko osnovnih, šturih i najčešće djelomično točnih podataka dobivenih od ljudi koji su eventualno već bili na tim mjestima, važno je odabrati i osigurati alternativne pravce i odredišta.


Dobro izvidite teren s kojega ćete loviti

Naime, dolaskom na poziciju, čak i ukoliko smo tamo već i prije bili, možemo zateći stanje bitno drukčije od očekivanog. Teren u međuvremenu može toliko zarasti da onemogućuje bilo kakav prolaz, može se urušiti i više ne biti ravan, već potpuno nagnut. Pritom i stijene na kojima smo posljednji puta mogli razapeti i šator sada mogu biti oštre do bola i potpuno nepristupačne. Naravno, u takvoj situaciji pažljivo razrađen plan se pretvara u improvizaciju na licu mjesta.

Dakle, sposobnost, ali i mogućnost prilagodbe su u takvim situacijama od presudnog značaja. Pri ocjeni pozicije s ribolovnog stajališta kao i sa stajališta nekog tko želi na poziciji provesti jednu noć, a možda i dvije, ponajprije je potrebno isključiti sve bajkovite i irealne detalje i procjeni pristupiti što je moguće realnije.

I najizglednija ribolovna pozicija, ukoliko u prvih pola sata garantira slomljenu nogu, naravno, uopće, nije dobra. Isto tako, pozicije koje nude idealan boravak na obali, ukoliko ne udovoljavaju našim ribolovnim prohtjevima, ne treba uzeti u kalkulaciji niti kao potencijalno prihvatljive.

Pri dolasku na poziciju, prva stvar na koju valja obratiti pažnju je konfiguracija obalnog terena. Naime, podmorje je najčešće tek nastavak obalnog slijeda i stoga je najčešće vrlo predvidivo.


Boje mora oslikavaju morsko dno

Tako je na terenima na kojima se obale strmo ruše, more tamno plavoljubičaste boje i uz samu obalu. Nasuprot tome, blago položene obale nastavljaju svoj blagi spust i pod morem pa se u zavisnosti od sastava i zaraštenosti dna s površine mogu vidjeti različite boje i zasjenjenja.

Kod pjeskovitih terena, more je uglavnom zelenkaste boje, dok su eventualne tamnije zone područja zaraštena algama, najčešće posidonijom.

Ukoliko je tako položen teren pak kamenit, tada se položaj kamenja i stijena zbog plitkog mora uglavnom jasno može razabirati u čemu nam od velike pomoći mogu biti polarizacijske naočale pomoću kojih pogledom lako prodiremo i ispod površine mora.

Ukoliko je dubina tolika da se dno ne vidi, a opet ne toliko velika kao na strmim obalama s liticama, tada opet valja obratiti pažnju na obalnu konfiguraciju koja nam jasno govori o tipu dna. S obzirom na smjer i kut pružanja kamenih slojeva na kopnenom dijelu nije teško iščitati način na koji su stijene položene na morskom dnu, odnosno ustanoviti pružaju li se kamene staze i procjepi okomito na obalnu liniju ili pak leže paralelno s obalom.

Ako se pažljivim vizualnim pregledom terena ustanovi da su izgledi za normalan ribolov ostvarivi, ostaje još samo ustanoviti ima li ipak kakvih iznenađenja koja možda nismo uočili tim prvim vizualnim pregledom.


Sondiranje olovnicom

Dno najjednostavnije možemo pregledati sondirajući ga olovnicom. Dovoljno je na strunu vezati olovnicu do 50 do 80 grama, pustiti je da nakon izbačaja padne na dno, pa sporim povlačenjem 'iščitati' strukturu dna, zaraštenost, eventualne skaline i ostale slične, neočekivane prepreke. Ukoliko se za ovakvo sondiranje upotrijebi upredenica, pažljivim višekratnim provlačenjem brzo i lako se može dobiti prilično točan i detaljan uvid u sastav morskog dna bez uznemiravanja potencijalne lovine.

Naravno, ako je more dovoljno toplo, a što će uskoro i postati, diskretan pogled kroz masku može nam i puno više reći, nakon čega više ne bi trebalo biti teško odrediti najpovoljniju tehniku i pristup.

A osim na čitanje dna, pažnju treba obratiti i na kurenat. Smjer i jačina kurenta često su ključni faktori koje unatoč važnosti mnogi ribolovci ignoriraju ili još gore, ni ne primjećuju. Kurenti su uglavnom stalni i uvijek povezani s mjesečevom fazom, odnosno s plimom i osekom, tako da ih nije teško predvidjeti. No treba imati na umu da stalne morske mijene mogu omesti ili poremetiti jaki vjetrovi, i to pogotovo ako pušu duže vrijeme iz istog smjera.

Većina udičarima zanimljivih vrsta će u periodu hranjenja uvijek odabrati sloj mora na rubu kurenta tako da mogu biti dovoljno blizu hrani koju kurenat donosi, a opet dovoljno na rubu da se ne moraju plivanjem neprestano boriti protiv struje. Izuzetak su naravno vječni plivači poput pelagičkih vrsta kao što su lokarde, šaruni, iglice, ali i brancini, lice i feluni koje se vole zadržavati upravo u kurentu.

Zato u odabir lovne pozicije treba ukalkulirati i stavku kurenat te ribolov prilagoditi očekivanom smjeru i jačini.


S mrakom se i okoliš mijenja 

Mnogi ribolovci poneseni strašću ignoriraju obična upozorenja koja se nalaze gdje god oko seže.

Raskliman kamen, grana koja nezgodno strši, izlokana kosa površina, sve se to padanjem mraka može pretvoriti u pogibeljne točke koje treba na vrijeme uočiti i predvidjeti probleme vezane uz njih.

Mnogi ribolovci ignoriraju ili uopće ne razmišljaju da će padanjem mraka temperatura pasti i pred zoru možda postati hladno, da će tokom noći sve postati vlažno zbog rošade i da bi opremu trebalo pokriti nečim vodonepropusnim, da će tijekom ribolova ostati bez pitke vode ili da će sunce biti neumoljivo jako.

Dakle, ribolovac treba biti svjestan da se nalazi u ribolovu u kojem se može pouzdati smo u vlastite resurse. Ono što je ponio u svom rancu to ima, sve ostalo jednostavno nema i ne može doći do toga.

Štapovi za ribolov u rock fishingu se zapravo ne razlikuju bitnije od klasičnih štapova za ribolov s obale, osim u težini. Naime, budući da se sve potrebno nosi na leđima, štapovi bi trebali biti što je moguće lakše konstrukcije, naravno uz zadržavanje svih ostalih potrebnih parametara, od bacačke težine, preko akcije, do snage.

Na tržištu ne postoje štapovi deklarativno namijenjeni rock fishingu jer izbor štapa ponajprije ovisi o sklonostima ribolovca, odnosno o tehnici koju ribolovac namjerava primijeniti, a ne o mjestu s kojeg namjerava loviti.

Zbog svega navedenoga većina se ribolovaca odlučuje za surf ili beach ledgering modele koji su svojim karakteristikama najprimjereniji za ovakav lov.


Štap pogodan za transport 

Od ostalih tehnika, osim spomenutih fermi, koje se mogu primijeniti u ribolovu sa stijena, svakako treba spomenuti ribolov plovkom i spinning za koje, baš kao i u ribolovu fermama, treba odabrati štapove koji svojim osnovnim parametrima udovoljavaju očekivanoj primjeni.

Tako, primjerice, za varaličarenje shore jigging tehnikom treba odabrati žilaviji i jači štap, akcije i preko 100 grama, dok će ribolovci koji se odluče za ribolov plovkom težine do 5 grama odabrati lakši model, akcije 10 do 30 grama.

No bez obzira na ciljanu tehniku i ribolovni pristup, svi bi štapovi trebali biti što je moguće manje transportne dužine. Teleskopske bi izvedbe obavezno trebale biti zaštićene adekvatnim štitnicima vrhova, dok segmenti dvodijelnih i višedijelnih štapova moraju biti kvalitetno povezani i učvršćeni kako bi bez oštećenja podnijeli transport.

Ostatak pribora, ponajprije role i strune, usklađuju se s odabranim štapom i tehnikom

A odabrati poziciju, ovdje u našem akvatoriju nije uopće teško.

Bilo koji dio vanjskih strana naših otoka, pogotovo primjerice Dugog otoka, bogat je izvrsnim pozicijama na kojima se može itekako dobro uloviti.

U hodanje do ribolovnog mjesta uračunajte i povratak s lovinom

Važno je znati da se najbolje pozicije nalaze daleko od utabanih staza jer na njima riba nije pod pritiskom.

Idealna tehnika je naravno ferma, a lovina oborita riba. Noću su tu svakako ugori i murine na koje treba računati.

I premda postoji puno pozicija do kojih se može gotovo do kraja doći automobilom, najbolje pozicije kao što sam rekao podrazumijevaju više sati hoda do civilizacije u što treba ukalkulirati i količinu ulova. Naime, sve što se ulovi treba donijeti do automobila ili kuće na leđima. Tako bi i sve što se ne namjerava ponijeti kući trebalo vratiti u more. A ukoliko nemamo prijenosni hladnjak koji isto ima svoju težinu, ulov se lako može pokvariti.

Svakako treba računati samo s vlastitim snagama.

Ako je u rancu sve što treba biti, tada kompletna oprema rijetko kada bude lakša od četrdesetak kilograma, s tim da često bude i teža. Naravno, to uključuje i vodu, i ješku, i olovnice bez kojih se ne može.


Najbolje je u ribolov ići u društvu

Isto tako treba računati da se do ribolovne pozicije najčešće spuštamo, a što znači da se u povratku treba penjati. Ako se dogodi da se u takvom ribolovnom pohodu ulovi nekoliko krupnijih riba, tada treba računati i s tim teretom u povratku kada ona strmina koja je izgledala tako simpatično u dolasku postaje pravi izazov snage i upornosti.

Dakle, dolaskom na nepoznatu poziciju, na kojoj se do tada nije lovilo, ukoliko ribolovac ima imalo potencijala, nije teško procijeniti ribolovne izglede i u skladu s procjenom odrediti najizgledniju tehniku i ribolovni pribor. U nekim će situacijama biti dovoljno izvaditi drugi štap ili složiti drukčiji predvez, dok će u situacijama ciljanog ribolova možda biti potrebno potražiti drugu poštu koja se ponekad nalazi svega stotinjak metara dalje.

Ono što nikako i nipošto ne treba učiniti je odustati. Možda lovina i neće uvijek biti ona po koju ste došli ili je bar očekivali uloviti, no to nikako ne smije biti razlog odustajanja, jer vam možda upravo već prvi idući zabačaj donese ribu koju čekate cijelog života.

I još jedna, možda najvažnija stvar. U ovakav ribolov ne treba ići sam. A ako ste unatoč svemu ipak skloniji pohodima bez društva, obavezno obavijestite prijatelje i obitelj, gdje idete, kojim stazama i kad se namjeravate vratiti. Obično uganuće noge, u nekoj rupi bez signala za mobitel može biti vrlo opasno, da ne kažemo kobno jer, da ponovimo, rock fishing je divna, izazovna, ali i opasna disciplina.

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

Vezani sadržaj

Emisija

Morske ćakule

Boris Bulić, većini 'morskih ljudi' poznat po svojim ribolovnim publikacijama vezanima uz more i ribolov, od knjiga, preko časopisa. Svaki petak u programu Radio Zadra od 11.15h govori o ribolovnim temama. Emisija je namijenjena svima koji se ribolovnim bave iz razonode, ali i profesionalcima.

Poslušajte u Slušaonici