Uživo :: Hrvatski radio

play_circle_filled

pause_circle_filled

06:06 - 07:00

• UŽIVO

volume_up

volume_mute

Upravo:

Vrijeme za jazz

Predstavit ćemo nova izdanja čuvenog jazz trubača i skladatelja Ambrosea Akinmusirea: albume "A Rift In Decorum" i "Origami Harvest"

Slijedi:
07:00 Najava programa

Noćni program

00:00	Euroclassic Notturno - Euroclassic Notturno U prvome dijelu programa možete, među ostalim, čuti Pet Rückertovih pjesama Gustava Mahlera i Ravelov balet Moja majka guska. U drugome dijelu donosimo snimke Brahmsovih i Dvořákovih komornih djela u interpretacijama Gudačkoga kvarteta Armida. Iz trećega dijela izdvajamo Šest impromptusa Jeana Sibeliusa te Prvu suitu za violončelo solo Ernesta Blocha.

Jutarnji program

06:00	Šest minuta poezije u šest - Šest minuta poezije u šest Čitamo poeziju Andrijane Kos Lajtman.
06:06	Vrijeme za jazz - Vrijeme za jazz Predstavit ćemo nova izdanja čuvenog jazz trubača i skladatelja Ambrosea Akinmusirea: albume "A Rift In Decorum" i "Origami Harvest"
07:00	Najava programa
07:05	Jutarnji koncert - Jutarnji koncert Izdvajamo Trio za violinu, violončelo i klavir u e-molu Maxa Regera i Treću simfoniju Bohuslava Martinua.
08:45	Kozmos i etos - Kozmos i etos U emisiji razgovaramo o naravi države i državi kao umjetničkome djelu, pri čemu pokazujemo kako je država produkt ljudske stvaralačke bîti. Sam prikaz države kao nečega umjetničkog i umjetnog upravo je dokaz da ona postoji kako bi ljudsku zajednicu štitila od onog prirodnog u čovjeku i njegovoj okolini, jer država je temelj prava, te stoga i održive slobode svojstvene čovjeku kao svjesnom i samosvjesnom biću. Državu razmatramo iz triju temeljnih pojmova koji je tvore - to su pravo, tradicija i kultura - a s kojima su povezani svi ostali pojmovi obuhvaćeni sferom države. K tome govorimo o još nekim kategorijama države ključnima za njezin bitak. Naposljetku nudimo odgovore na pitanja o egzistenciji države, izgledima njezina opstanka, odnosno o njezinim perspektivama u budućnosti. Gosti u emisiji su Tomislav Dretar i Jakov Erdeljac. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.
09:30	Radio roman - EKSPERIMENT IRENE TOT 4.DIO Svi se svakodnevno mijenjamo. No je li moguće promijeniti se do te mjere da te i bližnji jedva prepoznaju, može li se ta mijena dogoditi u kratkome roku i što sve ona podrazumijeva – promjenu izgleda ili cijele osobnosti?
09:55	Najava programa

Prijepodnevni program

10:00	In modo classico Predstavljamo izvedbe pijanista Evgenya Kissina.
10:30	Riječi i riječi - Riječi i riječi Dorta Jagić, (1974.), afirmirana i nagrađivana pjesnikinja i prozaistica, predstavlja se kratkom pričom ""Mirisi noći" ". Dorta Jagić je objavila desetak pjesničkih i proznih knjiga, od kojih izdvajamo zbirke poezije "Đavo i usidjelica", "Kvadratura duge" i "Kafkin nož", a od proznih naslova "S tetovažom nisi sam" i "Kičma" te najnoviju zbirku eseja "Veće od kuće". Tihomir Mraović, rođen 1961. godine u Karlovcu. Piše romane, drame, priče, pjesme, eseje, filmske, televizijske i strip scenarije. Objavio je petnaestak knjiga, od kojih izdvajamo " "Priče iz paralelnog svijeta", "Copyright snova", "Pjesma digitalnih ljubavnika" i " Šapat druge dimenzije" . Predstavlja se kraćim proznim zapisima, naslovljenim "Riječi i riječi".
11:00	Pro musica - Pro musica Na programu su komorne skladbe Wolfganga Amadeusa Mozarta iz godine 1783. Izdvajamo 14. Gudački kvartet u G-duru.

Poslijepodnevni program

13:00	Portreti znanstvenika - Ludwig Wingenstein U današnjoj emisiji objavljujemo tekst pod naslovom "Začaran" o jednom od najznačajnijih filozofa dvadesetog stoljeća - Ludwiga Wittgensteina
13:30	U svijetu opere - U svijetu opere Iz povijesti Riječke opere – ususret projektu Rijeka 2020., Europska prijestolnica kulture – 2. emisija
14:30	Povijesne kontroverze - Neplemeniti dubrovački gospari - tko su bili Antunini? Svima nam je poznata podjela srednjovjekovnog društva na plemstvo, svećenstvo i seljaštvo. No, stvarnost društvenih podjela tijekom predmodernog razdoblja bila je daleko složenija, te spomenuta podjela predstavlja tek vrlo shematizirani prikaz društvene stratifikacije. Naime, ovakva podjela posvema iz obzora društvene slojevitosti zanemaruje gradske zajednice koje su tijekom čitavog (ne samo hrvatskog) srednjovjekovlja predstavljale svojevrstan mikrokozmos društvenih, gospodarskih i političkih odnosa, ne uvijek u potpunosti sukladan tradicionalnom viđenju feudalne epohe europskog društvenog razvitka. A upravo gradovi, i u njima polako razvijajući društveni sloj građana, postat će glavnim nosiocima idejnog transfera prema modernom građanskom društvu. U tom kontekstu, na našoj obali među srednjovjekovnim gradskim društvima u pogledu gospodarskog i političkog razvoja izdvaja se primjer Dubrovnika. Naime, u dubrovačkom okrilju na početku kasnoga srednjega vijeka počet će se razvijati jedan elitni sloj gradskog stanovništva okupljen oko bratovštine Sv. Antuna. Njihov gospodarski i poduzetnički potencijal nikad neće prerasti u formalnu političku moć, no predstavnici tog sloja - Antunina - umnogome će obilježiti društveni, gospodarski i politički život Dubrovnika, sve do samoga kraja Republike. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo upravo o dubrovačkim antuninima, a naša sugovornica je dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić s Hrvatskog instituta za povijest.
15:15	Jazzolovka - Jazzolovka 21 02 2019 Donosimo novo stanje na listi, a preporučujemo i neke zanimljive koncerte, te vas i ovaj put pozivamo da glasate za svoje favorite. Novi prijedlog ovoga tjedna dolazi iz Osijeka. To je sastav HUMAN BULDOŽER "Night In The Town".
15:30	Glazbeni atlas - Glazbeni atlas Na programu je rumunjska glazba i ansambl Georga Udile.
16:00	Najava programa
16:03	Kozmopolis - Kozmopolis Gorana Stepanić: Kava, duhan, čokolada i barut: Đurđevićeve ovidijevske metamorfoze Današnja emisija posvećena je Ovidijevom utjecaju na djelo hrvatskoga pjesnika Ignjata Đurđevića. Autorica eseja, doktorica klasične filologije Gorana Stepanić analizira didaktičku i moralnu dimenziju četiriju ovidijevskih metamorfoza iz Đurđevićeve latinske zbirke "Poetici lusus varii" - "Raznolike pjesničke igrarije" (1700.-1712., editio princeps 1956.). Kako je istaknuo Pavao Pavličić, Đurđević u književnosti optira za estetičko načelo te zbog toga nije čudno što se u mnogim tekstovima Đurđević upušta i u eksperiment. Zoran Kravar i Dunja Fališevac svojim su analizama svratili pozornost na znatiželju i smjelost Đurđevićevih stihova, opisujući njegov nov način pisanja, nov način gledanja i opisivanja stvari koji se temelji na oštroumlju, domišljatosti, a s ciljem da izazovu "admiratio" i "delectatio". U središtu eseja Gorane Stepanić su heksametarske preobrazbe, u kojima se ljudski likovi pretvaraju u kavu, duhan, čokoladu i barut, prikazane kroz prizmu moralne pouke isusovačkog školstva u čijem su kontekstu napisane. Proizvodi luksuzne konzumacije kao tema novolatinske poezije, žanr metamorfoze te imagološki detalji dovode se u vezu s tradicijom isusovačkoga didaktičkog pjesništva. Pozivajući se na analize Veljka Gortana, Mirka Deanovića i Yasmin Haskell, Gorana Stepanić promatra Đurđevićevu zbirku u kontekstu suvremene poezije kao vježbanje pjesništva. Sadržaj četiri metamorfoze interpretiran je kroz pojam transgresije te prekoračenja granica dopustiva znanja i njezinih posljedica.
16:33	Najava programa
16:35	Život glazbe - Život glazbe Emisiju smo posvetili dirigentu Milanu Horvatu.

Večernji program

18:00	Radio atelje - Radio atelje Gertrude Stein: SVIJET JE OKRUGAO
19:00	Jazz na Trećem - Jazz na Trećem Reproduciramo koncert Nik Bärtsch´s Mobile održan 5. studenog 2017.
20:00	Tribina trećeg programa - „Migracijski procesi u Europi danas“ Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi: "Migracijski procesi u Europi danas" Političke promjene i oružani sukobi na sjeveru Afrike i Bliskom istoku pojačali su priljev migranata u Europsku uniju. Slabljenje ili potpuni krah središnjih vlasti u cijelom nizu afričkih i azijskih država ojačali su krijumčarske lance i otežali suradnju u čuvanju granica, što je rezultiralo velikim migracijskim valom čija izvorišta nisu samo države pogođene sukobima ili prirodnim katastrofama. Potreba za humanitarnim djelovanjem od dijela je europskih država iskorištena za uvoz radnika i pomlađivanje vlastite populacije, dok neke druge članice Unije svoje interese vide na drukčiji način. Konsenzusa oko migracija nema, a priljev migranata u Europu se i dalje nastavlja. Hrvatska je kao država članica s najdužom vanjskom kopnenom granicom izravno na udaru, a posljedice tog pritiska svakodnevno osjećaju državne službe, ali i građani koji žive na migrantskim rutama. Prijeti li našoj zemlji trajna nesigurnost ili će Europa uskoro pronaći rješenje? Hoće li priljevom većeg broja migranata doći do promjene hrvatske i europske kulture? Možemo li migrantsku krizu iskoristiti kao priliku za uvoz radne snage koje nam nedostaje? Gosti: Boris Havel, Stjepan Šterc, Maruška Vizek, Marko Špoljar Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić
22:00	Najava programa
22:03	Poezija naglas - Poezija naglas Olja Savičević-Ivančević: "Dvadeset drugo stoljeće" Vrlo uspješna književnica,Olja Savičević Ivančević, i to ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, napisala je nove pjesme. Pamtimo je po dva odlična romana, ali i po zbirci priča "Nasmijati psa" te zbirkama pjesama "Kućna pravila" i "Mamasafari", koje su bile posvećene temama ljubavi i majčinstva, kao i djetinjstva, putovanja i avanture, posebno u zbirci "Puzzlerojc" pisanoj pod heteronimom Saška Rojc. Što nam nakon pjesama u prozi te romana "Adio kauboju" i "Pjevač u noći" Olja Savičević ima novo za reći? Ponajprije, da se donekle promijenio njezin poetski izričaj. Prije su to bile pjesme-fragmenti, male slike koje su kao u nekoj slagalici tek s pročitanomu cijelom zbirkom davala ukupan dojam. Opseg pjesama se sad povećao, autorica sad jasnije i programatskije govori. Izraziti javni angažman, kao što navješćuje prva pjesma, odlika je novog rukopisa Olje Savičević. Bez obzira na to govori li o pravima žena, i općenito feminističkim temama, ili o nekim ranama iz ratnog doba, Olja uvijek nešto zaključuje, rezimira, traži racionalnu potku situacije, i suspreže emociju, koju ne prenosi u tekst. Tekst sam je vrlo staložen, odmjeren: on je, u gotovo svakoj pjesmi, na neki neobičan način, credo pjesnikinje. Osoba koja ima čvrste stavove i jak svjetonazor , to je Olja Savičević u novoj poeziji. Između tema djetinjstva, odnosa oca i kćeri, smrti u obitelji, svojevrsnoj propasti grada u kojem živi, između propitivanja vlastitog podrijetla, i odnosa s ljudima općenito, koje sretne na ulici i preskoči joj srce, kako kaže, zbog nasilja ili nepravde koju vidi, Olja Savičević je i u poeziji pripovjedačica koja nije zaljubljena u vlastite riječi. Nema kod nje bijega u užitke u jeziku, u igre i paradokse niti opijenosti riječima, već riječi postaju medij kojim se mora posredovati unutrašnja i vanjska zbilja. Najeksplicitnije to kaže sama pjesnikinja kad kaže da bi htjela biti životinja jer one "šute o životu". Najuspjelije su joj programatske pjesme, naslovna pjesma "Dvadeset drugo stoljeće" te zadnja pjesma "Ne čitaš žene": u pjesmi" Dvadeset drugo stoljeće" s humorom no do kraja angažirano govori o stoljeću koje mi nećemo doživjeti ali će, prema mišljenju pjesnikinje, biti bolje od ovoga. I mi joj vjerujemo, kao što vjerujemo i brojnim njezinim drugim stavovima, izraženim i u njezinim prozama i poeziji.
22:30	Probranice - Probranice Prvi solistički album poljskog kontratenora Jakuba Jozefa Orlinskog pod naslovom "Anima sacra" sadržava gotovo nepoznate skladbe druge polovine 17. stoljeća, naime arije iz oratorija, sakralnih drama i liturgijskih djela. Osobito su dojmljive tri skladbe Nicole Faga, napuljskog skladatelja. Mi smo odabrali ariju Arona iz oratorija "Utopljeni faraon" i motet "Confitebor tibi Domine" na riječi 111. psalma. Na kraju čut ćemo i ulomak Mise u pet dionica također napuljskog autora Domenica Sarra. Orlinskog prate svirači ansambla Il Pomo d'Oro (orgulje i vodstvo: Maxim Emelyanychev).
23:00	Ogledi i rasprave - Umjetnost ponavljanja Koja je funkcija ponavljanja u izvedbi nekog glazbenog djela? Kako se repetitivni postupak primjenjuje u praksi, te kako se on odražava na proces slušateljevog emotivnog unošenja pri susretu s određenim djelom? Današnja emisija posvećena je upravo tom, odavno prepoznatom ali nedovoljno objašnjenom fenomenu, karakterističnom prije svega (ili gotovo isključivo) za glazbenu umjetnost. Na redu je ogled pod nazivom Stuck on Repeat: Why We Love Repetition koji je profesor glazbe, urednik, novinar i kritičar Tom Service objavio u listu Guardian u travnju 2016.
23:30	Jazz session - Jazz session Slušamo 2.dio albuma "Blue Line" zagrebačkog sastava B's FUNstallation (2018.).