Radio uživo: Treći program

play_circle_filled

pause_circle_filled

13:30 - 14:30

• UŽIVO

volume_up

volume_mute

Upravo: Pritisnite Play za početak

U svijetu opere

Margareta Froman kao operna redateljica - uz 100. obljetnicu njezina dolaska u Zagreb (2. emisija)

Slijedi:
14:30 Povijesne kontroverze

Noćni program

00:00	Euroclassic Notturno - Euroclassic Notturno Iz prvoga dijela emisije izdvajamo dvije skladbe plesnoga karaktera - Prvi koncertni valcer Aleksandra Glazunova i Tri češka plesa Bohuslava Martinůa. Drugi je dio posvećen koncertu koji su članovi Orkestra Norveškog radija održali u Oslu 1. travnja prošle godine - šarolik komorni program zaključen je izvedbom Mozartove Velike partite. Treći dio uokviruju Stabat Mater Alessandra Scarlattija te Simfonija u d-molu Johanna Christopha Friedricha Bacha.

Jutarnji program

06:00	Šest minuta poezije u šest - Šest minuta poezije u šest Čitamo poeziju Angelusa Silesiusa.
06:06	Vrijeme za jazz - Vrijeme za jazz U emisiji predstavljamo dva nova izdanja latin jazz glazbe: albume "Valentin Blinds" vibrafonista i udaraljkaša Mikea Freemana i "Cuerno Exotica" hornista i pijanista Kena Wileya. Autor: Davor Hrvoj
07:00	Najava programa
07:05	Jutarnji koncert - Jutarnji koncert Uz ostalo, poslušajte "Koncert za flautu i orkestar" Arama Hačaturjana i "Koncertantnu simfoniju "Edmunda Rubbre.
08:45	Kozmos i etos - Kozmos i etos U emisiji "Kozmos i etos" razgovaramo o čovjeku i robotima danas i sutra. Kod najvećega broja ljudi, izvan stručnih krugova, najčešća je predodžba o robotu povezana s igračkama i filmovima, kojima je žanr od znanstvenofantastičnog do horora. Robot u stvarnosti sve manje odgovara takvoj slici čovjekolikoga stroja, humanoida, koji hoda i nešto radi, nego je posrijedi automatizirani stroj s vlastitim računalom, senzorima i izvršnim elementima, tako da su roboti sve više zastupljeni u mnogim područjima čovjekova života. U emisiji govorimo o povijesti automatizacije i robotike u Hrvatskoj i svijetu, o međuovisnosti robotizacije i industrijskoga rasta, o umjetnoj inteligenciji pridodanoj robotima te s time povezanim znanstveno-tehničkim, etičkim i pravnim pitanjima, odnosno mogućnostima, izazovima i rizicima za čovjeka i čovječanstvo. O tome razgovaramo s prof. dr. sc. Gojkom Nikolićem, doajenom robotike u Hrvatskoj. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.
09:30	Radio roman - EKSPERIMENT IRENE TOT 4. EPIZODA Svi se svakodnevno mijenjamo. No je li moguće promijeniti se do te mjere da te i bližnji jedva prepoznaju, može li se ta mijena dogoditi u kratkome roku i što sve ona podrazumijeva – promjenu izgleda ili cijele osobnosti?
09:55	Najava programa

Prijepodnevni program

10:00	In modo classico Na programu su skladbe talijanskog pijanista i skladatelja Muzija Clementija
10:30	Riječi i riječi - Riječi i riječi Jelena Zlatar Gamberožić, rođena 1982., hrvatska književnica i znanstvenica, predstavit će se kratkom pričom "Ovisi o punjenju" . Jelena Zlatar Gamberožić je do sada objavila pet knjiga, jednu znanstvenu i četiri beletrističke: "Ticala", "Odjavnu kartu , "Slijepu točku" i "Strane gradove".
11:00	Pro musica - Pro musica "Nebeski zvuci" Izdvajamo "Nebesku gozbu" Oliviera Messiaena i "Planete-suitu za veliki orkestar" Gustava Holsta te "Stupove neba" Milka Kelemena.

Poslijepodnevni program

13:00	Portreti znanstvenika - Portreti znanstvenika Predstavljamo profesoricu povijesti znanosti na Harvardu, Naomi Oreskes.
13:30	U svijetu opere - U svijetu opere Margareta Froman kao operna redateljica - uz 100. obljetnicu njezina dolaska u Zagreb (2. emisija)
14:30	Povijesne kontroverze - Povijesne kontroverze Nije nikakva tajna da se povijest prostora današnje Bosne i Hercegovine velikim dijelom isprepleće s povijesnim narativom hrvatske povijesti. Čak i u vrijeme osmanske vlasti nad prostorom današnje Bosne i Hercegovine svakodnevni život, politički razvoj s obije strane granice uvelike su međusobno utjecali jedno na drugo. U 18. stoljeću sa slabljenjem i uzmicanjem Osmanskog Carstva, Bosna dobiva posebno mjesto u političkim planovima širenja Habsburške Monarhije, što će imati i svoj logičan aneksijski dočetak početkom 20. stoljeća. U pogledu provedbe tih planova Monarhija se oslanjala na razne pro-habsburški orijentirane čimbenike na prostorima Bosne, a zanimljivo mjesto u tom mozaiku dobili su bosanski Franjevci. S druge strane, zbog izostanka sustava dostatnog vjerskog i drugog školovana na prostorima osmanske Bosne, mladi klerici školovali su se izvan svoje provincije, uglavnom na prostoru Habsburške Monarhije. Tijekom tog školovanja, a i po povratku u domovinu mladi Franjevci nailazili su na različite probleme. Stoga, danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo o školovanju mladih franjevačkih klerika s prostora provincije Bosne Srebrne, a naš sugovornik je dr. sc. Rudolf Barišić iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.
15:15	Jazzolovka - Jazzolovka 24.06.2021. Posljednje izdanje Jazzolovke u lipnju za kraj sedme sezone donosi pregled liste i naravno...koncertne najave. Nastavljamo s druženjem u srpnju kada ćemo slušati redom sve skladbe koje su ove sezone uvrštene na Jazzolovku!
15:30	Glazbeni atlas - Glazbeni atlas Indijski glazbenik Ravi Shankar
16:00	Najava programa
16:03	Kozmopolis - Kozmopolis Nastavljajući se na ranije kroatističke studije o srodnim temama, Krešimir Nemec je u knjizi Čitanje grada (2010) među ostalim naglasio kako je hrvatska književnost između dva svjetska rata bila snažno zaokupljena fenomenom grada i urbanim iskustvima, za što je dokaze moguće pronaći u djelima Miroslava Krleže, Gustava Krkleca, Tina Ujevića, Vjekoslava Majera, Dobriše Cesarića, Stanislava Šimića, Dragutina Tadijanovića i drugih pisaca koji su se afirmirali u spomenutome razdoblju. Sudeći po njegovim novelama iz 1930-ih, koje su pod naslovom Zasluženi odmor objavljene tek 2020. godine, u taj bi se korpus hrvatske književnosti mogao uvrstiti i Vladan Desnica, o čemu će biti riječi u eseju Nikoline Šimetin Šegvić što ćemo ga poslušati u ovotjednoj emisiji. U eseju se osim o refleksima modernosti i urbanosti u navedenoj zbirci novela, koju je priredio Vladan Bajčeta, a predgovorom popratio Tonko Maroević, raspravlja i o Desničinim publicističkim tekstovima, ali i o hrvatskoj urbanističkoj kulturi prve polovine 20. stoljeća uopće.
16:35	Život glazbe - Život glazbe Pijanist Branko Sepčić

Večernji program

18:00	Radio atelje - PRIČA O SONJEČKI Marina Cvetajeva: PRIČA O SONJEČKI
19:00	Jazz na Trećem - Jazz na Trećem JAZZ GALA VEČER U LONDONU- reprodukcija koncerta s jazz festivala u Londonu 13.11.2020. Cadogan Hall
20:00	Tribina Trećeg programa - Tribina Trećeg programa Tema Tribine koja se emitira iz studija Bajsić na Prisavlju je "Hrvatska inteligencija izbrisana iz sjećanja". Protivno površnim uvidima u međuratnu hrvatsku povijest, pa i tijek Drugoga svjetskog rata u Hrvatskoj, narav vrijednosno konzervativne i nacionalno osviještene klase hrvatskih intelektualaca u to doba nije bila nimalo jednoznačna. Upravo suprotno, u posljednjoj dekadi Kraljevine Jugoslavije, ali i tijekom kratkotrajne Nezavisne Države Hrvatske, ispod površinskog pritiska za usklađivanjem uvjerenja sa zahtjevima navedenih diktatura, u hrvatskom je intelektualnom životu bujao niz silnica - često i međusobno suprotstavljenih - pod zajedničkim nazivnikom potrebe za uspostavom i očuvanjem hrvatske državnosti nesvodive na njezin ustaški aspekt. Iako će se u ideologiziranim reinterpretacijama politizirane komunističke historiografije sve mnogobrojne silnice hrvatske državotvorne misli svesti samo na refleks pragmatičnoga i kobnog savezništva s talijanskim fašizmom i njemačkim nacionalsocijalizmom, hrvatsku prijeratnu i ratnu nacionalnu misao obilježuje iznenađujući unutarnji pluralizam: pored liberalnih i sekularnih pravaša te katoličkih intelektualaca proizišlih iz raznovrsnih udruženja Hrvatskoga katoličkog pokreta, državotvornu misao dijelili su i intelektualni baštinici nasljeđa Hrvatske seljačke stranke, kao i jedan, u početku nezanemariv dio hrvatskih komunista. U skladu s europskim političko-ideološkim i filozofskim gibanjima međuratnog vremena, poput "konzervativne revolucije" s epicentrom u Njemačkoj, u Hrvatskoj je tada postojao niz istaknutih pojedinaca i idejno-vrijednosnih strujanja po mnogočemu znatno modernijih i sofisticiranijih od svojih nacionalističkih i suverenističkih nasljednika iz našega vremena. Ipak, budući da je naglo okončan komunističkom revolucijom 1945. godine, utjecaj navedenih intelektualaca na današnjicu tek je sporadičan i posredan, a nositelji nacionalne misli raspršeni su, ugušeni i zatomljeni progonima, pogubljenjima ili društvenom marginalizacijom. O razlozima zbog kojih su intelektualci iz toga razdoblja i danas, unatoč krahu jugoslavenskoga komunističkog narativa, uvelike zaboravljeni, kao i o nizu drugih tema, na večerašnjoj će Tribini raspravljati Stipe Kljaić, Vladimir Lončarević i Tomislav Kardum. Stipe Kljaić znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Dosada je objavio dvadesetak znanstvenih članaka u zemlji i inozemstvu. Od monografija ističe se "Nikada više Jugoslavija: intelektualci i hrvatsko nacionalno pitanje (1929.-1945.)" iz 2017. godine, proizišla iz njegove doktorske disertacije. U svojim studijskim boravcima u inozemstvu nagrađivan je istraživačkim stipendijama sveučilišta Bologna i Stanford. Poseban fokus istraživanja su mu hrvatska intelektualna povijest i povijest ideja u doba modernosti. Vladimir Lončarević izvanredni je sveučilišni profesor. Kroatistiku je diplomirao i magistrirao na Filozofskom fakultetu, a doktorirao je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu. Objavio je znanstvene knjige "Luči Ljubomira Marakovića", "Književnost i Hrvatski katolički pokret", "Proroci i svjedoci", knjigu teološkopovijesnih eseja "Oslobađanje Povijesti", pjesničke antologije "Krist u hrvatskom pjesništvu", "Križni put u stihovima hrv. pjesnika XX. st.", te kao suautor "Sv. Franjo u hrv. pjesništvu", "N.Š. Zrinski u hrvatskom pjesništvu", "Zrinski i Frankopan u hrvatskom stihu" te veći broj znanstvenih i stručnih članaka, studija i recenzija u znanstvenim i književnim časopisima, zbornicima i stručnim publikacijama; priredio je više desetaka natuknica za Hrvatsku književnu enciklopediju, objavio oko tisuću raznih članaka s područja humanističkih i društvenih znanosti u različitim listovima, novinama i časopisima te priredio i uredio više monografija, zbornika i radijskih emisija. Član je više hrvatskih kulturnih i drugih ustanova i udruga, inicijator je i sudionik različitih kulturnih projekata, uz ostalo proslave 450. obljetnice Sigetske bitke i pogibije N. Š. Zrinskoga 2016, te urednik biblioteke "Hrvatska katolička baština 20. st.". Radio je kao novinar, lektor i redaktor, savjetnik u Ministarstvu obnove i razvitka, a od 1. veljače 1999. zaposlen je u Uredu Predsjednika Republike Hrvatske na raznim dužnostima u djelokrugu unutarnje politike. Tomislav Kardum završio je diplomski studij povijesti te diplomski studij komunikologije na Fakultetu hrvatskih studija. Radi kao vanjskopolitički novinar u Hrvatskoj izvještajnojnovinskoj agenciji (HINA). Autor je knjige "Vanjska politika Njemačkoga Carstva 1871.-1890.", a u narednom će razdoblju biti objavljena i knjiga o komunistima u Banovini Hrvatskoj. Bavi se hrvatskom međuratnom poviješću, poviješću komunizma i intelektualnom poviješću. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator večerašnje tribine je Matija Štahan.
22:00	Najava programa
22:03	Poezija naglas - Poezija naglas Denis Ćosić: Košute su plakale bez svojih rogova Denis Ćosić (Karlsruhe, 1996.) student je diplomskog studija upravljanja ljudskim potencijalima. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Požegi. Pjesme su mu objavljene u brojnim antologijama, zbornicima, časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji te prevođene na engleski, francuski, makedonski i slovenski jezik. Prva zbirka pjesama Neonski bog mržnje izlazi mu 2019. godine pobjedom na natječaju Pjesničkih susreta u Drenovcima za najbolji neobjavljeni rukopis. Zbirka je nagrađena Poveljom uspješnosti na 25. danima Josipa i Ivana Kozarca. Iste godine, s rukopisom Crveno prije sutona, koji je završio i u najužem izboru natječaja Trećeg trga, osvaja "Gorana za mlade pjesnike". Svojim novim rukopisom "Košute su plakale bez svojih rogova" Ćosić oblikuje snažnu poruku protv patrijarhata, protiv okrutnosti opisane seoske sredine, te afirmira na neki način rodnu ambivalentnost. Slike su mu snažne, ponekad i mučne i surove, ali takav je Ćosićev poetski postupak. Njeguje jednostavan a impresivan izričaj, jake tvrdnje koje svjedoče o snazi pobune lirske svijesti koja opisuje okrutne i nastrane običaje sela o kojem govori. Poezija je to ujednačenog stila, formalno izbrušena, i sadržajno vrlo jasna. Nema straha da ovaj pjesnik nema što za reći. Njegova mladost je na neki način važan čimbenik u prosudbi ove poezije jer tako radikalan bunt, a poebno uznemirujuće slike, obilježje su mladih tj avangardnih poetika, a možda će ostati i trajno obilježje ovog odličnog pjesnika čije stihove večeras čitamo. (I.Matijašević)
22:30	Probranice - Probranice Felix Mendelssohn-Bartholdy: Četvrta simfonija u A-Duru, op. 90 "Talijanska" Praizvedena u Londonu 13. svibnja godine 1833. Mendelssohnova Četvrta (kronološki treća) simfonija, op. 90 posvećena je Italiji koja je, barem od Goetheova vremena, bila inkarnacija vedrine uzvišenih krajolika ali i jasnog estetički autentičnog klasicizma - ukratko, prava domovina svih muza! Na skladbi je autor radio od jeseni 1830, a partituru je kompletirao 13. ožujka 1833. Iako je orkestar na praizvedbi bio tek napola pripremljen, "Talijanska simfonija" doživjela je velik uspjeh. U ovoj emisiji čut ćemo interpretaciju dirigenta Pabla Herasa-Casada i svirača Frajburškog baroknog orkestra. Svira se na povijesnim glazbalima. Autor: Vladimir Sebök
23:00	Ogledi i rasprave - Politika kulturnog prisvajanja Donosimo esej američkog pisca Briana Mortona, pod naslovom "Sve se potreslo, politika kulturnog prisvajanja".
23:30	Jazz session - Jazz Session Slušamo autorski album Pavla Miljenovića i njegovog kvarteta: “Upper Structures” (2019.).