Radio uživo: Treći program

play_circle_filled

pause_circle_filled

16:35 - 18:00

• UŽIVO

volume_up

volume_mute

Upravo: Pritisnite Play za početak

Život glazbe

Violinist Gidon Kremer

Slijedi:
18:00 Radio atelje

Noćni program

00:00	Euroclassic Notturno - Euroclassic Notturno U prvome dijelu emisije poslušajte, među ostalim, i dva djela u D-duru - Koncert za flautu Carla Reineckea i Haydnovu Sedamdesettreću, "Lovačku" simfoniju. U dva sata na rasporedu je snimka koncerta koji su puhači Orkestra Norveškog radija u raznim komornim kombinacijama održali u Oslu 25. ožujka ove godine - šarolik program kreće se u rasponu od skladbi kasnorenesansnih majstora sve do obrada pjesama skupine ABBA. Iz trećega dijela izdvajamo Brucknerovu Šestu simfoniju i Prvu norfolšku rapsodiju Ralpha Vaughana Williamsa.

Jutarnji program

06:00	Šest minuta poezije u šest - Šest minuta poezije u šest Čitamo poeziju Damira Radića.
06:06	Vrijeme za jazz - Vrijeme za jazz Marcin Wasilewski Trio, Joe Lovano: Arctic Riff Slušat ćemo izvedbe s albuma "Arctic Riff" što su ga zajedno snimili poljski Marcin Wasilewski Trio i američki saksofonist Joe Lovano.
07:00	Najava programa
07:05	Jutarnji koncert - Jutarnji koncert "Drugi koncert za klavir i orkestar u As-duru" Johna Fielda i "Klavirski kvintet u Es-duru" Roberta Schumanna, slušat ćete uz ostalo, u današnjoj emisiji.
08:45	Kozmos i etos - Kozmos i etos U emisiji "Kozmos i etos" razgovaramo o filozofskoj osnovi transhumanizma. Posrijedi je intelektualni i kulturni pokret o kojemu su izrečene različite i nerijetko dijametralno suprotne ocjene: od toga da "spašava ljudsku vrstu od istrebljenja" pa do stajališta da je riječ o "jednoj od najopasnijih ideja na svijetu". Dohvaćamo se najvažnijih postavki transhumanističkoga pokreta, koji se zalaže za korištenje tehnologije u svrhu unapređivanja ljudskoga stanja, odnosno u cilju poboljšavanja i razvijanja čovjekovih intelektualnih, fizičkih i psiholoških sposobnosti. Razjašnjavamo i razlučujemo osnovne pojmove - transhumanizam, posthumanizam, transhumano biće i posthumano biće - te razmatramo što o transhumanizmu iz vlastitih perspektiva govore filozofija znanosti, metafizika, etika, filozofija uma, filozofija religije i filozofija politike. Gost je Lovro Furjanić. Autor i voditelj: Marito Mihovil Letica. Urednica je Nevenka Dujmović.
09:30	Radio roman - Miroslav Volf: ZRCALO SJEĆANJA 4. dio Trebamo li zahtijevati od onih koji su pretrpjeli nepravdu da zaborave i krenu dalje? O poukama kojima nas uči sjećanje, pamtimo tako da one koji pate uzmognemo zaštititi od daljnjih povreda; o budućem svijetu ljubavi, kojemu težimo kao utopijskom snu kada nas potiče na čudo nepamćenja povrede koja se danas treba dogoditi u obiteljima, među prijateljima govore Slavko Juraga u ulozi Pripovjedača
09:55	Najava programa

Prijepodnevni program

10:00	In modo classico Vera Grozaj, sopran
10:30	Riječi i riječi - Riječi i riječi Jelena Zlatar Gamberožić, rođena 1982., hrvatska književnica i znanstvenica, predstavit će se kratkom pričom "Svi tamni dijelovi". Jelenu Zlatar najviše zanimaju likovi koji se nalaze u "rubnim situacijama", u kojima preispituju svoje uloge. Autorica je do sada objavila pet knjiga, jednu znanstvenu i četiri beletrističke: "Ticala", "Odjavnu kartu", "Slijepu točku" i "Strane gradove".
11:00	Pro musica - Pro musica U ruhu pjevnih melodija od minstrela do 20. stoljeća

Poslijepodnevni program

13:00	Portreti znanstvenika Portreti znanstvenika se emitira od 1998. godine. Posvećena je hrvatskim i svjetskim znanstvenicima iz prošlosti i suvremenosti. Među zapaženim ciklusima ističemo ciklus o istaknutim znanstvenicima - članovima HAZU, o ženama znanstvenicima, Nobelovcima,te tehnološkim inovatorima .
13:30	U svijetu baleta - U svijetu baleta U spomen na baletnog umjetnika Miljenka Vikića
14:30	Povijesne kontroverze - Arheologija i povijest 1.dio Povijesna znanost u svojim zaključcima i interpretacijama koristi se rezultatima i metodologijama mnogih drugih srodnih znanstvenih disciplina. Jedna od takvih - uvjetno rečeno - pomoćnih povijesnih disciplina jest i arheologija. Sam pojam arheologija kovanica je grčkog podrijetla sastavljena od dva pojma: arhaios - drevan i logia - znanje; što bi u doslovnom prijevodu značilo "starinarstvo" ili znanost o drevnom ili starom. Već samo pojašnjenje pojma jasno sugerira bliskost s povijesnom znanošću tj. istovjetnost predmeta i svrhe istraživanja ovih dviju znanstvenih disciplina. Ipak radi se o dvjema različitim znanstvenim disciplinama u polju humanističkih znanosti stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o odnosu arheologije i povijesne znanosti, a naš sugovornik je Sanjin Mihelić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu.
15:15	Jazzolovka - Jazzolovka 26.11.2020. 230.-ta premijerna Jazzolovka za kraj mjeseca studenoga donosi pregled stanja na listi uz glazbene ulomke, a uspjeli smo pronaći i neke jazz koncertne najave!
15:30	Glazbeni atlas - Glazbeni atlas Pred nama je prva u nizu od tri emisije posvećenih malijskoj kantautorici Fatoumati Diawari. Slušamo glazbu s njezinog prvog albuma Fatou objavljenog 2011. u izdanju diskografske kuće World Circuit. Autorica: Katarina Duplančić Herman Urednica: Gordana Krpan
16:00	Najava programa
16:03	Kozmopolis - Kozmopolis Slavni su autori tijekom posljednjih nekoliko desetljeća uvelike unaprijedili status dječje književnosti. Dječja književnost i općenito dječja kultura u našoj su suvremenosti znatno više no prije u fokusu kako istraživača tako i recipijenata. Na svjetskoj su se pozornici pojavile poznate osobe, celebrityji, proslavljene u drugim područjima života koje su također odlučile dati svoj obol korpusu dječje književnosti. Neka su imena prilično iznenađenje čak i za ljude iz struke. U večerašnjem eseju autorica Željka Flegar, izvanredna profesorica Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Strossmayera u Osijeku raščlanjuje tipove knjiga koje pišu slavni, posebice na anglofonom području. Također govori i o zahtjevima koje pred autore dječjih knjiga postavlja suvremeno vrijeme, o prijeporima s kojima se autori susreću, a na predlošku Genetteova Parateksta pokazuje kojim se sve popratnim elementima kao dodatcima integralnomu tekstu služe. Naposljetku autorica ukazuje i na neke sličnosti i razlike između hrvatskih i svjetskih slavnih autora.
16:35	Život glazbe - Život glazbe Violinist Gidon Kremer

Večernji program

18:00	Radio atelje - Marina Cvetajeva: „Priča o Sonječki“ Marina Cvetajeva: „Priča o Sonječki“ Marina Cvetajeva, ruska pjesnikinja, dramatičarka i prozaistica (1892 – 1941), napisala je “Priču o Sonječki 1937. A ta sublimna autobiografska proza smještena je u postrevolucionarnu Moskvu u kojoj Marina Ivanovna Cvetajeva upoznaje Sofiju Evgenijevnu Holliday, mladu glumicu koju krasi radikalna posebnost i fragilna nepokornost. Ona koju će zauvijek zvati Sonječkom, postaje za Marinu utjelovljenje osjetilnosti, ljepote i nadarenosti, istodobno djetinje iskrenosti i strasne ženskosti, starinskosti i modernosti. Priča na kojoj zasnivamo ovu radiofonsku igru svojom temom, besprijekornim proznim iskazom najnježnijih i najokrutnijih intimnosti Anime i briljantne pronicljivosti Animusa zrači suvremenošću koja nas dotiče duboko i u ovo recentno doba zaraze, karantene i gesti fizičkih razdvajanja. Priča o Sonječki pjeva o zanesenosti umjetnošću, o onima koji su drugačiji i osjetljivi no istodobno hrabri i ustrajni u ostvarivanju - bezuvjetnih ljubavi. Prijevod s ruskog: Natalija Bertol. Dramatizacija: Ivana Buljan Legati i Katja Šimunić. Glumili su: Antonija Stanišić Šperanda, Ivana Buljan Legati, Sreten Mokrović, Zoran Čubrilo, Ivan Vukelić, Marija Kolb i Ana Račić. Skladatelj: Damir Šimunović. Ton-majstorica: Katarina Račić. Redateljica i urednica: Katja Šimunić.
19:00	Jazz na Trećem - Jazz na Trećem McCoy Tyner
20:00	Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT-a - Majstorski ciklus Simfonijskog orkestra HRT-a Izravni prijenos koncerta iz dvorane Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, Simfonijski orkestar HRT-a, Petrit Çeku - gitara Tomislav Fačini - dirigent Na programu su djela Borisa Papandopula, Mauricea Ravela i Joaquína Rodriga.
22:00	Najava programa
22:03	Poezija naglas - Poezija naglas Njujorška škola poezije "Njujorška škola poezije" zapravo je predstavljala neformalnu grupu pjesnika s kraja pedesetih i tijekom šezdesetih godina prošloga stoljeća, a kojoj su pripadali neki od najpoznatijih američkih pjesnika tog doba. U generacijskom smislu grupa bi se mogla podijeliti u dvije podgrupe - onu starijih pjesnika kao što su Kenneth Koch, Frank O'Hara i John Ashbery, i onu mlađih pjesnika kao što su Ted Berrigan, Ron Padgett i Anne Waldman, uz još nekolicinu poznath pjesnika i pjesnikinja koji su tvorili jezgro "Njujorške škole poezije". Zanimljivo je napomenuti da je naziv grupi dao slikar Robert Motherwell, a grupu su isprva tvorili znameniti slikari apstraktnog ekspresionizma kao što su Jackson Pollock, Willem de Kooning i Larry Rivers. Ubrzo se grupi pridružila i nekolicina pjesnika koji su uglavnom živjeli i stvarali u središtu Manhattana. Umjetnost apstraktnog ekspresionizma u to je vrijeme bila na vrhuncu popularnosti i pjesnici "Njujorške škole poezije" bili su pod dubokim utjecajem prijatelja slikara s kojima su se redovito viđali i družili. Kao pjesnik, John Ashbery je u nastojanju da obnovi i osvježi pjesnički jezik išao još dalje od Kennetha Kocha; Ashberyjeve su pjesme često logički nepovezane i nerazumljive. Pored ranog zanimanja za nadrealizam i dadaizam u njegovim pjesmama osjećamo i utjecaj teatra apsurda i strastveni interes za glazbu i slikarstvo. O svojoj poeziji Ashbery je govorio kao o "novoj vrsti poezije koja riječi pokušava upotrijebiti na nov način... jer, ja riječi pokušavam upotrebljavati apstraktno, onako kako bi apstraktni slikar upotrebljavao boju. Moderno slikarstvo i glazba možda su na mene djelovali više nego poezija. Ali, to nema nikakve veze s imažizmom ili upotrebom riječi radi njihove zvučnosti - riječi su nerazdvojivo vezane za svoje značenje i ne možemo reći da postoje same za sebe. Moj je cilj da to značenje oslobodim i pružim mu najšire mogućnosti djelovanja. Kao i u apstraktnih ekspresionističkih slikara moja je apstrakcija pokušaj da postignem snažniji, potpuniji oblik realizma." Ono što je tipično i posve očito u poeziji svih pjesnika "Njujorške škole poezije" (bilo onih iz prve ili druge generacije) jesu naglašeni osjećaj za humor, apsurd i igru, kao i svijest o jeziku kao osobitoj energiji. Tako Ron Padgett o svojoj poeziji kaže: "Čini se da smo zaboravili da poezija može biti pisana s humorom, a da ipak ne pripada 'zabavnoj' književnosti." S druge strane, u tekstovima u kojima je zauzimao umjetničke stavove, Frank O'Hara je isticao svoju nekonvencionalnost, nepretencioznost i potpunu nezavisnost i samosvojnost. O'Hara je u poeziji tražio izraz za vlastiti doživljaj svijeta, uopće ga nije bilo briga za čitatelje, nije ih nastojao prosvijetliti ili podučiti, ili ih čak razumjeti i opravdati ako više vole ići u kino nego čitati knjige, jer: "... i ja volim kino, ali, od američkih pjesnika, samo su Whitman i Hart Crane i William Carlos Williams bolji od odlaska u kino." Kao jedan od začetnika "Njujorške škole poezije" Kenneth Koch najdalje je otišao kao vrstan pjesnik, osobito u svojoj antologijskoj pjesmi Ključala voda. Pa ipak, iako je još šezdesetih godina prošlog stoljeća bio uvršten u najznačajnije antologije suvremene američke poezije, Kenneth Koch je širu popularnost i priznanja književne kritike stekao tek 1975. godine nakon objavljivanja zbirke Umijeće ljubavi: Umijeće poezije. Možda to usporeno prepoznavanje i šire priznanje kritike leži u činjenici što se Kenneth Koch bavio takvom vrstom poezije koja ga svrstava među one rijetke i dovoljno smjele pjesnike koji su cijeloga života pokušavali stvoriti vlastiti, jedinstveni pjesnički ep. Naime, sve Kochove pjesničke zbirke (osim poezije za djecu) tvore svojevrstan ep koji se nastavlja iz zbirke u zbirku, a koji predstavlja osobni doprinos pojedinca u povijesti čovječanstva, i kako on tu povijest vidi, doživljava i živi. Upravo zato Koch zauzima istaknuto mjesto među onima znamenitima pjesnicima koji su u hramu američke poezije najpoznatiji zbog svojih epskih djela kojima su postali kroničari svoga vremena. (Vojo Šindolić)
22:30	Probranice - Probranice Za Martina Christiana Schultzea izvjesno je da je Nijemac iz Berlina i da je živio i djelovao tijekom 18. stoljeća! Ostalo prekriva tama. No, ostavio nam je dvije zbirke kompozicija - onu označenu kao Opus dva izdali su mu u Parizu godine 1733. Njen je naslov ovaj: "Trattamento dell'harmonia per sinfonie da Camera a quattro istromenti" i riječ je o raspravama o harmoniji skladanim u talijanskom stilu s mnogo poliritmičnih elemenata. Šest skladbi namijenjeno je flauti, violini, violi da gamba i basu. U ovoj emisiji čut ćemo dvije - Prvu i Petu sinfoniju u izvedbi "Ansambla Klingekunst".
23:00	Ogledi i rasprave - Upravljanje sobom i drugima 2.dio Filozofski esej Mislava Žitka pod naslovom "Upravljanje sobom i drugima" o slobodnom govoru i herojstvu filozofije kod kasnog Michela Foucaulta, donosimo u današnjoj emisiji.
23:30	Jazz session - Jazz session 26.11.2020. Ovoga četvrtka slušamo album "Kraken" Ivana Bonačića.