Ponornice - Krešimir Bagić

Ponornice - Krešimir Bagić

Krešimir Bagić: Ponornice Nove pjesme Krešimira Bagića, vrsnog stilista i velikog znalca stilistike kao znanstvene discipline, svjedoče da je stil zaista ponekad dominantniji od sadržaja; da, primjerice, možemo o svim temama pisati, uključivati razne motive, ali da je poezija u većoj mjeri pitanje stila ili forme. Bagić je vješt pjesnik, onaj koji ujedno odlično skriva svoje lirsko ja, a i iznenađuje nas svakom pjesmom jer su one svaka cjelina za sebe. Nema pripovijedanja, nema ni vatrometnih sintagmi niti raskoši metafora: jezik je diskretan, i jezik je zapravo glavna i pomalo opsesivna tema ovog pjesnika. Hrvoje Pejaković svojedobno za Bagićevu poeziju rekao da raspolaže velikim brojem riječi, "koje zamišljamo kao da stižu s različitih strana, da bi se privremeno okupile na bijelom ekranu njegovih pjesama i zatim iznova uključile u nove kontekste. Bagić je slobodan pjesnik, on uzima zaista štogod mu srce zaželi kao temu svojih stihova: od teme revolucije ("Kada dozrije/ svaka je revolucija kao razrezana dinja: žuta, gnjecava i tužna"), preko teme igre šaha ("šahist je pokrenuo kraljicu prije negoli je stavila krunu") do teme metropole ("Tko je sa sobom ponio tu sliku znat će da ispod pločnika metropole kojom hoda raste mulj/ da svako lice koje mu prilazi može postati topola i zanjihati se"). Na razini smisla, a ne pukog nizanja motiva, uspostavlja se opreka priroda/ grad, i još jedna puno značajnija opreka a to je opreka jezika i šutnje. Bagić je podjednako dobar u lirskom promatranju margina života i filozofskom zaključivanju i razmišljanju o krupnim pitanjima poput smisla ljudskog govora i moći jezika (gdje mu je uzor nekoliko puta spomenuti sofist Gorgija). Umjesto emocije, i eventualnog patosa, u njegovoj poeziji preteže fini humor, lagana ironija, povremena zaigranost jezikom, uz malo komešanje prema apsurdu, i prema "lošoj beskonačnosti" refleksije i njezinom ograničenom dosegu. Zato kad zapne u filozofskim pitanjima, Bagić često odustane od pjesme, doslovno realizirajući onu lijepu misao da "Pjesme ne dovršavamo, nego samo napuštamo." Ili pak sve izvrne na šalu,a ponegdje se i osloni na pjesničku tradiciju te koketira s rimom. Darija Domić je svojedobno točno primijetila ono nešto što možda najviše iznenađuje kod Bagića: njegovo stalno mijenjanje perspektive. "Pokušamo li zaustaviti čitanje kad nam se učini da vidimo poziciju koja omogućuje i ograničava ovakav pjesnički govor on će se opet izmaknuti sve do neke nove, nezaposjednute margine". Krešimir Bagić rođen je 1962. Redoviti je profesor na Katedri za stilistiku Filozofskog fakulteta. Uz znanstvene i stručne tekstove, objavio je i zbirke pjesama: Svako je slovo kurva (s Borisom Gregorićem - nagrada "Goran"), Između dva snažna dima (1989), Krošnja (1994), Bršljan (1996), Jezik za svaku udaljenost (2001), U polutami predgrađa (2006), Trebalo bi srušiti zidove (nagrada "Dobriša Cesarić", 2011), Plaši li te moja boja (2013) i Tko baca mrvice kruha dok hoda šumom(2016). Urednica: Irena Matijašević

O emisiji Poezija naglas

Poezija na glas na Trećem programu Hrvatskoga radija . .

Pročitaj više

Poezija naglas
Poezija naglas

HRT – HR 3 — Književnost

Poezija na glas na Trećem programu Hrvatskoga radija . .

Najave

Poezija naglas

Četvrtak, 27.06.2019. 22:03 - 22:30

Joel Oppenheimer se rodio 1930. godine u Yonkersu, New York, u židovsko-američkoj obitelji. Burnu mladost proveo je mijenjajući fakultete i nekoliko najpoznatijih američkih sveučilišta. Potkraj 1953. vratio se u New ...

IDA LINDE- OPORUKA DJEVOJČICE STROJA
Četvrtak, 04.07.2019. 22:03 - 22:23

TIŠINA I NJEZINE OLOVKE - IVICA PRTENJAČA
Četvrtak, 11.07.2019. 22:03 - 22:30

Sve najave
Poslušajte

Umjetno disanje - Ivan Babić
Četvrtak, 30.05.2019 22:03