Transhumanizam: novi čovjek ili kraj čovjeka?

Transhumanizam: novi čovjek ili kraj čovjeka?

Transhumanizam: novi čovjek ili kraj čovjeka? U svjetlu eksponencijalnog napretka znanosti, čovjek je od bića koje je tisućljećima ovisilo o poljoprivredi i stočarstvu u samo nekoliko stoljeća svoju moć - nekoć ograničenu tek na vlastite ruke - prenio na makrorazinu industrije, strojeva i robotike te na mikrorazinu računala, čipova i baza podataka. Iscrpivši dio resursa našega svijeta, u digitalnoj je sferi stvorio alternativne, virtualne svjetove. Ovladavajući tehnologijom iz godine u godinu sve više i više, čovjek je otvorio i neka nova pitanja o njezinoj svrsi i modalitetima njezine uporabe. Najznačajnije od tih pitanja, koje se sve češće postavlja u znanstvenim časopisima i međunarodnim forumima o znanosti, etici i društvenoj budućnosti, glasi: može li čovjek danas s tehnologijom koju je kreirao stupiti u odnos povratne sprege, odnosno može li tehnologija "tehnologizirati" čovjeka i lišiti ga njegovih starih ograničenja? Dok su dvadesetostoljetni mislioci, od Martina Heideggera pa do Nikolaja Berdjajeva, upozoravali na perspektive čovječjeg otuđenja od samoga sebe koje tehnologija sve više nudi - uspoređujući zamišljene mogućnosti tehnologije budućnosti i s učinkom crne magije - duboko u 21. stoljeću raspravljati o fuziji ili simbiozi čovjeka i stroja za mnoge nije odveć zazorno. Jedan od publicističkih hitova desetljeća, knjiga Yuvala Hararija "Homo deus", zamišlja čovjeka sutrašnjice kao ekvivalenta antičkih bogova; kao biće s gotovo nadnaravnim sposobnostima, od dužine i kakvoće života, pa do mentalnih sposobnosti i fizičke pojavnosti. Drugim riječima, ako nam je sada posve prihvatljivo u svakom se trenutku svakidašnjeg života služiti tehnološkim napravama - štoviše, ako nam tehnološke naprave omogućuju život, operativnim zahvatima zamjenjujući ili osposobljujući naše organe, od pacemakera nadalje - što nas priječi pounutriti tehnologiju, učiniti je dijelom nas samih i na razinama koje nadilaze dosadašnje ljudske sposobnosti? Tehnološka dimenzija problematike navodne zastarjelosti klasična antropološkog čovječjega samopoimanja ukazuje i na druge dimenzije pokušaja nadilaženja ljudskih zadanosti: prefiks "trans" ne ostvaruje se samo u pojmu "transhumanizma" kao ideala transcendiranja čovječje ljudskosti, nego i "transrodnosti", "transrasnosti", "transdobnosti" i "transvrsti" kao vizijama nadilaženja tradicionalnog poimanja spola, rase, dobi i same ljudske vrste naspram onih životinjskih. U kojim povijesnim razdobljima te filozofskim i religijskim tradicijama možemo pronaći preteče današnjeg transhumanizma? Gdje su granice znanstvenoga i tehnološkog razvoja? Smije li čovjek, u etičkom smislu, činiti sve što mu je tehnički omogućeno činiti? Može li čovjek ikada nadići organsku narav vlastita ustroja; može li doseći svjetovnu besmrtnost? Na ova i srodna pitanja večeras će odgovarati Bojan Jerbić, Marina Katinić i Marito Mihovil Letica. Bojan Jerbić redoviti je profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava. Na istom je fakultetu diplomirao 1983. godine iz područja robotike, potom magistrirao, a doktorat je obranio 1993. godine iz područja umjetne inteligencije. Usavršavao se u SAD-u, a zajedno sa svojim suradnicima održava suradnju s mnogim europskim sveučilištima. Predaje brojne kolegije iz područja projektiranja autonomnih sustava, inteligentne robotike i inženjerskog računarstva. Znanstvena istraživanja provodi u području umjetne inteligencije u robotici. Bavi se istraživanjem i razvojem inteligentnih modela upravljanja višeagentskim robotskim sustavima, medicinskom robotikom, interakcijom robota i ljudi i modelima robotske svijesti. Objavio je više od 100 znanstvenih i stručnih radova, tri knjige te sudjelovao u brojnim istraživačkim i razvojnim projektima. Održao je pedesetak pozvanih predavanja u zemlji i inozemstvu. Zahvaljujući istraživačkim projektima i suradnji s gospodarstvom razvio je jedan od najnaprednijih laboratorija za primijenjenu robotiku u Europi. Član je uredničkog odbora uglednih časopisa "International Journal of Simulation Modeling" i "Transactions of FAMENA". Također, zamjenik je tajnika Odjela sustava i kibernetike Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i član Znanstvenog vijeća za tehnološki razvoj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Marina Katinić Pleić završila je studij filozofije te hrvatskoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu te apsolvirala Sustavni studij duhovnosti kod remetskih karmelićana. U lipnju 2020. doktorirala je iz filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom o integrativnom mišljenju kao točkom sinergije promišljanja u bioetici i filozofiji odgoja: "Filozofiranje s djecom i mladima u integrativno-bioetičkoj edukaciji". Radila je u osnovnim školama u RH, u Europskoj školi Luksemburg II te u javnim ustanovama poput NCVVO-a i NSK-a. Članica je Hrvatskoga filozofskog društva i Hrvatskoga bioetičkog društva. Trenutno radi kao profesorica etike u XV. gimnaziji u Zagrebu i hrvatskoga jezika u Školi za suvremeni ples Ane Maletić. Objavljuje poeziju te stručne i znanstvene radove, prikaze književnih noviteta i priloge e-publicistike. Marito Mihovil Letica magistar je filozofije i religiologije, studirao kod isusovaca u Zagrebu, na Filozofskome fakultetu Družbe Isusove, danas Fakultetu filozofije i religijskih znanosti. Član je uredništva književnoga časopisa "Kolo" Matice hrvatske, komentator na Vatikanskome radiju i vanjski suradnik na Trećemu programu Hrvatskoga radija, gdje je autor i voditelj ciklusa emisija "Kozmos i etos: obzori svijeta, znanosti i društva". U izdanju isusovačkoga filozofsko-teološkog instituta objavljena je njegova knjiga "Odnos metafizike i znanosti: Boškovićevo metafizičko prirodoslovlje". Povremeno objavljuje filozofske članke i recenzije u časopisima "Obnovljeni život", "Filozofska istraživanja" i "Prolegomena", a književne i likovne kritike, kulturološke i političke eseje u izdanjima Matice hrvatske, "Kolu", "Vijencu" i "Hrvatskoj reviji", k tome u "Hrvatskome slovu" i "Hrvatskome tjedniku". Urednik: Krešimir Čokolić Moderator: Matija Štahan

O emisiji Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se emitira uživo iz HRT-og studija Zvonimir Bajsić pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca.

Pročitaj više

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se emitira uživo iz HRT-og studija Zvonimir Bajsić pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca.

Poslušajte

Emisija 18.11.2021.
Četvrtak, 18.11.2021 20:00

Emisija 28.10.2021.
Četvrtak, 28.10.2021 20:00

Emisija 28.10.2021.
Četvrtak, 28.10.2021 20:00

Građanski odgoj
Srijeda, 29.09.2021 20:00