Tribina trećeg programa - "Hrvatska književna laž - sto godina poslije"

Tribina trećeg programa - "Hrvatska književna laž - sto godina poslije"

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi - "Hrvatska književna laž - sto godine poslije" Početkom 1919. godine, Miroslav Krleža objavio je esej Hrvatska književna laž, glasovit po sustavnoj rekapitulaciji i radikalnome prevrednovanju hrvatske književne baštine od preporodnih vremena do njegova doba. Stotinu godina kasnije, s dodatnim vremenskim odmakom možemo se zapitati - kakvo je opće stanje hrvatske književnosti danas? Koliko 2019. godine vrijede Krležine ocjene, a u kojoj je mjeri predmoderna hrvatska književnost revalorizirana? Jesu li Krležini vrijednosni sudovi postavili novu normu pri kritičkome književnopovijesnom razmatranju kakvoće umjetnosti riječi u Hrvatskoj, ili pak oni predstavljaju otklon od ustaljena vida njezina vrednovanja? Je li Krleža u kontekstu hrvatske književne povijesti usamljeni glas idealizma, diktator koji arbitrira u kulturnim pitanjima, ili oboje? Ima li u hrvatskoj književnosti i kulturi danas previše ili premalo Krleže?

U kakvu je međuodnosu kvaliteta hrvatske književnosti prošloga stoljeća, koju osim Krleže obilježuju i imena poput Nazora, Matoša, Šimića, Ujevića, Marinkovića, Novaka, Slamniga, Šoljana i Aralice, s kvalitetom aktualne hrvatske književne produkcije?
Je li književnost u Hrvatskoj 2019. godine osuđena na medijsko izgnanstvo, uz iznimku proplamsaja u obliku stvarnih ili konfabuliranih skandala? Može li književnost nadići jeftini senzacionalizam, ili ga iskoristiti u vlastite svrhe? Koliko su suvremenoj hrvatskoj književnosti naštetili medijski i ideološki monopoli te kulturno-politička kratkovidnost? Ima li dobrih strana urušavanja tradicionalnih književnih tržišta i koje su mane formiranja novih načina dohvaćanja publike u digitalnoj sferi?
I - naposljetku - može li vrednovanje umjetnosti biti deideologizirano i lišeno dnevno-političkih konotacija te - što je zacijelo i ključno - može li književnost vratiti nekadašnji stupanj društvenoga značaja u doba koje je naglim tehnološkim razvojem korjenito izmijenilo načine pristupa umjetnostima, ali i bit same književne umjetnosti?

Odgovore ćemo potražiti kroz razgovor s gostima Tribine:
Branko Maleš, rođen 1949. godine u Zagrebu, piše poeziju, prozu, kritiku, kolumnističku feljtonistiku i dramu. Prevodi sa slovenskog i njemačkog. Uređivao je ili su-uređivao časopise Off, The Bridge, Republika, rock magazin Heroina te novine za kulturu OKO.
Najglasovitiji po svojim pjesničkim radovima, dosad je objavio zbirke Tekst (1978.), Praksa laži (1986.) Placebo (1992.), biba posavec (1996.), Trickster (1998.), Vertigo (2010.) te Mutno (2017. godine). Autor je studije o sedam hrvatskih pjesnika Razlog za Razliku: Vesna Parun, Ivan Rogić Nehajev, Branimir Bošnjak, Sonja Manojlović, Milorad Stojević, Zvonko Maković, Slavko Jendričko (2002.) te Poetske čitanke suvremenoga hrvatskog pjesništva od 1950. do 2010. (2010. godine). Dobitnik je brojnih nagrada za pjesništvo, među kojima je i Goranov vijenac za 2002. godinu.
Dr. sc. Sanja Nikčević, rođena 1960. godine u Varaždinu, redovna je profesorica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, kazališni kritičar i teatrolog. Aktivna je u hrvatskim i međunarodnim kritičarskim i teatrološkim udrugama. Autorica je pet antologija i jedanaest autorskih knjiga: tri o američkoj drami (o subverzivnoj 1994., afirmativnoj američkoj drami 2003., te američkom kazalištu 2008.), a pet o hrvatskoj drami: Što je nama hrvatska drama danas? (2008.); Druga slika hrvatskog kazališta ili izvan glavne struje (2016.); Mit o Krleži. Krležoduli i krležoklasti u medijskom ratu (2016.) te dvije knjige o ratnim temama: Kako prikazati ljudske rane na sceni. Ratne teme u hrvatskoj, bosanskoj i angloameričkoj drami (2016.) i Slika Domovinskog rata u hrvatskom kazalištu od svetišta do nametnute krivnje 2018. godine.
Nagrađena je za knjige Nova europska drama ili velika obmana (2006.) i Kazališna kritika ili neizbježni suputnik (2011. godine). Osnovno polje njezina interesa su: suvremena drama (američka, europska i hrvatska), ratne teme, kazališna kritika i povijest kazališta i drame. Poznata je po rušenju mitova (o zabrani Krleže u Hrvatskoj, o nepostojanju ratne drame) i razotkrivanju trendova (nova europska drama) a u posljednje vrijeme istražuje odnos kazališta i svjetonazora te zagovara povratak katarze i pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti.
Dr. sc. Viktoria Franić Tomić, rođena 1978. godine u Metkoviću, izvanredna je profesorica na Odsjeku kroatologije pri Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. do 2013. godine radila je na Filozofskom fakultetu u Splitu gdje je bila suradnik je na projektu Mediteran u renesansnim književnostima Slavena. Objavila je knjige Tko je bio Marin Držić (2011.), Dramaturški eseji: iz Splita na scenu gledat (2012.) te Zlatnu knjigu bokeljskih književnika: Tekstovi, pisci, dokumenti (2016.), dok je sa Slobodanom Prosperovom Novakom objavila djela: Književnost ranog novovjekovlja u Boki kotorskoj (2015.), Abrahamova žrtva: Abraham i Izak u hrvatskoj književnosti i njihove europske inačice (2015. godine). Suator je tri sveska knjige Hrvatska srednjovjekovna književnost , 1, 2 i 3, Kanonski korpus hrvatske književnosti, kulturne povijesti, filozofije i znanosti (2019.)
U Hrvatskoj i inozemstvu objavila je niz znanstvenih radova među kojima se ističu i Banket u Blitvi Miroslava Krleže ili fauna u flori te Nepoznati dokumenti o Grgi Novaku i Miroslavu Krleži koji osvjetljavaju kulturnu atmosferu sredine stoljeća u Hrvatskoj. Autorica je brojnih natuknica za Leksikon Marina Držića i Hrvatsku književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Književne tekstove i polemike objavljuje u Vijencu, a u pripremi ima opsežnu knjigu o ženama u hrvatskoj povijesti do Preporoda.
Željko Špoljar, rođen 1975. godine u Zagrebu, autor je niza knjiga pod vlastitim imenom i pod pseudonimom Pavle Svirac, poznatijim kao Književna groupie. U svijet književnosti ušao je zbirkama kratkih priča Teškoće pri gutanju (2001.) te Moj brat Felix Krull (2003.), da bi 2006. godine za romaneskni putopis Welcome to Croatia: Doživljaji jednog turističkog vodiča, zajedno s koautorom Kristijanom Vujičićem dobio nagradu Kiklop. Romanom Gumeni galeb iz 2008. godine osvojio je Nagradu Matice hrvatske Osijek za najbolji neobjavljeni rukopis, a 2014. godine izlazi mu roman Štakorbar, za koji je dobio nagradu Drago Gervais.
Pod pseudonimom Pavle Svirac počinje pisati za portal Arteist s kojega potom prelazi u tjednik Nacional, pišući istovremeno i za likovni časopis Kontura. Tekstovi Pavla Svirca sabrani su knjigama Književna groupie (2013.), Književna groupie II: Strovaljivanje (2014.), Slikaranje (2017.) te Književna groupie: Kako bit hipster (2018. godine). Od 2015. godine stalni je kolumnist Nacionala.
Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator večerašnje tribine je Matija Štahan.

Tribina trećeg programa - "Hrvatska književna laž - sto godina poslije"

O emisiji Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Pročitaj više

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Najave

Tribina trećeg programa

Utorak, 10.12.2019. 20:00 - 22:00

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi- BUDUĆNOST KATOLIČKE CRKVE: KRIZA ILI PROCVAT? Najesen 2019. godine u ...

Sve najave