Tribina Trećeg programa - "Hrvatska za 20 godina".

Tribina Trećeg programa - "Hrvatska za 20 godina".

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "Hrvatska za 20 godina". Na početku 2020. godine, odnosno na svršetku prve petine 21. stoljeća, možda je konačno došao trenutak u kojemu se više ne može tvrditi kako se nalazimo na početku stoljeća. Zgodnim misaonim eksperimentom futurističkoga tipa u tome se svjetlu nadaje pitanje kako će Hrvatska i svijet izgledati za daljnjih dvadeset godina, to jest: koliko će se sve promijeniti? Prije upuštanja u procjene naravi sutrašnjice, potrebno je osvijestiti neke paradokse koje opterećuju pokušaje proricanja budućnosti, pa bilo ono i znanstvenoga tipa. Ponajprije, povijest se ne razvija pravocrtno, već skokovito - tkogod je pokušao predvidjeti budućnost isključivo na temelju zamisli o perpetuiranju aktualnih obrazaca i sadašnjih tendencija, prevario se. Drugim riječima, opća povijest i pojedinačne povijesti - bilo da je riječ o povijesti civilizacija, naroda, kultura, umjetnosti, znanosti ili ekonomija - ne razvija se u skladu s načelima evolucije, već revolucije. Događaji koji mijenjaju zbilju po običaju su grandiozne naravi - to su velike pobjede i katastrofe širokih razmjera. Nadalje, u kontekstu epohalnih povijesnih mijena, zanimljivo je primijetiti kako ne vrijedi svako razdoblje jednako. Kao što je Steven Weinberg ustanovio kako su se ključni postupci za oblikovanje svemira odvili u prve tri minute nakon Velikoga praska, tako je katkada u nekoliko ključnih godina zbijeno više presudnih događaja negoli u dugim, praznim desetljećima. Bi li se - na tome tragu - posljednjih dvadeset godina u povijesti hrvatske države lakše moglo tumačiti kao turbulentno razdoblje, ili pak kao doba lišeno većih društvenih pomaka? Ako je druga pretpostavka točna, stvara li se u razdoblju mirovanja kritična masa koja će u budućnosti eksplodirati? Koliko se budućnost sljedećih dvadeset godina, posebice u kontekstu demografije, ekonomije, politike, religije i kulture u Hrvatskoj uopće može predvidjeti? Čeka li nas - na globalnoj razini - tehnološka revolucija novoga doba, robotizacija društva ili ostvarenje ideala transhumanizma? Je li institucionalna religija na pragu propasti? Nosi li budućnost prevladavanje svjetskoga siromaštva ili produbljivanje polarizacije između bogatih i siromašnih? Hoće li liberalna demokracija kao koncept, u kontekstu upozorenja na pad u postliberalno stanje, uopće opstati? Hoće li se europski identitet sa svim svojim mijenama, među kojima je danas središnja migrantska kriza, ponovno transformirati, a Hrvatska uhvatiti priključak sa zapadnim ekonomijama, ili se pak neće dogoditi ništa od navedenog te će razdoblje koje nam predstoji obilježiti izostanak povijesno presudnih događaja? O tim i srodnim pitanjima večeras ćemo na Tribini Trećega programa razgovarati sa Slavenom Leticom, Stjepanom Štercom i Davorkom Budimir. Slaven Letica sveučilišni je profesor, ekonomist, političar i publicist. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu na temu "Teorija ekonomskog razvoja i makro-ekonomska politika". Doktorirao je potom u istoj ustanovi na temu "Faktori rasta i mogućnosti racionalizacije zdravstvene potrošnje u Hrvatskoj". Specijalističko obrazovanje iz zdravtvene ekonomike i medicinske sociologije stekao je na sveučilištima u Edinburgu i Leedsu, a nastavnu i znanstvenu karijeru i dalje gradio na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Javnosti je najviše poznat kao prvi osobni savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, od svibnja 1990. do ožujka 1991. Javnosti je najviše poznat kao prvi osobni savjetnik prvog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, od svibnja 1990. do ožujka 1991. godine. Izravno je sudjelovao u procesu stvaranja hrvatske države: u pisanju načela za Ustav i u osmišljavanju ključnih hrvatskih državnih institucija. Autor je i koautor 16 znanstvenih i popularno znanstvenih knjiga i udžbenika izdanih u Hrvatskoj i SAD-u te više od sto znanstvenih i stručnih članaka. Među knjigama se posebno ističu "Zdravstvo u Hrvatskoj: razvoj, stanje i perspektive" (1981.), "Intelektualac i kriza" (1984.), "Četvrta Jugoslavija" (1989.), "Obećana zemlja" (1992.), "Političko pleme" (1999.), "Strašni sud" (2002.), "Politički sasvim nekorektno" (2015.) te "Vječni titoizam i ljudožderska politika" (2016.). Sudionik je političkoga života kao kandidat za predsjednika Republike Hrvatske i zastupnik u Hrvatskome saboru. Stjepan Šterc doktorirao je na Geografskom odsjeku PMF-a 2012. godine. Od 1991. do 2003. godine radio je u Vladi, Ministarstvu vanjskih poslova te bio pomoćnik ministra razvitka i obnove i obrane. Sudionik je Domovinskoga rata, djelatni časnik Hrvatske vojske te svjedok obrane hrvatskih generala u Haagu. Jedan je od osnivača Instituta Ivo Pilar, Hrvatskih studija i časopisa Društvena istraživanja te jedan od autora Nacionalnog programa demografskog razvitka Republike Hrvatske, Zakona o otocima i Studije o razvitku područja posebne državne skrbi. Predavao je na Ratnoj školi Ministarstva obrane Republike Hrvatske i na Hrvatskim studijima. Trenutačno predaje na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Objavio je četrdesetak znanstvenih radova, 16 studija i elaborata te 34 stručna rada te sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima i raspravama. Davorka Budimir magistrirala je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 2005., a doktorirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2016. godine, na temu "Politička elita u Hrvatskoj 1990.-2000.". Od 2013. do 2016. godine bila je predsjednica Hrvatskog politološkog društva. U mandatu 2010.-2015. obavljala je dužnosti potpredsjednice Izvršnog odbora Udruge za trgovinu pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Od 2013. je godine predsjednica Transparency Internationala Hrvatska. Objavila je više znanstvenih članaka na temu političkih elita u Hrvatskoj te knjige "Politička elita u Hrvatskoj: 1990.-2000." (2017.) te "Politička elita u Hrvatskoj: 1986.-1990." (2018.).

Tribina Trećeg programa - "Hrvatska za 20 godina".

O emisiji Tribina Trećeg programa

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Pročitaj više

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.