Arhiva slušaonice - Dokumentarna radio drama

Utorak, 19.01.2021 14:00

Đino Đivanović, Srđan Nogić: "Pero Zlatar - I taka nataka..."

Pero Zlatar, legendarni je novinar, urednik, publicist, pisac, sportski funkcioner. Kada se na papir stave i zbroje svi Zlatarovi uspjesi, intervjui i tiraže, slobodno se može reći da on i listovi koje je vodio, još uvijek uživaju kultni status. Mnogi će na spomen njegova imena i prezimena kazati kako se radi o posljednjem velikom novinaru eksjugoslavenske epohe. Bilo je to vrijeme u kojemu je Zlatar stvarao trendove, rušio tabue i uspostavljao profesionalne standarde. 1971. postaje glavni urednik televizijskog magazina Studio, kojeg je uskoro učinio najnakladnijim i najprodavanijim listom u povijesti ovih prostora. Rekord i danas drži broj Studija tiskan u 373.600 primjeraka. Bio je u više od 180 zemalja svijeta, a skoro 40 godina živio je i radio na relaciji Zagreb-Beograd. Dokumentarna radio drama "I taka nataka" snimana je u veljači 2019. u Beogradu. Autor Đino Đivanović i snimatelj Srđan Nogić s Perom Zlatarom proveli su tri snježna dana, razgovarajući, slušajući i bilježeći njegove misli, sjećanja i dogodovštine. Snimljeni materijal čekao je godinu dana da bude montiran te je u ožujku 2020. konačno i dovršen. Nažalost, Pero Zlatar napustio nas je prije nego je uspio čuti svoj radijski portret. Iz poštovanja prema našem velikom novinaru te zajedničkom provedenom vremenu, autori su dokumentarnu radio dramu odlučili zadržati u integralnom obliku, onako kako je originalno zamišljena i završena, bez napomena o Perovoj nenadanoj smrti, želeći tako sačuvati sve dragocjene trenutke druženja, ispunjene Perovim humorom i vječnom optimističnom vizijom života, koju je svjedočio te beogradske zime. Autor: Đino Đivanović; ton majstor: Srđan Nogić; glazbena urednica: Adriana Kramarić; urednik: Nikica Klobučar

Utorak, 12.01.2021 14:00

Jerko Bakotin: "Rat ovdje izgleda drugačije"

U ljeto 2017. godine sirijski su Kurdi krenuli u oslobađanje Rake, grada koji je od 2013. služio kao prijestolnica takozvane "Islamske države Iraka i Levanta" (Daeš). S kurdskim postrojbama su Raku u srpnju posjetili Jerko Bakotin i Nikola Kuprešanin. Dokumentarac "Rat ovdje izgleda drugačije" donosi zapise s prve linije fronta, iz distopijskog rata u kojem se sukobljavaju svjetske i regionalne sile. Na kurdskim područjima događa se ženska revolucija. Siriju neprestano bombardiraju avijacije brojnih zemalja, satirući tu zemlju u ništavilo. Oklopljeni eksplozivni automobili jurišaju na kurdske položaje, zrak ispunjava zujanje bespilotnih letjelica, osamnaestogodišnje djevojke pomoću tableta navode zračne udare te sa sebe peru krv ustrijeljenih bombaša-samoubojica. Revolucionarni Kurdi pod crvenim zvijezdama surađuju sa Sjedinjenim državama, svjesni da ih – nakon poraza Islamske države – Amerikanci mogu prepustiti njihovim neprijateljima, kao i da smrt nikada nije daleko. Apokalipsa udaljena par sati leta od Zagreba. U emisiji sudjeluju: Kimberly Taylor, Rosel Amanus, Ayleen Zagros, "Robin" – snajperist iz Njemačke, Mehmet Aksoy (Firaz), vodič Džuan, drugi vojnici SDF-a

Utorak, 05.01.2021 14:00

Miroslav Poljanec - Njim samim

Utorak, 22.12.2020 14:00

Silva Ćapin: "Dokolica kapetana Hostea"

Postoje zapisi koji govore da se na otoku Visu još 1810 g. igrao kriket zahvaljujući Sir Williamu Hosteu, proslavljenom engleskom pomorskom kapetanu koji je pobijedio nadmoćniju Napoleonovu flotu u Jadranu i zaštitio ga od francuske vlasti. Vis je tada bio Hosteovo uporište, a kriket je započeo igrati da bi njegovi vojnici mogli lakše provoditi vrijeme na otoku. Saznavši za ovu povijesnu anegdotu, viški vinar Oliver Roki odlučuje osnovati kriket klub na Visu 2002. g. Ovaj sport nije popularan u našoj kao ni okolnim zemljama, a konkurenciju Viškom klubu za Hrvatski kriket kup čine samo dvije momčadi – splitski Sir Oliver i zagrebački Hrvatski sokol. Početkom svibnja, viški kriketaši domaćini su međunarodnog turnira „Sixies“ na kojem sudjeluje desetak ekipa, pretežno iz Velike Britanije koje u pravilu uzimaju naslov. Utakmice s domaćinom najčešće su revijalnog tona, a rezultat se nigdje služeno ne može ni saznati – umjesto njega obično stoji: „Rezultat nije ni bio bitan. Druženje u prirodi, uz sport bez imalo nasilja, ipak je puno važnije.“ Autorica i redateljica: Silva Ćapin; Ton majstor: Dalibor Piskrec; Skladatelj: Maro Market; Urednik: Nikica Klobučar

Utorak, 15.12.2020 14:00

Irena Plejić Premec, Hrvoje Hanzec: "Zaboravljeni jezik"

10. lipnja 1898. godine, u 6 sati i 30 minuta, prilikom gradnje lokalne ceste na otoku Krku, eksplodirala je cestarska mina. Od svih ljudi na gradilištu, smrtno je stradao samo jedan čovjek, sedamdesetsedmogodišnji Antonio Udina zvani Burbur. Bio je to jedini čovjek koji je još poznavao i govorio veljotski, stari romanski dijalekt otoka Krka. Veljotski je jedan od tek nekoliko jezika na svijetu za koji se zna točan sat i minuta kada je nestao. Ali… Mnogo godina nakon Burburove smrti, dvojica zaljubljenika u starinu krenut će tragovima mrtvog jezika koji će ih odvesti na začudno putovanje puno novih otkrića. Što zapravo znamo o jeziku čiji je posljednji govornik nije bio, kako svjedoči lingvist Mateo Bartoli koji je posljednji s njim razgovarao, sasvim pouzdan kazivač? Gdje su stari rukopisi istraživača za koje se zna da postoje, ali danas znanstvenicima nisu dostupni? Otkuda Burbur u stihovima španjolskih pjesnika od kojih će jedan zapisati kako „svi u sebi nosimo jedan mrtav jezik“? Priča o potrazi za veljotskim na svojem će kraju dobiti još jedan začudan obrat, zbog kojeg ćemo se morati upitati možemo li doista znati kada i kako umire jedan jezik. Autorica: Irena Plejić Premec; ton majstor: Hrvoje Hanzec; urednik: Nikica Klobučar

Utorak, 08.12.2020 14:00

Ivan Gregov: "Dossier Varšavska"

Početkom 2010. godine, u Zagrebu je kulminirao građanski otpor prema nasilnim promjenama i izgradnji u staroj gradskoj jezgri. Tijekom nekoliko prethodnih godina, slučaj Varšavske ulice i Cvjetnog trga postao je jedan od najdugotrajnijih nenasilnih otpora u nas. Praćen je u hrvatskim, pa i inozemnim medijima, iz dana u dan. Pokrenuo je lanac sličnih slučajeva u ostalim gradovima, i postavio nove standarde shvaćanja javnog prostora. Odjeci tih zbivanja, kao eho se vraćaju i danas. U godini koju naša priča prati, prosvjednici u Varšavskoj takoreći su živjeli pod vedrim nebom. Kroz nekoliko uzastopnih pokušaja, pomoću taktike i nadmudrivanja, ulica je zauzimana od prosvjednika, pa zatim od policije. Deset godina kasnije, troje sudionika zbivanja prisjeća se kako dramatičnih, tako i sretnijih trenutaka. Uhićenje prosvjednika zabarikadiranih u kontejner. Spavanje pod ceradama. Pjesma, ples i svakodnevni život na uličnim barikadama. Može li se specijalca pod vizirom učiniti samo običnim čovjekom? Koja su pravila pasivnog otpora? Koji je hrvatski rekord u broju uhićenja građana u jednom danu? Kakva je veza između centra grada i hipodroma? Zvukom, riječju i snimkama iz arhiva, dokumentarac donosi kroniku jednog građanskog otpora. Autor: Ivan Gregov; Ton majstor: Dalibor Piskrec; Urednik: Nikica Klobučar.

Utorak, 01.12.2020 14:00

Ivana Biočina: "Siera Viktor - Svijet se sluša

Radioamaterima su radijske veze način komunikacije, a kroz svoje djelovanje potvrđuju misao da se svijet ne gleda, već sluša. Pažljivo slušajući svijet bilježe vremena kad je svijet bučan, i kad je tih. Kad nastupe bučna vremena i krizne situacije radioamateri ponekad mogu biti jedini koji u buci čuju i naziru poruku. Tako je za vrijeme rata u devedesetim godinama nerijetko jedini način komunikacije bio upravo preko radijskih veza radioamatera. Radioamater Savo Golić je u to vrijeme prenio preko 200 000 humanitarnih poruka i spojio brojne razdvojene obitelji. Prenio je i oko 3500 izvještaja za HRT, Radio Zagreb, Vjesnik, Slobodnu Dalmaciju, Večernji list i strane TV kuće. Nakon više od dvadeset godina, je li značenje radioamatera isto, pogotovo danas, u takozvano vrijeme umreženosti, kad se čini da smo svi „spojeni“ više nego ikad? Autorica: Ivana Biočina; skladatelj i glazbeni urednik: Maro Market; ton-majstor: Tomislav Šamec; urednik: Nikica Klobučar.

Utorak, 24.11.2020 14:00

Evelina Turković i Nikica Klobučar: "Ja sam spor ali nedostižan"

Povodom smrti umjetnika Ivana Kožarića emitiramo radijski dokumetarac «Ja sam spor ali nedostižan» snimljen 2006. godine. Dokumentarna radio drama predstavlja uvid u pedesetogodišnje stvaralaštvo uvaženog kipara i akademika koji tada,u svojoj 85. godini,retrospektivno odgovara na pitanja o svojim počecima, utjecajima koji su ga oblikovali, usvojenim i izgrađenim načelima rada, te o svojem aktualnom djelovanju. Kožarićev specifičan umjetnički credo i snaga te stvaralačka vitalnost i raznolikost, trajno su obilježile drugu polovicu 20. stoljeća u hrvatskoj umjetnosti. Autori: Evelina Turković i Nikica Klobučar; ton majstorica: Marija Pečnik Kvesić; urednik: Ljubo Pauzin

Utorak, 17.11.2020 14:00

Nikica Klobučar: "Tko se još sjeća Pirga? - životna priča Anđelke Martić"

Dokumentarna radio drama „Tko se još sjeća Pirga?“ portret je hrvatske književnice i sudionice NOB-a Anđelke Martić. Nekada omiljena dječja spisateljica za svoj književni rad dobila je mnoga priznanja i nagrade, a njezino najpoznatije djelo, kratki roman Pirgo, priča o prijateljstvu dječaka i laneta u danima Drugog svjetskog rata, do 1991. godine bilo je obvezatna školska lektira u svim državama bivše Jugoslavije. Kroz glas 95-godišnje Anđelke Martić, pred slušateljem se otvara velika biografija, prepuna autentičnih svjedočanstava koja gotovo da zahvaćaju cijeli jedan vijek. Krećući od predratnog Zagreba viđenog očima mlade djevojke iz siromašne radničke obitelji, njena priča vodi nas potom ravno u epicentar strahota Drugog svjetskog rata, tragedija i herojstava, zaokružujući se poslijeratnim uspješnim književnim djelovanjem. Ključno mjesto u tom dijelu Anđelkinog životnog puta, ali i unutar korpusa hrvatske dječje književnosti, zauzima Pirgo. Knjiga je to o prijateljstvu i ljubavi djeteta prema životinji, o humanosti i plemenitosti koja uspijeva opstati i u uvjetima ratnog užasa. Dokumentarna radio drama „Tko se još sjeća Pirga?“ otvara i neizbježnu temu kasnije nepodobnosti autoričinog književnog opusa, dotičući se ovog osjetljivog problema o kojemu se u suvremenom hrvatskom društvu te domaćem javnom prostoru i dalje nerado govori. Tako je, barem u formi radijskog dokumenta, otvoreno pitanje iz naslova fičera dobilo odgovor, a Anđelka Martić i njeno djelo izmaknuto zaboravu vlastite kulture. Autor i urednik: Nikica Klobučar; tonmajstor: Srđan Nogić.

Utorak, 10.11.2020 14:00

Hrvoje Ivanković: "S ove strane Aheronta – životna priča Vesne Starčević Smiljanić"

Vesna Starčević Smiljanić rođena je 1924. u Sarajevu, kao treća kćerka u obitelji češko-austrijskog podrijetla. Godine 1950. upisala je studij glume u prvom naraštaju polaznika današnje Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, a čitav radni vijek provela je kao članica ansambla Dramskog kazališta Gavella. U ovoj dokumentarnoj monodrami pratimo zanimljivu obiteljsku, životnu i profesionalnu priču Vesne Starčević Smiljanić, u kojoj su svoje mjesto našli i Gavrilo Princip, Branko Gavella, Mišo Samokovlija, sin poznatog pisca Isaka Samokovlije, te njezina sestra Vlasta Bartl, izumiteljice Vegete. Autori: Hrvoje Ivanković i Tomislav Šamec; Ton majstor: Tomislav Šamec: Urednik: Nikica Klobučar.

Utorak, 03.11.2020 14:00

Višnja Biti: "Dnevnik u doba Korone" -PREMIJERA

Autorica dokumentarne radiodrame “Dnevnik u doba korone” Višnja Biti lockdown je provela u svom dnevnom boravku uz televizijski I radijski program, te telefonske razgovore s obitelji i prijateljima. Djeca su joj donosila hranu na kućni prag, a ona im je otvarala vrata pridržavajući se svih epidemioloških mjera, dakle s maskom i rukavicama. Unuke je viđala samo kroz prozor kada bi joj pozvonili i mahali s bicikla ili romobila. Izuzetak je bio kada je zbog potresa u Zagrebu morala izaći na ulicu , inače se u kratke šetnje usudila krenuti tek nakon mjesec dana boravka kod kuće. Već na početku ove nesvakidašnje situacije Višnja Biti odlučila je o svojim razmišljanjima I osjećanjima voditii dnevnik. No kako je riječ o dugogodišnjoj radijskoj novinarki ona ga nije pisala već pričala I snimala. Tako je nastala dokumentarna radiodrama “Dnevnik u doba korone”. Autorica: Višnja Biti; ton majstor: Miroslav Šeb; glazbena urednica: Franka Meštrović; urednik: Nikica Klobučar

Dokumentarna radio drama
Dokumentarna radio drama

HRT – HR 3 — Dramski program

Dokumentarna radiodrama je osobita radijska emisija, u svijetu poznatija kao radio feature, koja nastoji bilježiti vrijeme i stvarnost u kojoj živimo obraćajući pri tom naročitu pozornost na zvuk i strukturu donošenja priče.

Najave

Dokumentarna radio drama

Utorak, 26.01.2021. 14:00 - 15:00

Hrvoje Ivančić: "Prvo sam čovjek, a tek onda Rom" PREMIJERA

Prije sam proplivao nego prohodao
Utorak, 02.02.2021. 14:00 - 14:44

Sve najave