Arhiva slušaonice - Kozmopolis

Ponedjeljak, 17.05.2021 23:00

TEKSTNA PROIZVODNJA IDENTITETA U DNEVNICIMA VINKE BULIĆ 28.12.2020

Slabo poznatu novinarku, publicistkinju i feministkinju Vinku Bulić autorica večerašnjega eseja, Marijana Kardum, asistentica na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, hrvatskoj javnosti predstavlja kroz Bulićkine dnevnike nastale za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Na teorijskoj podlozi dviju teoretičarki autobiografskoga diskursa, Julije Watson i Sidonie Smith, autorica raščlanjuje tri od ukupno četiriju mogućih „ja“ u tvorbi tekstnoga identiteta: pravog, odnosno povijesnog „ja“, pripovjednog „ja“, ispripovijedanog „ja“ te ideološkog „ja“, iščitanih iz dnevnika Vinke Bulić. Izvori dnevnika Vinke Bulić vrlo su raznoliki, od ideološki suprotstavljenih tiskovina do raznih informanata iz Bulićkina života: jajarice, radnika u poduzeću, poslužnice te brojnih susjeda. Živopisan rječnik, oštar i pronicljiv pogled na svakodnevna zbivanja te kritičan (i samokritičan) stav Vinke Bulić prema svemu što ju je okruživalo čine njezin dnevnik zanimljivim i pozornosti dostojnim štivom.

Ponedjeljak, 10.05.2021 23:00

Posthumanizam Fjodora Mihajloviča Dostojevskog.

U ovotjednoj emisiji poslušat ćemo esej asistenta na Odsjeku za istočnoslavenske književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zorana Tihomirovića, koji ilustrira kako se na tekstove Fjodora Mihajloviča Dostojevskoga može gledati stotinu četrdeset godina poslije autorove smrti, iz perspektive recentnih, postmodernih teorijskih trendova. U eseju se posebno objašnjavaju sve popularnije paradigme transhumanizma i posthumanizma te se pokazuju mogućnosti apliciranja njihovih metodoloških koncepata na interpretacije Dostojevskijeva stvaralaštva.

Ponedjeljak, 26.04.2021 23:00

KOZMOPOLIS: Autonomija lutkarske predstave i videoigre u odnosu na literarni predložak

Matija i Teodora Vigato: Autonomija lutkarske predstave i videoigre u odnosu na literarni predložak Teatrologinja Teodora Vigato i filozofkinja Matija Vigato bave se odnosom lutkarstva i videoigara prema književnom tekstu te daljnjim mogućnostima njihovih ostvarenja na primjeru romana Mate Lovraka «Vlak u snijegu». U eseju «Autonomija lutkarske predstave i videoigre u odnosu na literarni predložak» autorice razlučuju osobitosti tri fikcijska oblika i postavljaju ih u odnos prema teorijama adaptacije i praksama izvedbe. U obzir se uzima i autonomija oblika umjetnosti kojemu adaptacija pripada, da bi se izlučili njegovi razlikovni elementi, koji bi, u optimalnim projekcijama, trebali biti naglašeni u adaptacijama odabranih primjera od romana do filma, a potom lutkarske predstave i videoigre. Autonomija lutkarske predstave i videoigre kao oblika umjetnosti u odnosu na literarni predložak ovdje se razlikuje na nekoliko razina, slijedom teza T. S. Eliota i Northropa Fryea: „Sva je umjetnost izvedena iz druge umjetnosti“. Adaptacija književnoga djela oživljuje i obogaćuje kulturno nasljeđe i daje književnom djelu svježiju, prihvatljiviju i uvjerljiviju dimenziju, pa književnost na specifičan način priprema za budućnost.

Ponedjeljak, 19.04.2021 23:00

Labud iz Avona u Labudovu jazu (ili Jesu li se Božo Peričić i Josip Torbarina ikad sreli?)

U središtu pozornosti autorice eseja, Helene Peričić, redovite profesorice u trajnom zvanju na Odsjeku za kroatistiku Sveučilišta u Zadru dva su prevoditelja Shakespeareova Hamleta na hrvatski jezik koja potječu iz istog mjesta – iz Sukošana. Božo Peričić (1865. – 1947.), poznati dalmatinski liječnik i kulturni djelatnik, načinio je prijevod glasovita komada koji nikad u cijelosti nije objavljen (točnije, tiskan je samo u ulomcima) te je ostao u rukopisu; on je, po svemu sudeći, prvi koji je u nas preveo spomenutu dramu izravno s engleskog izvornika. Autor je drugoga prijevoda Josip Torbarina (1902. – 1986.) poznati hrvatski šekspirolog i prevoditelj. Peričićev je prijevod u razdoblju od dvadesetak godina doživio brojne preinake što se dade zaključiti iz ulomka prijevoda objavljenog u zadarskom Narodnom listu 1916., prijevoda III. čina tiskanog u splitskom Novom dobu 1935. te iz prijevoda u rukopisu. Torbarinin je prijevod (objavljen 1979. i 1997.) ocijenjen kao jedan od ponajboljih hrvatskih prijevoda glasovite drame engleskog barda. Prijevod Hamleta liječnika Bože Peričića zahtijeva tiskanje u cijelosti, prezentiranje široj javnosti i podrobnu traduktološku analizu. Zasad nema evidentiranih podataka o mogućem poznavanju i/ili susretu dvojice prevoditelja.

Kozmopolis
Kozmopolis

HRT – HR 3 — Kultura, umjetnost, književnost, znanost

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Sljedeća emitiranja

Četvrtak, 20.05.2021. 16:03 - 16:35

Ponedjeljak, 24.05.2021. 23:00 - 23:30

Četvrtak, 27.05.2021. 16:03 - 16:35