Arhiva slušaonice - Kozmopolis

Ponedjeljak, 18.03.2019 23:00

O patnji svjedočenja na primjeru "Don Juana u ratu"

Autorica eseja, doktorica teatrologije Sibila Petlevski, piše o patnji svjedočenja na primjeru rukopisa «Don Juan u ratu» Ante Armaninija. Razlikovno obilježje Armaninijeva pristupa književnom stvaranju koje ga čini samosvojnom pojavom u hrvatskome kulturnom okružju sposobnost je istraživanja dramatoloških potencijala jezika samoga; izvlačenje zapleta iz govorne dimenzije i objedinjavanje triju nazigled odvojenih pristupa tekstu – hermeneutičke sposobnosti ulaska u tekst i njegove raščlambe, književno-praktične sposobnosti beletriziranja teorijskih i povijesnih činjenica te kulturološke pronicavosti u sagledavanju simptoma krize politike, umjetnosti i duha u širokom smislu toga pojma. «Don Juan u ratu» Ante Armaninija predstavljen je kao nastavak filozofsko-dramaturškoga postupka kojim se dijagnosticiraju bolne točke kolektivne svijesti i savjesti. Ta transmoderna donjuanska proza o temi ratnoga zločina, posttraumatskoga sindroma i svjedočenja, ne knjiga svjedočenja, nego knjiga-svjedok, unaprijed se može svrstati među djela hrvatske filozofsko-književne esejistike koja ostvaruju priključak na recentne europske kulturološke rasprave. Armanini obrađuje donjuanski motiv europske (pod)svijesti na transmoderan način, a ujedno s izrazitim smislom za aktualizaciju «starih» tema u kontekstu suvremenoga društvenog i političkog trenutka.

Ponedjeljak, 11.03.2019 23:00

Hrvatska komedija u Domovinskome ratu i o njemu ili Smijeh koji zabavlja, liječi i ojačava

Ne kaže se uzalud da je smijeh lijek, da pomaže u teškim trenutcima. U eseju teatrologinje i redovite profesorice u trajnome zvanju na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku Sanje Nikčević saznajemo o terapijskim učincima drama nastalih u Domovinskome ratu i nakon njega, a u čijem su fokusu upravo ratna i poratna zbivanja. Kako su pojedine drame izvođene u neposrednoj blizini ratne zone, katkad i u skloništima, autorica ističe njihov zdrav duh i borbenost kojima potiču na optimizam i smijeh, za razliku od preozbiljnih i "smrknutih" drama izvođenih u kazalištima glavne struje, udaljenima od bojišnice. Zanimljiva su tri fenomena vezana za ovaj korpus: uistinu velik broj ratnih drama nastalih u vrijeme rata i odmah nakon njega, silazna putanja njihove produkcije proporcionalna vremenskoj distanci uz istodobnu promjenu poetičke matrice. Autorica dijeli drame na žanrove produktivne u ratu: kabaret, ratna melodrama, ratna komedija situacije, ratna satira i parodija te nakon njega kad dominira crna komedija.

Četvrtak, 28.02.2019 23:00

POTENCIJALI I TERET POLITIČKE KNIŽEVNOSTI

Ulaskom u ovu godinu napunilo se 9 desetljeća od početka razdoblja koje je, poznato pod nazivom šestojanuarska odnosno šestosiječanjska diktatura, uvelike odredilo politički položaj Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji. Riječ je o periodu koji je otpočeo 6. siječnja 1929. godine, kada je Aleksandar I. Karadžorđević nametnuo autoritarni režim, raspustivši parlament, ukinuvši ustav i osporivši mogućnosti iskazivanja političke pluralnosti u Monarhiji. Navedeni događaj bio je tijesno povezan s atentatom u kojemu je 20. lipnja 1928. godine u Narodnoj skupštini bio ranjen Stjepan Radić, čijom je figurom i političkom mišlju motiviran roman Mare Švel Gamiršek Hrast, kojemu je posvećen esej doktorice znanosti Dubravke Brunčić što ćemo ga poslušati u ovotjednoj emisiji. Esej će pokazati da se, premda nevelike umjetničke vrijednosti, taj roman može čitati kao zanimljiva (književno)povijesna činjenica, s jedne strane zato što zrcali nosive ideje hrvatske nacionalne politike u okvirima Kraljevine Jugoslavije, no s druge i stoga jer, pretvorivši se pred kraj u politički pamflet u maniri ustaške ideologije, svjedoči o tome kako književnost može pod teretom politike biti kompromitirana ne samo u estetičkome nego i u etičkome smislu.

Ponedjeljak, 25.02.2019 23:00

POTENCIJALI I TERET POLITIČKE KNIŽEVNOSTI

Ulaskom u ovu godinu napunilo se 9 desetljeća od početka razdoblja koje je, poznato pod nazivom šestojanuarska odnosno šestosiječanjska diktatura, uvelike odredilo politički položaj Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji. Riječ je o periodu koji je otpočeo 6. siječnja 1929. godine, kada je Aleksandar I. Karadžorđević nametnuo autoritarni režim, raspustivši parlament, ukinuvši ustav i osporivši mogućnosti iskazivanja političke pluralnosti u Monarhiji. Navedeni događaj bio je tijesno povezan s atentatom u kojemu je 20. lipnja 1928. godine u Narodnoj skupštini bio ranjen Stjepan Radić, čijom je figurom i političkom mišlju motiviran roman Mare Švel Gamiršek Hrast, kojemu je posvećen esej doktorice znanosti Dubravke Brunčić što ćemo ga poslušati u ovotjednoj emisiji. Esej će pokazati da se, premda nevelike umjetničke vrijednosti, taj roman može čitati kao zanimljiva (književno)povijesna činjenica, s jedne strane zato što zrcali nosive ideje hrvatske nacionalne politike u okvirima Kraljevine Jugoslavije, no s druge i stoga jer, pretvorivši se pred kraj u politički pamflet u maniri ustaške ideologije, svjedoči o tome kako književnost može pod teretom politike biti kompromitirana ne samo u estetičkome nego i u etičkome smislu.

Kozmopolis
Kozmopolis

HRT – HR 3 — Kultura, umjetnost, književnost, znanost

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Najave

Hrvatski krajevi u Cestopisu Jana Kollara

Ponedjeljak, 25.03.2019. 23:00 - 23:28

Hrvatski krajevi u Cestopisu Jana Kollara
Četvrtak, 28.03.2019. 23:00 - 23:28

Revalorizacija i sistematizacija književnosti
Ponedjeljak, 08.04.2019. 23:00 - 23:30

Sve najave