Arhiva slušaonice - Kozmopolis

Ponedjeljak, 20.05.2019 23:00

Ignac Kristijanović, posljednji branitelj kajkavskoga književnog jezika

U večerašnjem eseju Barbara Štebih Golub, znanstvena savjetnica na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, portretira Ignaca Kristijanovića, istaknutog intelektualca banske Hrvatske o kojemu su pisali Jagić, Kulakovski, Šurmin, Ivančanin te Kukuljević. Autorica se dotiče utjecaja Tomaša Mikloušića, Kristijanovićeva ujaka, na njegov životni poziv svećenika, pobliže nas upoznaje sa svim funkcijama koje je Kristijanović obavljao za života, a naglašava i njegovu suradnju s mnogim znamenitim suvremenicima, primjerice Šafařikom te Kopitarom. U središnjem dijelu eseja predstavljen je Kristijanovićev književni opus bogato ilustriran zanimljivim i uhu ugodnim navodima iz djelâ. Ovaj srčani borac za kajkavski književni jezik oštro se suprotstavljao ilirskoj ideji, tj. štokavskim temeljima zajedničkoga jezika Hrvata pa ilircima nije bio drag, a također su ga se bojali pa su ga oštro napadali. No, današnja nam vremenska distanca dopušta neutralno podsjetiti na kajkavski književni jezik, standardiziran i polifunkcionalan idiom, te na Ignaca Kristijanovića, posljednjega borca za njega.

Ponedjeljak, 13.05.2019 23:00

Zvukovi književnosti

Pojmljena kao "lijepo pisanje", "beletristika" ili "umjetnost riječi", književnost se, otkada postoji, ostvaruje kao sprega sadržaja i izraza, značenja i zvučanja te su te dvije njezine dimenzije kroz povijest književnosti bile različito ostvarivane, doživljavane i tumačene. Premda, sjećajući se pojedinih književnih naslova, gotovo u pravilu u prvome redu pomišljamo na njihove sadržajne elemente, fabulu, teme, motive i slično, nerijetko ćemo, kad bolje razmislimo, moći osvijestiti i to da je književna kvaliteta presjek onoga "što se reklo" i "kako se reklo", pri čemu u domeni onoga "kako se reklo", znakovitu ulogu igra i sam zvuk. Na to će nam pozornost skrenuti i ovotjedni esej, u kojemu doktor znanosti Davor Nikolić, izlaže zanimljivu, zvukom zaokupljenu povijest zapadne književnosti i metaknjiževne misli od antike do sredine prošloga stoljeća.

Ponedjeljak, 29.04.2019 23:00

Carigradska misija Antuna Vrančića iz perspektive nove diplomatske historije

Doktorica povijesnih znanosti Zrinka Blažević u eseju „Između nade i očajanja: carigradska misija Antuna Vrančića iz perspektive nove diplomatske historije“ bavi se izvješćima s putovanja habsburškoga poslanstva na čelu s Antunom Vrančićem sredinom XVI. stoljeća u osmansku prijestolnicu te analizira diplomatske strategije i reprezentacije emocionalnih stanja habsburških izaslanika suočenih s pozicijama glavnog osmanskog pregovarača, velikog vezira Rustem-paše i ostalih osmanskih političkih dužnosnika. Sudeći prema emocionalnom diskursu, dominantna emocija habsburških izaslanika na dvoru sultana Sulejmana Veličanstvenog zasigurno je bila frustracija izazvana nemogućnošću da navedu osmanske dužnosnike da izađu ususret njihovim tražbinama. Hrvatski humanistički pisac i klerik, Šibenčanin Antun Vrančić, neprijeporno ulazi u red najvećih političara i diplomata svoga doba. Vrančićeve latinske diplomatske poslanice iz Carigrada, nedavno objavljene u hrvatskome i engleskome prijevodu u nakladi Oğuza Aydemira, turskog filantropa i zaljubljenika u hrvatsku povijest i kulturu, iznimno su vrijedne za hrvatsku kulturu, povezujući – između ostaloga – istaknute povijesne osobe i događaje. Primjerice, pismo datirano 31. listopadom 1554. godine Vrančić upućuje zagrebačkome biskupu Pavlu Gregorijancu. Diplomatska historija komparativno se nadopunjuje izvješćima koja se danas čitaju i kao književni tj. književno-povijesni tekstovi, podudarni u mnogim elementima s (epistolarnim) dnevnicima. Osim što nude dragocjene podatke o tadašnjoj vojno-političkoj situaciji u jugoistočnoj Europi, takve su poslanice prvorazredan izvor za istraživanje ranonovovjekovne diplomatske prakse i habsburško-osmanskih interkulturnih kontakata.

Kozmopolis
Kozmopolis

HRT – HR 3 — Kultura, umjetnost, književnost, znanost

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Najave

Od metafore prema parataksi

Ponedjeljak, 27.05.2019. 23:00 - 23:28

Kozmopolis
Četvrtak, 30.05.2019. 16:03 - 16:33

Kozmopolis 10 06 2019
Ponedjeljak, 10.06.2019. 23:00 - 23:29

Sve najave