Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

Četvrtak, 17.01.2019 23:00

O zlu

Srijeda, 16.01.2019 23:00

Bog, čovjek i bogočovjek

Slušamo ogled „Bog, čovjek i bogočovjek u djelima Jordana Petersona i Yuvala Noe Hararija“ koji je napisao teoretičar književnosti Matija Štahan. Godine 2018. na svjetskome su se tržištu ideja i publicističkih naslova pojavile dvije značajne knjige, svojevrsni priručnici za uvod u misao svojih autora, po mnogočemu srodnih naslova, ali i suprotstavljenih sadržaja. Riječ je o „12 pravila za život: Protuotrov kaosu“ kanadskoga psihologa Jordana Petersona i knjizi „21 lekcija za 21. stoljeće“ izraelskoga povjesničara Yuvala Noe Hararija. Matija Štahan smatra da upravo iz svojstvene im, eksplicitne ili implicitne, hijerarhizacije dihotomije „red–kaos“ možemo uspostaviti istinsku distinkciju između mislioca okrenutih prema religijskomu mišljenju i mislioca okrenutih protiv takvog mišljenja. „Onaj tko vjeruje da se red nalazi unutar nadređenog mu kaosa, poput Hararija, istodobno ne može vjerovati i u Boga – osim, eventualno, sebe sama kao boga – dok onaj tko vjeruje kako se kaos nalazi unutar višega reda, izjašnjavao se vjernikom ili ne, samim svojim poimanjem svijeta, poput Petersona, demonstrira minimum vjerničke svijesti“, zaključuje Matija Štahan. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Utorak, 15.01.2019 23:00

Razmatranje o aristotelovskim uzrocima

Objavljujemo ogled magistra filozofije Marita Mihovila Letice „Razmatranje o aristotelovskim uzrocima“. Autor se osvrće na Aristotela koji ističe da čovjek samo onda nešto zna u bezuvjetnom smislu, a ne na sofistički način, kada poznaje uzrok zašto to nešto jest upravo tako kako jest. „Aristotelu imamo biti zahvalni na pronicavom i obuhvatnom objašnjenju promjena (kretanja) s pomoću četiriju uzroka“, ističe autor i zaključuje: „Upravo je spoznavanje uzroka za Aristotela ona toliko tražena dodirna točka duha i svijeta. Filozofiju je Aristotel odredio kao znanost o posljednjim uzrocima, a pod uzrocima je razumijevao nešto posve drugo od onoga što se pod pojmom 'uzrok' danas uobičajeno shvaća. Na pitanje 'Zašto?' Aristotel je razložno ponudio različite vrste odgovora, a u korijenu svih četiriju vrsta tih odgovora razaznaje se filozofovo čvrsto uvjerenje da nespoznatljivost pojavnoga svijeta može biti nadiđena jedino utemeljenim kauzalnim objašnjenjima, objašnjenjima uzrokâ – bez kojih bi svijet i život bili za čovjeka neshvatljivi, a spoznaja, kako znanstvena tako i svagdanja, otežana ili štoviše nemoguća.“ Urednica emisije: Manuela Frkić Žaja.

Petak, 11.01.2019 23:00

O sjećanju

Ogled Maje Proface "O sjećanju".

Četvrtak, 10.01.2019 23:00

Franklin: Kontekst, presjecište i rock kanon

Zbog čega je Aretha Franklin jedna od rijetkih crnih umjetnica koje su se uklopile u rock-kanon? Što je razlog njezine prihvaćenosti kod rock kritike – današnje, ali (jednako tako) i kritke iz razdoblja njezinih najvažnijih ostvarenja? Odgovore na ta pitanja traži kritičar Joshua Friedberg, autor eseja Context, Intersectionality, and the Rock Canon (Kontekst, presjecište i rock kanon). Friedberg raspravlja o tome kako su se ključni albumi Arethe Franklin tijekom desetljeća procjenjivali u odnosu na bijele, a posebno muške rock umjetnike.

Srijeda, 09.01.2019 23:00

Emisija 09.01.2019.

Večeras ćemo objavit ogled pod naslovom "Kako su hipiji spasili fiziku" /2.dio/ U ogledima se pripovijeda o svojevrsnoj renesansi kvantne fizike poslije Drugog svjetskog rata. Nakon šoka prouzročenog atomskom bombom, kada su genijalni uvidi atomskih fizičara iskorišteni u ratne svrhe, zavladali su razočaranje i oprez. Početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća mlada generacija fizičara obnavlja vjeru u fiziku kao znanost te se odvažuje spekulirati o fizikalnim idejama spajajući ih s vrlo ezoteričnim shvaćanjem stvarnosti. Autor ogleda je David Kaiser.

Utorak, 08.01.2019 23:00

Emisija 08.01.2019.

Danas i sutra objavit ćemo ogled pod naslovom "Kako su hipiji spasili fiziku" /1.dio/ U ogledima se pripovijeda o svojevrsnoj renesansi kvantne fizike poslije Drugog svjetskog rata. Nakon šoka prouzročenog atomskom bombom, kada su genijalni uvidi atomskih fizičara iskorišteni u ratne svrhe, zavladali su razočaranje i oprez. Početkom sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća mlada generacija fizičara obnavlja vjeru u fiziku kao znanost te se odvažuje spekulirati o fizikalnim idejama spajajući ih s vrlo ezoteričnim shvaćanjem stvarnosti. Autor ogleda je David Kaiser.

Utorak, 08.01.2019 23:00

Kako su hipiji spasili fiziku?

Američki povjesničar znanost David Kaiser opisuje svojevrsnu renesansu fizikalnog mišljenja u djelovanju skupine neortodoksnih fizičara poznatih pod nazivom Fysiks Group.

Četvrtak, 03.01.2019 23:00

The Song Machine

Novo izdanje Ogleda i rasprava donosi prikaz knjige Johna Seabrooka 'The Song Machine: Inside the Hit Factory' iz pera američkog kolumnista i glazbenog kritičara Davida Hajdua. Kao što sugeriraju naslov i podnaslov, knjiga se popularnom glazbom 21. stoljeća bavi kao industrijskim fenomenom: Seabrook svoje čitatelje vodi u razgledavanje tvornice popa.

Srijeda, 02.01.2019 23:00

Ujevićeva poezija i njezina jeka 2

Glavne značajke poezije Tina Ujevića te neki aspekti čitateljske, akademske i kritičarske recepcije njegova djela teme su ogleda "Ujevićeva poezija i njezina jeka" Krešimira Bagića koji čitamo u dva nastavka. /2.dio/

Utorak, 01.01.2019 23:00

Ujevićeva poezija i njezina jeka 1

Glavne značajke poezije Tina Ujevića te neki aspekti čitateljske, akademske i kritičarske recepcije njegova djela teme su ogleda "Ujevićeva poezija i njezina jeka" Krešimira Bagića koji čitamo u dva nastavka. /1.dio/

Četvrtak, 27.12.2018 23:00

Boškovićeve anticipacije neeuklidskih geometrija

Slušamo ogled magistra filozofije Marita Mihovila Letice naslovljen „Boškovićeve anticipacije neeuklidskih geometrija“. Autor polazi od okolnosti da se pri govoru o neeuklidskim geometrijama i njihovu nastanku obično ne spominje ime hrvatskoga filozofa i znanstvenika, svećenika isusovca Ruđera Boškovića. Takvo stanje valja izložiti kritici jer postoje više nego opravdani razlozi za tvrdnju da je Bošković najmanje pola stoljeća prije znamenitih matematičara C. F. Gaussa, N. I. Lobačevskoga, J. Bolyaija i G. F. Riemanna progovorio jasnim slutnjama i predoblicima neeuklidskih geometrijskih koncepcija. Uzevši u plodonosnu daljnju razradu Aristotelovo i Leibnizovo poimanje kontinuiteta, Bošković je izgradio svoje osebujno stajalište o neprekinutosti i s tako nastalih pozicija odbacio još od antike baštinjenu tvrdnju o pravcu kao najjednostavnijoj krivulji, čime je snažno uzdrmao klasično euklidsko i arhimedsko shvaćanje pravca. Na krilima tih uvida otvorio je put u skup različitih mišljenja koja će u 19. stoljeću iznjedriti logički koherentne, ali neintuitivne geometrije poznate kao neeuklidske. Štoviše, odgovorom na pitanje je li svijet prostorno i vremenski neograničen ili nije, Bošković se iskazao anticipatorom ne samo neeuklidskih geometrija nego i teorije relativnosti. U vezi s njegovim smionim i pronicavim iskorakom u neeuklidske geometrijske koncepcije dadu se kod Boškovića razaznati jasni elementi onoga što će u 20. stoljeću postati široko prepoznatljivo kao „znanstvena fantastika“.

Srijeda, 26.12.2018 23:00

Emisija 26.12.2018.

Slušamo ogled "Mogućnost lijevog konzervativizma", u kojemu politolog i geopolitičar Jure Vujić govori o tome fenomenu čiji su predstavnici Christopher Lash, Jean-Claude Michéa, Ivan Illich, Günter Grass, Pier Paolo Pasolini i drugi. Svi oni zagovaraju unutar demokratske perspektive dobrobit organskog društva utemeljena na načelu solidarnosti, darivanju i uzajamnoj pomoći, ističe Jure Vujić te se poziva na francuskoga lijevog libertarijanca Michela Onfraya, koji za sebe kaže da je "konzervativni anarhist", te na Georgea Orwella, koji je označavan kao "torijevski anarhist". Profesori iz Quebeca Maxime Ouellet i Eric Martin predstavljaju se kao "lijevi konzervativici" pozivajući se na "emancipatorski antimodernizam". Njihova je ideja da nužno postoji "konzervativni trenutak" unutar svake kritičke teorije kada taj trenutak zahtijeva rekonstrukciju konkretnih uvjeta za realnu emancipaciju. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Utorak, 25.12.2018 23:00

Revolucija i reformacija versus evolucija i revalencija

Objavljujemo ogled magistra filozofije Luke Janeša „Revolucija i reformacija versus evolucija i revalencija“. Autor nas uvodi u temu napominjući da je godina 2017. bila obilježena dvjema velikim obljetnicama kojima se svijet prisjetio dvaju prekretnih zbivanja ljudske povijesti. Riječ je o 500. obljetnici crkvene reformacije, odnosno Lutherom nadahnutog protestantskog odcjepljenja od Katoličke crkve, i 100. obljetnici Oktobarske revolucije, koja je dokrajčila entropiju Ruskog Carstva i začela komunističku dominaciju globalnim teritorijem istočne polutke. Oba događaja, metaforizirana i sublimirana u semantički vid pojmova „reforma“ i „revolucija“, pobuđuju zanimanje i mnogo kontroverzija sve do današnjih dana. Luka Janeš traga za odgovorom na pitanje zasićuju li pojmovi „revolucija“ i „reformacija“ mereološku semantičku intencionalnost koja iz njih nominalno proizlazi. Zaključuje da je „postavljeni koncept evolucije i revalencije, nužno zahvaćati ontologijski, spoznajno-mereološki, a poriv za njegovo empiriziranje uzimati iz dubina moralnog zakona empatije – jednog vječnog i nepromjenjivog“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Četvrtak, 20.12.2018 23:00

PROZODIJA ZAPOČINJANJA

Čitamo esej PROZODIJA ZAPOČINJANJA Marijana Richtera

Srijeda, 19.12.2018 23:00

Emisija 19.12.2018.

Objavljujemo ogled pod naslovom "O filozofiji i ekonomici - status činjenica" dr-a Željka Ivankovića

Utorak, 18.12.2018 23:00

Glazbena anhedonija

U slučaju kad se glazbeni podražaji u ljudskome mozgu ne mogu transformirati u adekvatan emotivni doživljaj (odnosno užitak), govorimo o specifičnoj glazbenoj anhedoniji. Na koji način znanstvenici objašnjavaju glazbenu anhedoniju uspoređujući ispitanike koji različito reagiraju na glazbeni podražaj? Što o tome govore recentna istraživanja? Više o tome u današnjim Ogledima i raspravama.

Srijeda, 12.12.2018 23:00

Tragedija elektroničke glazbe

Utorak, 11.12.2018 23:00

Filozofija i ekonomika

Ogledi i rasprave
Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija

Najave

Maj 68. u svjetlu Lacanove dijalektike perverznog

Utorak, 22.01.2019. 23:00 - 23:29

Misterij kao filozofski pojam
Srijeda, 23.01.2019. 23:00 - 23:25

Od antropologije žena do rodne ideologije
Utorak, 05.02.2019. 23:00 - 23:28

Sve najave
Poslušajte

O zlu
Četvrtak, 17.01.2019 23:00

Bog, čovjek i bogočovjek
Srijeda, 16.01.2019 23:00

Razmatranje o aristotelovskim uzrocima
Utorak, 15.01.2019 23:00

O sjećanju
Petak, 11.01.2019 23:00