Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

Četvrtak, 22.10.2020 23:00

Izvanredno stanje kao lijek

Četvrtak, 15.10.2020 23:00

Od zamisli do pohrane preostataka

U drugoj od četiri emisije pod zajedničkim nazivom "Od zamisli do pohrane preostatka", kojima je autor profesor emeritus Igor Čatić, dohvaćamo se dviju tema: tehnologijskoga razvoja proizvoda i proizvodnje te društveno-humanističkoga preispitivanja opravdanosti ciljeva zamišljenoga proizvoda i potrebne proizvodnje. Riječ je o tome kako spomenute teme utječu na potrebne i nezaobilazne političke odluke. Igor Čatić izlaže vlastiti pristup tim temama. Počinje tehnologijskim razvojem proizvoda i proizvodnji, koji prikazuje s pomoću koncepta nazvanog "vrednovanje tehnike 2.0 - BST", a taj se koncept temelji na misli: "Svaka ljudska djelatnost je u funkciji društveno-humanističkih ciljeva koje beziznimno određuje politika." Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Srijeda, 14.10.2020 23:00

Roboti danas i sutra

Emitiramo ogled prof. dr. Gojka Nikolića "Roboti danas i sutra". Najčešća predodžba o robotu, izvan stručnih krugova, temeljena je na filmovima i igračkama. Prikazuju ga kao čovjekoliki stroj, humanoid, koji hoda i nešto radi. Roboti u mnogim područjima počinju dominirati. Možemo zamisliti reakcije začuđenih ljudi iz jednoga drugog vremena na izjavu Nikole Tesle 1937. godine kada je prognozirao da će roboti u 21. stoljeću obavljati poslove usporedive s onima koje su radili robovi u drevnim civilizacijama, kaže Gojko Nikolić te naposljetku napominje da će, prema mišljenju nekih znanstvenika, do 2040. ljudi biti inferiorniji od robota s obzirom na sposobnosti, inteligenciju, pa i emocije. Pitanje roboetike i pravne regulative mora prije toga biti riješeno. Parlamentarci u EU sigurno će oko toga voditi žustre rasprave dok ne pronađu prihvatljivo rješenje. U doba robotike, u koje smo zakoračili, sve će biti drukčije. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Četvrtak, 08.10.2020 23:00

Prostor utopijskog

Za samu povijesnu kontekstualizaciju i određenje utopijskog bio bi to i suviše uzak put, a za njenu neutaživu želju za zajedništvom, nadasve, kratkotrajno putovanje, ukoliko bi utopiju definirali isključivo kroz etimološku implikaciju i ambivalentnost na koju ista ukazuje. Utopija: očekivanje nedočekivog ili mjesto koje nema mjesto. Historiografija samog imena bjelodano sugerira na vrijeme i mjesto koje možemo označiti kao početak povijesnog razvoja utopijskog fenomena, iako je utopijska aktivnost prisutna i prije pojave općeprihvaćenog imena. Neke od temeljnih karakteristika utopijskog fenomena jesu: procesualnost, djelovanje, stanje, trajanje. Valja nam pokušati reinterpretirati percepciju, a i značenje samog fenomena prikazati u njegovoj dinamičnoj, ne-mirujućoj, dijalektičkoj aktivnosti, nasuprot poimanju utopije kao jednog čvrstog kalupa u koji se ima izliti zamišljena stvarnost utopijskog mjesta. Večerašnji ogled "Prostor utopijskog" doktora filozofije Andreja Šimića odabrao je Marito Mihovil Letica, a urednica je Manuela Frkić Žaja.

Petak, 02.10.2020 23:00

MOZGOVI I LIŠĆE

Na programu je ogled istaknutog francuskog filozofa Jacquesa Ranciera: „ Mozgovi i lišće “ u kojem autor promišlja značenje mnijenja i istine ističući da je razumsko biće najprije biće koje upoznaje svoje moći ne zavaravajući se o njima.

Četvrtak, 01.10.2020 23:00

John F.Szwed: Uvod u jazz

Srijeda, 30.09.2020 23:00

Šest lica traži autora - 2.dio

Utorak, 29.09.2020 23:00

Freeman Dyson

Četvrtak, 24.09.2020 23:00

Od zamisli do pohrane preostatka

Slušamo ogled "Od zamisli do pohrane preostataka". Autor je profesor emeritus Igor Čatić. U prvoj od četiriju emisija govorimo o kulturologijskom razvoju proizvoda i proizvodnje. Glavna tema serijala je "Tehnologijski razvoj proizvoda i proizvodnje". Slijedi tema posvećena društveno-humanističkom preispitivanju opravdanosti ciljeva zamišljenog proizvoda i potrebnoj proizvodnji, ali i potrebnim i nezaobilaznim političkim odlukama. Bit će navedeni primjeri utjecaja takvih odluka na klimatske promjene. Polazi se od pretpostavke da na klimatske promjene utječu prirodni i antropogeni uzroci. Igor Čatić izložit će vlastiti pristup tomu području, koji se temelji na izvornoj definiciji tehnologije njemačkog agronoma i merkantilista Johanna Beckmanna, staroj više od tri stoljeća. Ova promišljanja zahtijevaju iznimno precizan terminološki pristup zasnovan na nekoliko ključnih naziva. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Srijeda, 23.09.2020 23:00

Izvori političke moći predsjednika Tuđmana

Emitiramo ogled „Izvori političke moći predsjednika Tuđmana“ autora Gojka Borića, novinara, publicista i dugogodišnjeg urednika RTV postaje Deutsche Welle. Franjo Tuđman imao je za života brojne poklonike, ali i nemali broj kritičara. Osporavatelja je posljednjih godina sve manje pa se ostvaruju riječi američkoga političara i diplomata Henryja Kissingera da će prvi hrvatski predsjednik biti shvaćen i prihvaćen nakon njegove smrti, iz vremenske udaljenosti. Gojko Borić govori o novoj znanstvenoj knjizi odnosno doktorskoj disertaciji Jakova Žižića naslovljenoj „Analiza izvora moći političkog vodstva Franje Tuđmana“. „Hrvatima kao narodu i državi ne može biti svejedno kako se u inozemstvu prikazuje životno djelo predsjednika Franje Tuđmana kao utemeljitelja Republike Hrvatske. Doktorski rad Jakova Žižića samo je jedan važan ugaoni kamen u toj znanstvenoj zgradi koja još nije završena“, zaključuje Gojko Borić. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Utorak, 22.09.2020 23:00

Pozicioniranje narcizma u kompleksnoj konfiguraciji ega

U današnjim Ogledima čitamo tekst Bernarda Špoljarića naslovljen „Pozicioniranje narcizma u kompleksnoj konfiguraciji ega“. Špoljarić objašnjava kako istraživanje kompleksnosti ega polazi od jastva kao složenog koncepta, pretpostavljenog pridolazećim dijagnostičkim konstruktima, kojima je svrha svako pojedino jastvo medicinski-kvalitativno evaluirati. Unutar same po sebi kompleksne konfiguracije ega, cilj je ukazati na jasnu distinkciju između ega, egoizma te egocentrizma i narcizma, kao tek jednog od mogućih modaliteta i eksplikacija jastva kao opće i univerzalne domene subjektivnosti. Kompleksnost ovdje u prvom redu ukazuje na samu po sebi nerazjašnjenu složenost ega te pripadajućih koncepata subjektivnosti i individualnosti, a razmatranje se dotiče i psihopatologijskog pojma kompleksa. Test je odabrao Marito Mihovil Letica, a urednica je Manuela Frkić Žaja.

Ogledi i rasprave
Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Ogledi i rasprave emisija je koja donosi eseje iz raznorodnih područja od filozofije, znanosti, teorije i povijesti književnosti,do estetike i glazbe, rock i pop kulture te vizualnih umjetnosti. U emisiji sudjeluju mnogobrojni naši i strani teoretičari, znanstvenici i umjetnici.

Najave

Female power

Utorak, 27.10.2020. 23:00 - 23:29

Sociologija prezaduživanja
Srijeda, 28.10.2020. 23:00 - 23:30

Filozofija hodanja
Četvrtak, 29.10.2020. 23:00 - 23:28

Sve najave
Poslušajte

Umjetnička glazba: višak ili potreba?
Petak, 23.10.2020 23:00

Izvanredno stanje kao lijek
Četvrtak, 22.10.2020 23:00

Od zamisli do pohrane preostataka
Četvrtak, 15.10.2020 23:00

Roboti danas i sutra
Srijeda, 14.10.2020 23:00