Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

Utorak, 25.12.2018 23:00

Revolucija i reformacija versus evolucija i revalencija

Objavljujemo ogled magistra filozofije Luke Janeša „Revolucija i reformacija versus evolucija i revalencija“. Autor nas uvodi u temu napominjući da je godina 2017. bila obilježena dvjema velikim obljetnicama kojima se svijet prisjetio dvaju prekretnih zbivanja ljudske povijesti. Riječ je o 500. obljetnici crkvene reformacije, odnosno Lutherom nadahnutog protestantskog odcjepljenja od Katoličke crkve, i 100. obljetnici Oktobarske revolucije, koja je dokrajčila entropiju Ruskog Carstva i začela komunističku dominaciju globalnim teritorijem istočne polutke. Oba događaja, metaforizirana i sublimirana u semantički vid pojmova „reforma“ i „revolucija“, pobuđuju zanimanje i mnogo kontroverzija sve do današnjih dana. Luka Janeš traga za odgovorom na pitanje zasićuju li pojmovi „revolucija“ i „reformacija“ mereološku semantičku intencionalnost koja iz njih nominalno proizlazi. Zaključuje da je „postavljeni koncept evolucije i revalencije, nužno zahvaćati ontologijski, spoznajno-mereološki, a poriv za njegovo empiriziranje uzimati iz dubina moralnog zakona empatije – jednog vječnog i nepromjenjivog“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Četvrtak, 20.12.2018 23:00

PROZODIJA ZAPOČINJANJA

Čitamo esej PROZODIJA ZAPOČINJANJA Marijana Richtera

Srijeda, 19.12.2018 23:00

Emisija 19.12.2018.

Objavljujemo ogled pod naslovom "O filozofiji i ekonomici - status činjenica" dr-a Željka Ivankovića

Utorak, 18.12.2018 23:00

Glazbena anhedonija

U slučaju kad se glazbeni podražaji u ljudskome mozgu ne mogu transformirati u adekvatan emotivni doživljaj (odnosno užitak), govorimo o specifičnoj glazbenoj anhedoniji. Na koji način znanstvenici objašnjavaju glazbenu anhedoniju uspoređujući ispitanike koji različito reagiraju na glazbeni podražaj? Što o tome govore recentna istraživanja? Više o tome u današnjim Ogledima i raspravama.

Srijeda, 12.12.2018 23:00

Tragedija elektroničke glazbe

Utorak, 11.12.2018 23:00

Filozofija i ekonomika

Četvrtak, 29.11.2018 23:00

DELEUZES LYNCHOM

Četvrtak, 22.11.2018 23:00

Rekolonizacija bluesa - Drugi dio

Utorak, 20.11.2018 23:00

Bojan Krištofić: Posvećena mjesta bijelog maga (Vladimir Dodig Trokut)

Umjetnik i kolekcionar Vladimir Dodig Trokut bio je neizostavna osobnost našeg likovnog života još od 60ih godina 20. stoljeća pa do kraja njegova života u rujnu 2018. No, njegova ostavština još čeka valorizaciju i primjerenu zbrinjavanje. U ovoj emisiji možete čuti esej likovnog kritičara Bojana Krištofića o djelovanju Vladimira Dodiga Trokuta

Srijeda, 14.11.2018 23:00

Teorija evolucije i teološke reakcije

Esej američkokg evolucionista, genetičara i popularizatora znanosti Jerrya Coynea iz njegove knjige "Vjera protiv činjenica".

Srijeda, 07.11.2018 23:00

Život kao medij smrti

U ogledu magistra filozofije Luke Janeša "Život kao medij smrti" polazimo od skrivene pojavnosti da život u pravilu počinje u tmini te se razvija prema svjetlosti, što upućuje na intrinzičnu tonalitetnu dijalektičnost fenomena života. Tu je dijalektiku autor ekspandirao na razinu dijalektike života i smrti, dakle uzajamnog odnosa koji zaposjeda svojevrsni fundamentum cjelokupne evolucijske vrtnje i kretnje. Pritom se na zagonetnom klatnu nameću pitanja je li život medij smrti ili je, obrnuto, smrt medij života. K tome i pitanje što čovjek, kao samosvjesna jedinka, znači u općoj dijalektičkoj igri života i smrti. U konstelaciju razmatranja života, uz makro-razinu, nužno je postaviti i mikro-razinu pojedinca, kao i mezo-razinu društvene i biotičke zajednice, te zahvatiti misao da čovjek kao samosvjesna jedinka uzdiže vlastitu životnost i snagu psihe pomaganjem, empatijom i porađanjem unesrećenih psiha, također i odgovornim pristupom okolišu čiji smo sastavni mereološki dio. Luka Janeš zaključuje da je smrt samo orijentacijska točka u beskonačnoj poljani života te da je stav o životu kao mediju smrti jasan primjer teorijskog apsurdizma. "Harmonija, bioetička simetrija i ravnoteža pojedinog života, odnosno psihe, očituje se na harmoniju i rezonanciju cjelokupnoga kozmičkog ekvilibrija, a navedena misao nosi potencijalnu snagu za uzdizanje ponad depresije i onemoćalosti koju nosi mereološko apsolutiziranje fenomena smrti u egzistencijalističkom kontekstu pojedinca."

Utorak, 06.11.2018 23:00

Boškovićeve anticipacije neeuklidskih geometrija

Slušamo ogled magistra filozofije Marita Mihovila Letice naslovljen "Boškovićeve anticipacije neeuklidskih geometrija". Autor polazi od okolnosti da se pri govoru o neeuklidskim geometrijama i njihovu nastanku obično ne spominje ime hrvatskoga filozofa i znanstvenika, svećenika isusovca Ruđera Boškovića. Takvo stanje valja izložiti kritici jer postoje više nego opravdani razlozi za tvrdnju da je Bošković najmanje pola stoljeća prije znamenitih matematičara C. F. Gaussa, N. I. Lobačevskoga, J. Bolyaija i G. F. Riemanna progovorio jasnim slutnjama i predoblicima neeuklidskih geometrijskih koncepcija. Uzevši u plodonosnu daljnju razradu Aristotelovo i Leibnizovo poimanje kontinuiteta, Bošković je izgradio svoje osebujno stajalište o neprekinutosti i s tako nastalih pozicija odbacio još od antike baštinjenu tvrdnju o pravcu kao najjednostavnijoj krivulji, čime je snažno uzdrmao klasično euklidsko i arhimedsko shvaćanje pravca. Na krilima tih uvida otvorio je put u skup različitih mišljenja koja će u 19. stoljeću iznjedriti logički koherentne, ali neintuitivne geometrije poznate kao neeuklidske. Štoviše, odgovorom na pitanje je li svijet prostorno i vremenski neograničen ili nije, Bošković se iskazao anticipatorom ne samo neeuklidskih geometrija nego i teorije relativnosti. U vezi s njegovim smionim i pronicavim iskorakom u neeuklidske geometrijske koncepcije dadu se kod Boškovića razaznati jasni elementi onoga što će u 20. stoljeću postati široko prepoznatljivo kao "znanstvena fantastika".

Četvrtak, 01.11.2018 23:00

Europa na rubu propasti? Može li se spasiti?

Slušamo ogled „Europa na rubu propasti? Može li se spasiti?“ autora Gojka Borića, novinara, publicista i dugogodišnjeg urednika RTV postaje Deutsche Welle. Europa se stalno nalazi u modusu propadanja, ali uvijek zadržava ostvarive nade da će se spasiti. No ponajprije moramo ustvrditi da, osim zemljopisnog pojma „Europa“, postoji više europskih zajednica kao što su Europska unija s „tri brzine“, koje nose nazive „šengenski prostor“, „eurozona“ i „ostatak Europske unije“, u kojemu je i Hrvatska. Spomenuvši Charlesa de Gaullea koji je govorio o „Europi između kanala La Manchea i Urala“, Gojko Borić ističe da se unatoč svim tim različitim vrstama i podvrstama naše Europe ona temelji na nekim vidovima zajedništva od kojih su najvažniji: starogrčka demokracija, rimsko pravo, judejsko-kršćanska civilizacija, britansko ograničenje kraljevske vlasti, odijeljenost Crkve od države nakon Francuske revolucije, opće pravo glasa, ravnopravnost spolova, višestranačje, trodioba vlasti, sloboda medija, socijalno tržišno gospodarstvo itd. Ocjenjujući pogubnom svaku pomisao o ukidanju Europske unije, autor zaključuje da valja težiti njezinoj „demokratizaciji na svim razinama, zatim očuvanju posebnosti država članica i uzimanju u obzir iskustava tzv. običnih ljudi da se elite ne bi izolirale i pale pod utjecaj demagoga koji traže vraćanje u političke gungule 19. i sredine 20. stoljeća, kad su u Europi bješnjeli ratovi sa strahovitim posljedicama“.

Srijeda, 31.10.2018 23:00

Budućnost političke simbolike i desakralizacija toposa političke moći

Objavljujemo ogled geopolitologa Jure Vujića „Budućnost političke simbolike i desakralizacija toposa političke moći“. Autor posebno važnom smatra okolnost da se pravno-normativni te politički modeli i pristupi političkim simbolima totalitarizma razlikuju ovisno o političkoj tradiciji i političkoj kulturi, vremenu i prostoru te političkom kontekstu. Većina ikonografije i političke simbolike povijesnih totalitarizma komunizma, nacizma i fašizma potječe iz duhovne, mitološke i vjerske sfere. Posrijedi su sekularizirani duhovni ezoterično-mitski simboli, što zapravo potvrđuje tezu Erica Voegelina da su većina totalitarizama iz doba moderne – poput komunizma, fašizma i nacizma – zapravo političke sekularne religije koje su imale svoje službene navodno spasonosne istine zlatnog doba, arhetipske modele novoga čovjeka, kultove i rituale. Tu je vrlo važan pojam prostora, koji je prema mišljenju Henrija Bergsona jedna vrsta bajke, nepresušan izvor „ideja i slika“, „simbol proizvođačkog nastojanja ljudskog uma“. Za Bergsona se intuicija rađa unutar prostora koji je ujedno i mjesto imaginacije. Svaka kolektivna, mitska, arhetipska ili simbolička misao koja nastaje i oblikuje se na određenom teritoriju počiva, prema Carlu Gustavu Jungu, na općim slikama, projekcijama arhetipova, „funkcionalnim shemama ili potencijalima“ koji nesvjesno oblikuju misao naroda ili pojedinaca, zaključuje Jure Vujić.

Ogledi i rasprave
Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija

Najave

Hannah u zemlji čudesa

Utorak, 19.02.2019. 23:00 - 23:31

Slušamo ogled Zorana Brajevića „Hannah u zemlji čudesa“ u kojemu se autor dohvaća fenomena nacističkoga nepojmljivog zla, koje neki pokušavaju objasniti tvrdeći da su nacisti u tim zlodjelima bili vođeni ...

Funkcioniranje njemačke "kancelarske demokracije"
Srijeda, 20.02.2019. 23:00 - 23:23

Umjetnost ponavljanja
Četvrtak, 21.02.2019. 23:00 - 23:25

Sve najave
Poslušajte

Koje vrste umova postoje?
Srijeda, 13.02.2019 23:00

Emisija 07.02.2019.
Četvrtak, 07.02.2019 23:00

Od antropologije žena do rodne ideologije
Utorak, 05.02.2019 23:00

O vezi uma i jezika
Utorak, 05.02.2019 23:00