Arhiva slušaonice - Ogledi i rasprave

Četvrtak, 01.11.2018 23:00

Europa na rubu propasti? Može li se spasiti?

Slušamo ogled „Europa na rubu propasti? Može li se spasiti?“ autora Gojka Borića, novinara, publicista i dugogodišnjeg urednika RTV postaje Deutsche Welle. Europa se stalno nalazi u modusu propadanja, ali uvijek zadržava ostvarive nade da će se spasiti. No ponajprije moramo ustvrditi da, osim zemljopisnog pojma „Europa“, postoji više europskih zajednica kao što su Europska unija s „tri brzine“, koje nose nazive „šengenski prostor“, „eurozona“ i „ostatak Europske unije“, u kojemu je i Hrvatska. Spomenuvši Charlesa de Gaullea koji je govorio o „Europi između kanala La Manchea i Urala“, Gojko Borić ističe da se unatoč svim tim različitim vrstama i podvrstama naše Europe ona temelji na nekim vidovima zajedništva od kojih su najvažniji: starogrčka demokracija, rimsko pravo, judejsko-kršćanska civilizacija, britansko ograničenje kraljevske vlasti, odijeljenost Crkve od države nakon Francuske revolucije, opće pravo glasa, ravnopravnost spolova, višestranačje, trodioba vlasti, sloboda medija, socijalno tržišno gospodarstvo itd. Ocjenjujući pogubnom svaku pomisao o ukidanju Europske unije, autor zaključuje da valja težiti njezinoj „demokratizaciji na svim razinama, zatim očuvanju posebnosti država članica i uzimanju u obzir iskustava tzv. običnih ljudi da se elite ne bi izolirale i pale pod utjecaj demagoga koji traže vraćanje u političke gungule 19. i sredine 20. stoljeća, kad su u Europi bješnjeli ratovi sa strahovitim posljedicama“.

Srijeda, 31.10.2018 23:00

Budućnost političke simbolike i desakralizacija toposa političke moći

Objavljujemo ogled geopolitologa Jure Vujića „Budućnost političke simbolike i desakralizacija toposa političke moći“. Autor posebno važnom smatra okolnost da se pravno-normativni te politički modeli i pristupi političkim simbolima totalitarizma razlikuju ovisno o političkoj tradiciji i političkoj kulturi, vremenu i prostoru te političkom kontekstu. Većina ikonografije i političke simbolike povijesnih totalitarizma komunizma, nacizma i fašizma potječe iz duhovne, mitološke i vjerske sfere. Posrijedi su sekularizirani duhovni ezoterično-mitski simboli, što zapravo potvrđuje tezu Erica Voegelina da su većina totalitarizama iz doba moderne – poput komunizma, fašizma i nacizma – zapravo političke sekularne religije koje su imale svoje službene navodno spasonosne istine zlatnog doba, arhetipske modele novoga čovjeka, kultove i rituale. Tu je vrlo važan pojam prostora, koji je prema mišljenju Henrija Bergsona jedna vrsta bajke, nepresušan izvor „ideja i slika“, „simbol proizvođačkog nastojanja ljudskog uma“. Za Bergsona se intuicija rađa unutar prostora koji je ujedno i mjesto imaginacije. Svaka kolektivna, mitska, arhetipska ili simbolička misao koja nastaje i oblikuje se na određenom teritoriju počiva, prema Carlu Gustavu Jungu, na općim slikama, projekcijama arhetipova, „funkcionalnim shemama ili potencijalima“ koji nesvjesno oblikuju misao naroda ili pojedinaca, zaključuje Jure Vujić.

Utorak, 30.10.2018 23:00

O zlu

Slušamo ogled magistra filozofije Luke Perušića naslovljen "O zlu". Govoreći o čovjekovu strahu od nestajanja i nestanka, autor objašnjava da to nije toliko pitanje prekida funkcija organizma ili bojazan od ništavila, koliko pitanje zavičajnosti koja govori o čovjekovoj usidrenosti. Ne bojim se umrijeti, bojim se ne biti nigdje. Naša je zavičajnost istina našeg postojanja. Sa zavičajnošću Luka Perušić povezuje ćudoređe, zahvaljujući kojemu čovjek postaje dobar, i njegov svijet dobrim svijetom, dok zlim postaje kada se pojavi "krivuda". Tako nam jedno od najstarijih značenja riječi "zlo" govori kako se događa pokvarenost: krivuda u redu smisla, krivoređe. Autor eksplicira da bismo čest u naše vrijeme govor o čovjekovoj "otuđenosti", "prodanosti" i "izgubljenosti" mogli povezati s govorom o "krivudom skotrljanoj zavičajnosti, dakle onoj koju kujemo, a koja nam baš nikako po naravi ne priliči". Možda nam se odatle, u hodu po krivudi, pokušava stvoriti dojam da vrijednosti umjetnog - novac, slava, izum, besmrtnost - vrijede više od pravednosti, istinoljubivosti, dobronamjernosti, požrtvovnosti - pita se autor. U zaključku kaže da "prije bilo kakvog svijeta u koji uđemo ili nas dočeka, prije bilo kakve uloge koju u svijetu zauzmemo i prije nego što u svijetu bilo što napravimo, štogod od njega načinimo, sloboda jest naša prva zavičajnost, naša kolijevka dobrote. Upravo po slobodi, krivuda se može izravnati u ćudoređe koje nam pristaje - ćudoređe otvorenosti."

Četvrtak, 25.10.2018 23:00

Razdvojena djelovanja

U današnjem ogledu poslušajte tekst Zygmunta Baumana "Razdvojena djelovanja".

Srijeda, 24.10.2018 23:00

O sjećanju

Ogled Maje Proface "O sjećanju".

Srijeda, 24.10.2018 23:00

O post-istini

U ogledu Post-istina se raspravlja o tri knjige istoga naslova koje su napisali britanski publicist Matthew d'Ancona, ekonomist i novinar Evan Davis te američki filozof Lee McIntyre

Utorak, 23.10.2018 23:00

Marian Anderson - Glas stoljeća

Četvrtak, 18.10.2018 23:00

John Cage: Traganje za tišinom 2. dio

Slušamo drugi dio ogleda američkog glazbenog kritičara i publicista Alexa Rossa posvećenog stvaralaštvu Johna Cagea, pod naslovom The „End of Silence“. Tekst je uvršten u Rossovu zbirku eseja Listen to This koju je 2010. objavila izdavačka kuća Farrar, Straus and Giroux. Isti ogled objavljen je i u New Yorkeru, pod nazivom „Searching for Silence“ („Traganje za tišinom“).

Srijeda, 17.10.2018 23:00

John Cage: Traganje za tišinom 1. dio

Promatrajući proces stvaranja kao slobodno istraživanje čiji ishod nije unaprijed poznat, John Cage nije radio samo na demoliranju ustaljenih obrazaca na polju eksperimentalne glazbe prošlog stoljeća, nego mnogo šire, na svim razinama umjetničkog izražavanja. Više o njegovoj stvaralačkoj filozofiji slušamo iz eseja „Traganje za tišinom“ koji je kritičar New Yorkera, Alex Ross, uvrstio u svoju knjigu Listen To This. Danas je na redu prvi dio toga ogleda.

Srijeda, 10.10.2018 23:00

Istanbulska konvencija 2 dio

Utorak, 09.10.2018 23:00

Istanbulska konvencija 1 dio

Četvrtak, 04.10.2018 23:00

Strategije oponašanja

Utorak, 25.09.2018 23:00

Mitovi znanosti

Srijeda, 12.09.2018 23:00

SPAM SVIJETA

Utorak, 11.09.2018 23:00

U SLOBODNOM PADU: MISAONI EKSPERIMENT O VERTIKALNOJ PERSPEKTIVI

Esej Hito Steyerl: U SLOBODNOM PADU: MISAONI EKSPERIMENT O VERTIKALNOJ PERSPEKTIVI Prijevod: Sana Perić Spikeri: Ana Marija Štorga i Željko Tomac

Ogledi i rasprave
Ogledi i rasprave

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, umjetnost, znanost, filozofija

Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija

Najave

Umjetnost ponavljanja

Četvrtak, 21.02.2019. 23:00 - 23:25

Koja je funkcija ponavljanja u izvedbi nekog glazbenog djela? Kako se repetitivni postupak primjenjuje u praksi, te kako se on odražava na proces slušateljevog emotivnog unošenja pri susretu s određenim ...

Lisa Moren: Algoritamsko zagađenje
Srijeda, 27.02.2019. 23:00 - 23:26

O (ne)razumljivosti filozofije
Utorak, 12.03.2019. 23:00 - 23:24

Sve najave
Poslušajte

Funkcioniranje njemačke "kancelarske demokracije"
Srijeda, 20.02.2019 23:00

Hannah u zemlji čudesa
Utorak, 19.02.2019 23:00

Koje vrste umova postoje?
Srijeda, 13.02.2019 23:00

Emisija 07.02.2019.
Četvrtak, 07.02.2019 23:00