Arhiva slušaonice - Okrugli stol ponedjeljkom

Ponedjeljak, 17.02.2020 15:15

Socijalne i ekonomske posljedice klimatskih promjena: Koga je briga za klimu?

SOCIJALNE I EKONOMSKE POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA Koga je briga za klimu? Klimatske promjena sada utječu na svaku zemlju, na svakom kontinentu. Pri tome utječu na živote ljudi i njihove egzistencije, stvaraju velike neprilike i troškove, narušavaju nacionalna gospodarstva. Sutra će još i više. Vremenski obrasci se mijenjaju, vremenski događaji postaju sve ekstremniji, a emisije stakleničkih plinova sada su najviše u povijesti. Bez odgovorne i zajedničke akcije, porast prosječne površinske temperature Zemlje će u ovom stoljeću vjerojatno premašiti 3 stupnja Celzijusa. To će najviše pogoditi najsiromašnije ljude i najranjivije skupine. Ali, sada više ne samo njih. Promjena klime izaziva nove i značajne društvene i ekonomske nejednakosti koje će se odraziti na svim kontinentima, i ne samo u najnerazvijenijim državama. Koga je briga za klimatske promjene i planove prilagodbe novim uvjetima? Kakve su socijalne i ekonomske posljedice klimatskih promjena? Kako se provode planovi prilagodbe na klimatske promjene? Kako se u tome snalazi Europa i što donosi nedavno proglašeni "Green New Deal"? Što radi Hrvatska i kako se nosi sa šest ključnih točaka tranzicije i adaptacije? O tome u "Okruglom stolu ponedjeljkom" govore: dr. sc. Marija Brajdić Vuković, sociologinja, viša znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu i izvanredna profesorica Filozofskog fakulteta u Rijeci i dr. sc. Igor Matutinović, ekonomist, viši predavač na Zagrebačkoj školi za ekonomiju i management i docent na Fakultetu elektrotehnike i računalstva u Zagrebu Autor, voditelj i urednik: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 10.02.2020 15:15

Kuda ide Putinova Rusija?

Povodom ostavke ruske Vlade, u govoru o stanju nacije Vladimir Putin je najavio referendum o ustavnim promjenama. Njima bi se dio ovlasti predsjednika preselio na parlament i premijera. Mnogi analitičari su taj potez protumačili kao manevar koji bi Putinu omogućio da ostane na vlasti i nakon isteka posljednjeg predsjedničkog mandata. Nisu izostali ni osvrti po kojima se radi o uvodu u veći autoritarizam ili autokratski model vlasti. U svojem govoru o stanju nacije, Putin je izjavio kako bi Rusija trebala ostati "snažna predsjednička republika", ali je predložio i davanje većih ovlasti Državnoj dumi ( Donjem domu parlamenta). Iako za sada vlada situacijom, Putin treba voditi računa o jačanju potpore u ruskoj javnosti, zadovoljiti sve veće potrebe ruskih građana i osigurati stabilnost ekonomije, a nije nevažna ni činjenica da se Rusija suočava sa velikim demografskim izazovima. Koji su stvarni razlozi ovako neočekivanog Putinovog poteza? Što se krije iza najavljenih ustavnih i institucionalnih promjena? Kako će izgledati Putinova Rusija nakon Putina? O tome će u "Okruglom stolu ponedjeljkom" govoriti: dr. sc. Jelena Jurišić, docentica na Fakultetu hrvatskih studija i dr. sc. Marinko Ogorec, komentator, stručnjak za sigurnost. Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 03.02.2020 15:15

Jezil u javnom i svakodnevnom govoru

U "Okruglom stolu ponedjeljkom" razgovaramo o jeziku u javnom govoru i u javnom i svakodnevnom prostoru. Posebno želimo usmjeriti pozornost na pitanje koliko su mladi ljudi u Hrvatskoj danas osposobljeni za sudjelovanje u govoru u javnom prostoru te koliko nam je jezik sredstvo boljeg razumijevanja i komunikacije. Bit će riječi o jezičnim i govornim kompetencijama koje proizlaze iz razumijevanja sadržaja kojega djeca i mladi ljudi vide, čuju i čitaju tokom školovanja te koliko su mladi ljudi kao građani sposobni artikulirati svoja razmišljanja, stavove i poruke. O tome će u emisiji govoriti: Lilijana Radobuljac, profesorica hrvatskog jezika i književnosti na Tehničkoj školi "Nikola Tesla" u Vukovaru, Tomislav Reškovac, profesor književnosti na Privatnoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu i dr. sc. Boris Jokić, psiholog i pedagog, viši znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu Autorica i voditeljica emisije: dr. sc. Irena Radej Miličić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 27.01.2020 15:15

Digitalni svijet i mentalno zdravlje mladih

Digitalno doba sa sobom je donijelo nove mogućnosti i prilike, ali i nove rizike i izazove. Korisnici interneta i raznih novih digitalnih medija uz njih i s njima provode vrijeme, osobito u komunikaciji s drugima. Kako novi načini komunikacije internetom utječe na djecu i mlade, posebno na njihovo mentalno zdravlje? Što možemo činiti kao društvo i kao pojedinci, što je doprinos odgojno - obrazovnih i drugih ustanova kako bismo digitalni svijet učinili ne samo sigurnijim, nego i boljim? U emisiji "Okrugli stol ponedjeljkom", u povodu Dana sigurnijeg interneta 11. veljače, o tome će govoriti: Ella Selak Bagarić, psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, Mirela Rebić, pedagoginja u osnovnoj školi Kustošija u Zagrebu i Ivo Majerski, koordinator za komunikaciju u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) Autor i voditelj emisije: dr. sc. Danijel Labaš Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 20.01.2020 15:15

100 g. romanistike u Zagrebu (2)

Nedavno su održavanjem međunarodnog znanstvenog skupa "100 godina romanistike u Zagrebu", Odsjek za romanistiku i Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu obilježili ovu značajnu obljetnicu. U "Okruglom stolu ponedjeljkom" u prosincu 2019. godine sumirali smo postignuća koja su ostvarili zagrebački romanisti na katedrama za francusku i talijansku književnost i jezik. U ovoj emisiji ćemo analizirati i upozoriti na značajne rezultate koji su na području književnosti, jezikoslovlja i prevoditeljstva ostvarili romanisti na katedrama za španjolsku, portugalsku i rumunjsku književnost i jezik. O razvoju nastavnog procesa, o doprinosu velikana hrvatske romanistike, o autorima i djelima koja su doprinijela povijesnim i kulturnim kontaktima između hrvatske, hispanske, luzitanske i rumunjske književne i jezične baštine, u emisiji će govoriti: dr. sc. Mirjana Polić Bobić, redovna profesorica na Odsjeku za romanistiku Filozofskog fakulteta, pročelnica Katedre za hispanske književnosti i obnašateljica dužnosti pročelnice Katedre za španjolski jezik, dr. sc. Majda Bojić, docentica na Katedri za portugalsku književnost i jezik i dr. sc. Petar Radosavljević, docent na Katedri za rumunjsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu Autor, voditelj i urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 13.01.2020 15:15

Pojačavanje sukoba SAD i Irana: na pomolu novi rat na Bliskom istoku?

POJAČAVANJE SUKOBA IZMEĐU SAD I IRANA Je li na pomolu novi rat na Bliskom istoku? Nakon likvidacije iranskog generala Kasema Sulejmanija, eskalacija sukoba između SAD i Irana nastavila se iranskim raketnim napadom na američke vojne baze u iračkoj zapadnoj provinciji Anbar, u kojoj su uz iračke, raspoređeni i američki vojnici te pripadnici snaga američke koalicije. Ova eskalacija rezultat je rastućih napetosti između dvije države, nakon što su SAD proteklih mjeseci optužile Iran za napade na tankere s naftom, a Iran najavio da će uskoro premašiti međunarodno dogovorene granice razvoja vlastitog nuklearnog programa. Američki predsjednik Donald Trump je nakon iranskog raketnog napada najavio nove sankcije Iranu. "Iran mora odustati od nuklearnog naoružavanja i podrške teroristima", naglasio je Trump. Ovo pojačavanje sukoba sve više vodi prema destabilizaciji i nesigurnosti na cijelom Bliskom istoku. Mogućnosti nekontrolirane lančane reakcije, učestalih osvetničkih akcija i odmazda sve su izglednije. Koji su glavni geopolitički motivi pojačavanja sukoba između Irana i SAD? Je li na pomolu novi rat na Bliskom istoku? Koje su posljedice za regionalnu i međunarodnu stabilnost i globalni mir? U "Okruglom stolu ponedjeljkom", o tim i drugim pitanjima govore: prof. dr. sc. Esad Prohić, bivši veleposlanik Republike Hrvatske u Iranu i Zoran Meter, novinar, analitičar i stručnjak za Bliski istok i Rusku federaciju Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 06.01.2020 15:15

PRAVA DJECE

Koliko su nam djeca i njihova prava važna? Što je u\lang1050činjeno i što činimo za promicanje dječjih prava u našem društvu? Na koji način upozoravamo i promičemo pravo na život, na zdravlje, na obrazovanje, na igru? Kako promičemo i štitimo dječja prava na obitelj i unutar obitelji, na zaštitu od nasilja i diskriminacije? U emisiji "Okrugli stol ponedjeljkom" ukazat ćemo na "Prava djece", a u povodu 20. studenoga, Međunarodnog dana djeteta, čiji je cilj ukazati na važnost dobrobiti najmlađih stanovnika svijeta te potaknuti svijest o problemima s kojima se djeca susreću u današnje vrijeme. Ove godine 20. studenoga proslavljene su dvije obljetnice: 60. obljetnica od usvajanja Deklaracije o pravima djeteta ( UN, 20.11. 1959.) i 30. obljetnica "Konvencije o pravima djeteta" ( 1989.) O svim tim i drugim pitanjima vezanim za dječja prava razgovaramo sa stručnjacima: dr. sc. Dubravkom Hrabar, profesoricom Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditeljicom poslijediplomskog studija Sveučilišta u Zagrebu "Prava djece" mr. sc. Sandrom Puljiz, ravnateljicom Centra za djecu, mlade i obitelj iz Velike Gorice i Krešimirom Makvićem, djelatnikom SOS Dječjeg sela Hrvatska i zagovarateljem dječjih prava.\lang1033

Ponedjeljak, 30.12.2019 15:15

Psihološka kuharica

Ponedjeljak, 23.12.2019 15:15

OBITELJ I SOLIDARNOST U HRVATSKOM DRUŠTVU

OBITELJ I SOLIDARNOST U HRVATSKOM DRUŠTVU Ususret Božiću Dva dana prije blagdana Božića, kojega se u hrvatskom društvu doživljava kao obiteljski blagdan, u emisiji "Okrugli stol ponedjeljkom" razgovaramo o vrijednosti obitelji, obiteljskoj povezanosti i solidarnosti. Kako danas pulsiraju hrvatske obitelji, koje je njezino mjesto i uloga u našem društvu, koje se obiteljske vrijednosti očekuju, promiču, a koje se uspijevaju realizirati, dijele li hrvatske obitelji krizu obitelji suvremenih europskih društava, kako se razumije i ostvaruje potreba društvene i međuobiteljske solidarnosti s najugroženijim obiteljima, u ovoj emisiji govore: dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, profesorica na Katedri za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Gordan Črpić, profesor i pročelnik Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu i Zvonko Erceg, tajnik Caritasa Zagrebačke nadbiskupije Autor i voditelj: dr. sc. Danijel Labaš Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 16.12.2019 15:15

100 godina romanistike u Zagrebu (1)

STO GODINA ROMANISTIKE U ZAGREBU Francusko-talijansko-hrvatski doprinosi Nedavno je održan međunarodni znanstveni skup "100 godina romanistike u Zagrebu", kojega su, povodom ove velike obljetnice, organizirali Odsjek za romanistiku i Odsjek za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Značajna obljetnica i znanstveni skup povod su da u "Okruglom stolu ponedjeljkom" sumiramo postignuća i rezultate koje su na području književnosti, jezikoslovlja i prevoditeljstva ostvarili zagrebački romanisti na katedrama za francusku i talijansku književnost i jezik. U emisiji će biti riječi o stoljetnoj romanističkoj tradiciji, o doprinosu velikana hrvatske romanistike, poput Petra Skoka, Petra Guberine, Mirka Deanovića, Vojmira Vinje i drugih, o kulturnim kontaktima između hrvatske, francuske i talijanske književne i jezične ostavštine, ali i o suvremenim i aktualnim projektima i perspektivama hrvatske romanistike danas. U emisiji će govoriti: dr. sc. Gorana Bikić Carić, docentica na Katedri za francuski jezik, Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Nenad Ivić, redoviti profesor na Katedri za francusku književnost, Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Vinko Kovačić, docent na Katedri za talijanski jezik, Odsjeka za talijanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Autor, voditelj i urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 09.12.2019 15:15

Emisija 09.12.2019.

Sedamdesetu obljetnicu NATO savez obilježava u ozračju nezadovoljstva i nesuglasica oko određivanja ključnih zajedničkih orijentacija i ciljeva u budućnosti. Hrvatska je članica NATO od 2009. godine. Podsjetimo se da je ta vojna organizacija odigrala ključnu ulogu u vođenju "hladnog rata" sa Sovjetskim savezom. Početkom 90-tih, nakon pada "željezne zavjese" i Berlinskog zida, NATO se našao bez svoje glavne vojno-obrambene i političke svrhe. Unatoč djelomičnom obnavljanju zajedništva u borbi protiv islamskog terorizma, još uvijek nedostaje dovoljno unutarnje kohezije i zajedničkog političkog smjera djelovanja. S druge strane, predsjednik SAD Trump je uvjeren kako SAD nepravedno snose najveći dio troškova NATO saveza, odnosno traži da europske članice srazmjerno sudjeluju u vojnim troškovima. Nesuglasice između stožernih država članica saveza rastu, Donald Trump je izjavu francuskog predsjednika Macrona o "moždanoj smrti Saveza" proglasio uvredljivom, najavljujući da bi se Francuska mogla "odvojiti" od NATO-a. Što je donio upravo završeni samit NATO-a u Londonu? U kontekstu dubokih geopolitičkih promjena u međunarodnom okružju, NATO savezu predstoji duboko preispitivanje njegove političke i vojne uloge. O izazovima pred kojima je NATO i njegovoj budućnosti u "Okruglom stolu ponedjeljkom" govore: Dr. sc. Jadranka Polović, profesorica međunarodnih odnosa na Sveučilištu Libertas u Zagrebu Jan Ivanjek, neovisni vojni analitičar Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 02.12.2019 15:15

Prostor kao problem: primjeri dobre i loše urbanističke prakse

U emisiji "Okrugli stol ponedjeljkom" bavit ćemo se urbanizmom, odnosno dobrim i lošim primjerima zagrebačke, hrvatske i europske urbanističke prakse. U emisiji će biti riječi o urbanističkim alatima za oblikovanje javnih prostora kao mjestima susreta građana, a ne potrošača, osoba, a ne kupaca. O njegovanju prostora kao resursa, o odnosu prema razvoju gradova, ali i o smislenom i održivom promišljanju ravnoteže nasljeđa i budućnosti pred pritiskom turističke industrije, u emisiji će govoriti: dr. sc. Saša Poljanec Borić, znanstvena suradnica u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu i dr. sc. Tihomir Jukić, redoviti profesor Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Autorica i voditeljica: dr. sc. Irena Radej Miličić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 25.11.2019 15:15

Prava djece

PRAVA DJECE Koliko su nam djeca i njihova prava važna? Što je učinjeno i što činimo za promicanje dječjih prava u našem društvu? Na koji način upozoravamo i promičemo pravo na život, na zdravlje, na obrazovanje, na igru? Kako promičemo i štitimo dječja prava na obitelj i unutar obitelji, na zaštitu od nasilja i diskriminacije? U emisiji "Okrugli stol ponedjeljkom" ukazat ćemo na "Prava djece", a u povodu 20. studenoga, Međunarodnog dana djeteta, čiji je cilj ukazati na važnost dobrobiti najmlađih stanovnika svijeta te potaknuti svijest o problemima s kojima se djeca susreću u današnje vrijeme. Ove godine 20. studenoga proslavljene su dvije obljetnice: 60. obljetnica od usvajanja Deklaracije o pravima djeteta ( UN, 20.11. 1959.) i 30. obljetnica "Konvencije o pravima djeteta" ( 1989.) O svim tim i drugim pitanjima vezanim za dječja prava razgovaramo sa stručnjacima: dr. sc. Dubravkom Hrabar, profesoricom Pravnog fakulteta u Zagrebu i voditeljicom poslijediplomskog studija Sveučilišta u Zagrebu "Prava djece" mr. sc. Sandrom Puljiz, ravnateljicom Centra za djecu, mlade i obitelj iz Velike Gorice i Krešimirom Makvićem, djelatnikom SOS Dječjeg sela Hrvatska i zagovarateljem dječjih prava Autor i voditelj emisije: dr. sc. Danijel Labaš Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 18.11.2019 15:15

Emisija 18.11.2019.

FREUD - AKTUALNOST NJEGOVIH TEORIJA U povodu 80. obljetnice smrti Sigmunda Freuda, u emisiji "Okrugli stol ponedjeljkom", analizirat će se i provjeriti aktualnost središnjih Freudovih teorija danas. U njegovoj ogromnoj baštini ističu se dva središnja otkrića: misterij ljudskog sna i teorija seksualnosti, s osloncem na spolni život i "pronalaženje" ključa za podsvijest. Upravo o snovima, teoriji seksualnosti, histeriji, žalovanju i fobijama, u emisiji će govoriti ugledni stručnjaci: dr. med. Stanislav Matačić, specijalista psihijatar, psihoanalitičar, predsjednik Hrvatskog psihoanalitičkog društva, predavač na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Željka Matijašević, profesorica na Odsjeku komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. med. Iva Šmigovec, psihoanalitičarka, specijalistica psihijatrije, posebno u području dječje i adolescentske psihijatrije Autor, voditelj i urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 11.11.2019 15:15

Emisija 11.11.2019.

WOODSTOCK I NASLIJEĐE HIPI GENERACIJE: IZMEĐU MITA I STVARNOSTI Prošlo je 50 godina od održavanja kultnog festivala Woodstock, koji je kao najveći rock koncert u povijesti okupio glazbene ikone, poput Janis Joplin, Jimija Hendrixa, Carlosa Santane i mnogih drugih. Međutim, iznad same legendarne glazbene dimenzije, taj je Festival mira i ljubavi, koji još uvijek izaziva nostalgiju i kontroverze, obilježio cijelu hipijevsku generaciju. Generaciju koja nije samo sanjala o mirnom svijetu punom cvijeća i ljubavi, već je bila nositeljica jedne posebne alternativne kontra-kulture. Naime, nakon masovnih i studentskih antiratnih prosvjeda u kampusima, ta je generacija i kroz glazbu pokrenula i prenosila niz kritičkih društvenih i političkih poruka, koje će se kasnije očitovati kroz postignuća manjinskih i individualnih prava. Utoliko Woodstock ostaje višeslojni, kulturni i glazbeni fenomen, kojega mnogi smatraju najvažnijim kulturnim događajem "Love & Peace" generacije. S druge strane, postavlja se pitanje što nam je danas ostalo od naslijeđa Woodstocka i hipijevske generacije? Kako je hipijevska kontra-kultura utjecala na 68-osmašku društvenu i političku pobunu? Koliko su utopijske poruke o miru i ljubavi utjecale na sliku svijeta za vrijeme Hladnog rata i nakon pada Berlinskog zida? Kakva je glazbena, filozofska i kulturološka recepcija i refleksija kod današnje generacije? O tim i drugim pitanjima u emisiji "Okrugli stol ponedjeljkom", prožete insertima nastupa poznatih glazbenika koji su nastupili na Woodstocku, razgovarat ćemo sa našim gostima: dr. sc. Tomislavom Brlekom, izvanrednim profesorom na Odjelu komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Albertom Bingom, iz Hrvatskog instituta za povijest i Dubravkom Jagatićem, glazbenim kritičarem Voditelj i autor emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 04.11.2019 15:15

Igre moći: Loši razvodi i njihove posljedice po djecu i društvo

U emisiji će se razgovarati o psihološkim i pravnim aspektima manipulacije djecom prije, u toku i nakon razvoda roditelja, odnosno (bivših) supružnika. U emisiji će govoriti: Tijana Kokić, sutkinja Općinskog suda u Zagrebu i Mia Roje Đapić, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih u Zagrebu Autorica i voditeljica: dr. sc. Irena Radej Miličić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 28.10.2019 15:15

Medijski i informacijski pismeni građani

MEDIJSKI I INFORMACIJSKI PISMENI GRAĐANI: INFORMIRANI, ZAUZETI, OSNAŽENI Globalni tjedan medijske i informacijske pismenosti (od 24. do 31. listopada 2019.) usmjeren je različitim odgojnim i obrazovnim aktivnostima koje nužno vode poboljšanju medijske pismenosti građana. Fokus se stavlja na tematiziranje medijske pismenosti kao puta poboljšavanja društvene uključivosti i interkulturnog dijaloga. Prema podacima iz Globalnog digitalnog izvještaja "We are social" (zaključno s travnjem 2019.) svaki dan je na internetu bio milijun više novih korisnika, dok se više od 3,5 milijardi ljudi, što je 45 posto svjetske populacije, koristi društvenim mrežama. Više od 4 milijarde ljudi koriste mobilne telefone. Čini se da su na globalnoj razini stanovnici Zemlje jako dobro povezani, odnosno da je komunikacija i povezanost među ljudima na visokoj razini. No, je li doista tako? Jesu li djeca i mladi, pa i odrasli, danas uključeni u društveni dijalog? Kako komuniciraju međusobno, a kako na društvenim mrežama? S kojim se prednostima i s kojim rizicima i poteškoćama susreću, na koji način ih mogu izbjeći ili riješiti, temeljem svoga profesionalnog rada i svakodnevnog iskustva, objasnit će nam gošće "Okruglog stola ponedjeljkom": Kristina Krulić Kuzman, psihologinja i stručna suradnica u Centru za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, izravnim sudjelovanjem iz studija HRT Hrvatskog radija Osijek Hana Hrpka, psihologinja i predsjednica "Hrabrog telefona" iz Zagreba i Alina Radusin, menadžerica Službe za marketing i korporativne komunikacije Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d. Zagreb Autor i voditelj emisije: dr. Danijel Labaš Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 21.10.2019 15:15

Emisija 21.10.2019.

SIGMUND FREUD - 80 GODINA KASNIJE U "Okruglom stolu ponedjeljkom" govorimo o Sigmundu Freudu, ocu psihoanalize, velikom znanstveniku na području psihologije i medicine (neurologije, psihijatrije, psihoterapije, neuroznanosti), čovjeku koji je otkrio mnoge važne istine o ljudskoj psihi i imao ogroman utjecaj na književnost, kulturu i umjetnost 20. stoljeća, posebno kazalište i film. Od Freudove smrti u Londonu, koncem rujna 1939. godine, prošlo je točno 80 godina. U emisiji ćemo propitati jesu li Freudova otkrića i naslijeđe koje je ostavio čovječanstvu, posebice misterij ljudskog sna, teorija seksualnosti, "ključ" za čovjekovu podsvijest i psihoanaliza, i danas aktualni i prepoznatljivi, a Freud 80 godina nakon smrti, s pravom i hvaljen i osporavan. O tome što je sve Freud ostavio za sobom, što danas funkcionira od njegovih saznanja i inicijacija, tko ga kritizira i osporava govore: dr. sc. Željka Matijašević, profesorica na Odsjeku komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, autorica niza studija i knjiga u kojima istražuje suodnos psihoanalize, društva i kulture, posebno u književnosti i filmu; dr. Iva Šmigovec, specijalistica psihijatrije, posebno u području dječje i adolescentske psihijatrije i psihoanalitičarka te mr. sc. Mirko Čorlukić, analitički psihoterapeut i socijalni radnik u Specijaliziranoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Gojak u Zagrebu, autor više knjiga s područja neuropsihoanalize Autor, voditelj i urednik: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 14.10.2019 15:15

Zašto Europa i Hrvatska obilježavaju početak Drugog svjetskog rata

ZAŠTO U EUROPI I HRVATSKOJ OBILJEŽAVAMO POČETAK DRUGOG SVJETSKOG RATA? "Baka je umrla", bila je zlokobna lozinka s kojom je otpočela operacija "Konzerva", napad nacističke Njemačke na Poljsku 1. rujna 1939. godine i Drugi svjetski rat. Rat koji će, vođen Hitlerovim planovima i nacističkom ideologijom o pokoravanju svijeta nadmoćnoj arijevskoj rasi, baciti čovječanstvo u najveće krvoproliće, zločine i tragedije u svojoj povijesti, rat koji je trajao točno šest godina i koji je odnio između 50 i 80 milijuna ljudskih života. Europa ove godine dostojanstveno obilježava važnu obljetnicu, 80 godina od vojnog napada Hitlerova Trećeg Reicha na Poljsku, s kojim je započeo Drugi svjetski rat. Međutim, i nakon 80 godina još uvijek ostaje niz otvorenih i nedovoljno istraženih pitanja o uzrocima i posljedicama Drugog svjetskog rata, pitanja utvrđivanja cjelovite krivnje i odgovornosti za izbijanje rata, jačanja i popuštanja Hitleru u osvit Drugog svjetskog rata, odgovornosti za politiku "appeasementa" ( smirivanja, ublažavanja) i posljedice Drugog svjetskog rata, a koje se tiču politike i morala većeg broja europskih država. Često se među glavnim čimbenicima Drugog Velikog rata i pokretanja njemačke ratne mašinerije ističu posljedice velike gospodarske krize iz 1929. godine, rast i radikalizacija političkih prilika u Europi dolaskom na vlast nacista i fašista i diktatorskih režima Hitlera i Mussolinija, slabost parlamentarnih europskih demokracija, niz ozbiljnih političkih pogrešaka, promašaja i diplomatskih i ideoloških zabluda vođa tadašnje Francuske, Velike Britanije, SSSR-a, sve do približavanja i savezništva nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog saveza paktom sklopljenim 23. kolovoza 1939. godine, potpisima dvojice ministara vanjskih poslova von Ribbentropa i Molotova, a što je dovelo do napada i podjele Poljske. Teško je sagledati pitanje odgovornosti za početak Drugog svjetskog rata bez razumijevanja uzročno-posljedične veze sa geopolitičkim posljedicama Prvog svjetskog rata. Kako je Hrvatska obilježila 80 godina od početka Drugog svjetskog rata? Jesu li u našem javnom životu, u obrazovnom i medijskom prostoru dovoljno jasno shvaćene i prihvaćene refleksije i poruke o početku Drugoga svjetskog rata, o težini stradanja Poljaka, o izvanrednom govoru njemačkog predsjednika Franka Waltera Steinmeiera u Wielunu, prvom poljskom gradu kojega je 1. rujna 1939. godine bombardirao Luftwaffe i usmrtio oko 1200 civila, govora u kojem je zamolio Poljake za oproštaj za njemačke zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu? I na taj način podsjetio na težinu svih ratnog zločina i pouku svim agresorima da će se jednom morati suočiti sa povijesnim istinama o svojim zločinima i tražiti oprost od svojih žrtava. O tim će pitanjima u "Okruglom stolu ponedjeljkom" govoriti: dr. sc. Martin Previšić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta "Ivo Pilar" u Zagrebu Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 07.10.2019 15:15

Populizam u uzmaku?

POPULIZAM U UZMAKU? Brexit, Europa i Rusija kao studije slučaja Činjenica je da se u britanskoj, turskoj, europskoj i američkoj politici posljednjih mjeseci sve jasnije primjećuju tragovi i nagovještaji svojevrsnog protuudara progresivnih, prosvjetiteljskih ili factcheckerskih snaga. Stoga ćemo u "Okruglom stolu ponedjeljkom" razgovarati o recentnim političkim događajima na globalnoj razini koji su naznaka ili potvrda da je do sada sveprisutni populizam u uzmaku. Koliki su dosezi ovih trendova o kojima se posljednjih mjeseci piše i govori u najistaknutijim svjetskim medijima, kroz analizu Brexita, Europe i europskih praksi i događaja u Rusiji, govorit će naši ugledni stručnjaci: dr. sc. Zoran Kurelić, profesor i dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Davor Boban, profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i ekspert za autoritarne sustave u srednjoj i istočnoj Europi i Božo Kovačević, stručnjak za međunarodne odnose, bivši veleposlanik RH u Ruskoj federaciji i publicist Autorica i voditeljica emisije: dr. sc. Irena Radej Miličić Urednik emisije: Željko Rogošić

Okrugli stol ponedjeljkom
Okrugli stol ponedjeljkom

HRT – HR 3 — Unutarnja, društvo

„Okrugli stol“ se bavi pitanjima s područja društvenih i prirodnih znanosti, otvara teme aktualnih kulturalnih i društvenih fenomena, o kojima kroz dijalog i polemiku razgovaraju stručnjaci s određenih područja.

Sljedeća emitiranja

Ponedjeljak, 24.02.2020. 15:15 - 16:00

Ponedjeljak, 02.03.2020. 15:15 - 16:00