Arhiva slušaonice - Okrugli stol ponedjeljkom

Ponedjeljak, 18.11.2019 15:15

Emisija 18.11.2019.

FREUD - AKTUALNOST NJEGOVIH TEORIJA U povodu 80. obljetnice smrti Sigmunda Freuda, u emisiji "Okrugli stol ponedjeljkom", analizirat će se i provjeriti aktualnost središnjih Freudovih teorija danas. U njegovoj ogromnoj baštini ističu se dva središnja otkrića: misterij ljudskog sna i teorija seksualnosti, s osloncem na spolni život i "pronalaženje" ključa za podsvijest. Upravo o snovima, teoriji seksualnosti, histeriji, žalovanju i fobijama, u emisiji će govoriti ugledni stručnjaci: dr. med. Stanislav Matačić, specijalista psihijatar, psihoanalitičar, predsjednik Hrvatskog psihoanalitičkog društva, predavač na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu dr. sc. Željka Matijašević, profesorica na Odsjeku komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dr. med. Iva Šmigovec, psihoanalitičarka, specijalistica psihijatrije, posebno u području dječje i adolescentske psihijatrije Autor, voditelj i urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 11.11.2019 15:15

Emisija 11.11.2019.

WOODSTOCK I NASLIJEĐE HIPI GENERACIJE: IZMEĐU MITA I STVARNOSTI Prošlo je 50 godina od održavanja kultnog festivala Woodstock, koji je kao najveći rock koncert u povijesti okupio glazbene ikone, poput Janis Joplin, Jimija Hendrixa, Carlosa Santane i mnogih drugih. Međutim, iznad same legendarne glazbene dimenzije, taj je Festival mira i ljubavi, koji još uvijek izaziva nostalgiju i kontroverze, obilježio cijelu hipijevsku generaciju. Generaciju koja nije samo sanjala o mirnom svijetu punom cvijeća i ljubavi, već je bila nositeljica jedne posebne alternativne kontra-kulture. Naime, nakon masovnih i studentskih antiratnih prosvjeda u kampusima, ta je generacija i kroz glazbu pokrenula i prenosila niz kritičkih društvenih i političkih poruka, koje će se kasnije očitovati kroz postignuća manjinskih i individualnih prava. Utoliko Woodstock ostaje višeslojni, kulturni i glazbeni fenomen, kojega mnogi smatraju najvažnijim kulturnim događajem "Love & Peace" generacije. S druge strane, postavlja se pitanje što nam je danas ostalo od naslijeđa Woodstocka i hipijevske generacije? Kako je hipijevska kontra-kultura utjecala na 68-osmašku društvenu i političku pobunu? Koliko su utopijske poruke o miru i ljubavi utjecale na sliku svijeta za vrijeme Hladnog rata i nakon pada Berlinskog zida? Kakva je glazbena, filozofska i kulturološka recepcija i refleksija kod današnje generacije? O tim i drugim pitanjima u emisiji "Okrugli stol ponedjeljkom", prožete insertima nastupa poznatih glazbenika koji su nastupili na Woodstocku, razgovarat ćemo sa našim gostima: dr. sc. Tomislavom Brlekom, izvanrednim profesorom na Odjelu komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Albertom Bingom, iz Hrvatskog instituta za povijest i Dubravkom Jagatićem, glazbenim kritičarem Voditelj i autor emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 04.11.2019 15:15

Igre moći: Loši razvodi i njihove posljedice po djecu i društvo

U emisiji će se razgovarati o psihološkim i pravnim aspektima manipulacije djecom prije, u toku i nakon razvoda roditelja, odnosno (bivših) supružnika. U emisiji će govoriti: Tijana Kokić, sutkinja Općinskog suda u Zagrebu i Mia Roje Đapić, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih u Zagrebu Autorica i voditeljica: dr. sc. Irena Radej Miličić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 28.10.2019 15:15

Medijski i informacijski pismeni građani

MEDIJSKI I INFORMACIJSKI PISMENI GRAĐANI: INFORMIRANI, ZAUZETI, OSNAŽENI Globalni tjedan medijske i informacijske pismenosti (od 24. do 31. listopada 2019.) usmjeren je različitim odgojnim i obrazovnim aktivnostima koje nužno vode poboljšanju medijske pismenosti građana. Fokus se stavlja na tematiziranje medijske pismenosti kao puta poboljšavanja društvene uključivosti i interkulturnog dijaloga. Prema podacima iz Globalnog digitalnog izvještaja "We are social" (zaključno s travnjem 2019.) svaki dan je na internetu bio milijun više novih korisnika, dok se više od 3,5 milijardi ljudi, što je 45 posto svjetske populacije, koristi društvenim mrežama. Više od 4 milijarde ljudi koriste mobilne telefone. Čini se da su na globalnoj razini stanovnici Zemlje jako dobro povezani, odnosno da je komunikacija i povezanost među ljudima na visokoj razini. No, je li doista tako? Jesu li djeca i mladi, pa i odrasli, danas uključeni u društveni dijalog? Kako komuniciraju međusobno, a kako na društvenim mrežama? S kojim se prednostima i s kojim rizicima i poteškoćama susreću, na koji način ih mogu izbjeći ili riješiti, temeljem svoga profesionalnog rada i svakodnevnog iskustva, objasnit će nam gošće "Okruglog stola ponedjeljkom": Kristina Krulić Kuzman, psihologinja i stručna suradnica u Centru za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, izravnim sudjelovanjem iz studija HRT Hrvatskog radija Osijek Hana Hrpka, psihologinja i predsjednica "Hrabrog telefona" iz Zagreba i Alina Radusin, menadžerica Službe za marketing i korporativne komunikacije Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d. Zagreb Autor i voditelj emisije: dr. Danijel Labaš Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 21.10.2019 15:15

Emisija 21.10.2019.

SIGMUND FREUD - 80 GODINA KASNIJE U "Okruglom stolu ponedjeljkom" govorimo o Sigmundu Freudu, ocu psihoanalize, velikom znanstveniku na području psihologije i medicine (neurologije, psihijatrije, psihoterapije, neuroznanosti), čovjeku koji je otkrio mnoge važne istine o ljudskoj psihi i imao ogroman utjecaj na književnost, kulturu i umjetnost 20. stoljeća, posebno kazalište i film. Od Freudove smrti u Londonu, koncem rujna 1939. godine, prošlo je točno 80 godina. U emisiji ćemo propitati jesu li Freudova otkrića i naslijeđe koje je ostavio čovječanstvu, posebice misterij ljudskog sna, teorija seksualnosti, "ključ" za čovjekovu podsvijest i psihoanaliza, i danas aktualni i prepoznatljivi, a Freud 80 godina nakon smrti, s pravom i hvaljen i osporavan. O tome što je sve Freud ostavio za sobom, što danas funkcionira od njegovih saznanja i inicijacija, tko ga kritizira i osporava govore: dr. sc. Željka Matijašević, profesorica na Odsjeku komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, autorica niza studija i knjiga u kojima istražuje suodnos psihoanalize, društva i kulture, posebno u književnosti i filmu; dr. Iva Šmigovec, specijalistica psihijatrije, posebno u području dječje i adolescentske psihijatrije i psihoanalitičarka te mr. sc. Mirko Čorlukić, analitički psihoterapeut i socijalni radnik u Specijaliziranoj bolnici za zaštitu djece s neurorazvojnim i motoričkim smetnjama Gojak u Zagrebu, autor više knjiga s područja neuropsihoanalize Autor, voditelj i urednik: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 14.10.2019 15:15

Zašto Europa i Hrvatska obilježavaju početak Drugog svjetskog rata

ZAŠTO U EUROPI I HRVATSKOJ OBILJEŽAVAMO POČETAK DRUGOG SVJETSKOG RATA? "Baka je umrla", bila je zlokobna lozinka s kojom je otpočela operacija "Konzerva", napad nacističke Njemačke na Poljsku 1. rujna 1939. godine i Drugi svjetski rat. Rat koji će, vođen Hitlerovim planovima i nacističkom ideologijom o pokoravanju svijeta nadmoćnoj arijevskoj rasi, baciti čovječanstvo u najveće krvoproliće, zločine i tragedije u svojoj povijesti, rat koji je trajao točno šest godina i koji je odnio između 50 i 80 milijuna ljudskih života. Europa ove godine dostojanstveno obilježava važnu obljetnicu, 80 godina od vojnog napada Hitlerova Trećeg Reicha na Poljsku, s kojim je započeo Drugi svjetski rat. Međutim, i nakon 80 godina još uvijek ostaje niz otvorenih i nedovoljno istraženih pitanja o uzrocima i posljedicama Drugog svjetskog rata, pitanja utvrđivanja cjelovite krivnje i odgovornosti za izbijanje rata, jačanja i popuštanja Hitleru u osvit Drugog svjetskog rata, odgovornosti za politiku "appeasementa" ( smirivanja, ublažavanja) i posljedice Drugog svjetskog rata, a koje se tiču politike i morala većeg broja europskih država. Često se među glavnim čimbenicima Drugog Velikog rata i pokretanja njemačke ratne mašinerije ističu posljedice velike gospodarske krize iz 1929. godine, rast i radikalizacija političkih prilika u Europi dolaskom na vlast nacista i fašista i diktatorskih režima Hitlera i Mussolinija, slabost parlamentarnih europskih demokracija, niz ozbiljnih političkih pogrešaka, promašaja i diplomatskih i ideoloških zabluda vođa tadašnje Francuske, Velike Britanije, SSSR-a, sve do približavanja i savezništva nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog saveza paktom sklopljenim 23. kolovoza 1939. godine, potpisima dvojice ministara vanjskih poslova von Ribbentropa i Molotova, a što je dovelo do napada i podjele Poljske. Teško je sagledati pitanje odgovornosti za početak Drugog svjetskog rata bez razumijevanja uzročno-posljedične veze sa geopolitičkim posljedicama Prvog svjetskog rata. Kako je Hrvatska obilježila 80 godina od početka Drugog svjetskog rata? Jesu li u našem javnom životu, u obrazovnom i medijskom prostoru dovoljno jasno shvaćene i prihvaćene refleksije i poruke o početku Drugoga svjetskog rata, o težini stradanja Poljaka, o izvanrednom govoru njemačkog predsjednika Franka Waltera Steinmeiera u Wielunu, prvom poljskom gradu kojega je 1. rujna 1939. godine bombardirao Luftwaffe i usmrtio oko 1200 civila, govora u kojem je zamolio Poljake za oproštaj za njemačke zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu? I na taj način podsjetio na težinu svih ratnog zločina i pouku svim agresorima da će se jednom morati suočiti sa povijesnim istinama o svojim zločinima i tražiti oprost od svojih žrtava. O tim će pitanjima u "Okruglom stolu ponedjeljkom" govoriti: dr. sc. Martin Previšić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta "Ivo Pilar" u Zagrebu Autor i voditelj emisije: Jure Vujić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 07.10.2019 15:15

Populizam u uzmaku?

POPULIZAM U UZMAKU? Brexit, Europa i Rusija kao studije slučaja Činjenica je da se u britanskoj, turskoj, europskoj i američkoj politici posljednjih mjeseci sve jasnije primjećuju tragovi i nagovještaji svojevrsnog protuudara progresivnih, prosvjetiteljskih ili factcheckerskih snaga. Stoga ćemo u "Okruglom stolu ponedjeljkom" razgovarati o recentnim političkim događajima na globalnoj razini koji su naznaka ili potvrda da je do sada sveprisutni populizam u uzmaku. Koliki su dosezi ovih trendova o kojima se posljednjih mjeseci piše i govori u najistaknutijim svjetskim medijima, kroz analizu Brexita, Europe i europskih praksi i događaja u Rusiji, govorit će naši ugledni stručnjaci: dr. sc. Zoran Kurelić, profesor i dekan Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Davor Boban, profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i ekspert za autoritarne sustave u srednjoj i istočnoj Europi i Božo Kovačević, stručnjak za međunarodne odnose, bivši veleposlanik RH u Ruskoj federaciji i publicist Autorica i voditeljica emisije: dr. sc. Irena Radej Miličić Urednik emisije: Željko Rogošić

Ponedjeljak, 30.09.2019 15:15

Slika siromaštva u Hrvatskoj i kako ga suzbiti

SLIKA SIROMAŠTVA U HRVATSKOJ I KAKO GA SUZBITI Kakva je slika siromaštva u Hrvatskoj i gdje je najviše siromašnih? Što su karakteristični momenti hrvatskog siromaštva, tko su siromašni ljudi u Hrvatskoj? Krše li se njihova prava i gazi li se dostojanstvo osoba koje žive u siromaštvu, saznat ćemo u današnjoj emisiji. U svijetu se 17. listopada svake godine obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključivosti. Ove godine će se u Zagrebu, upravo na taj dan održati jednodnevna konferencija u okviru pilot projekta "Znanost susreće parlamente/ Znanost susreće regije". Tim povodom, o tome što Grad Zagreb i Republika Hrvatska rade u okvirima socijalne politike suzbijanja siromaštva, kakve odgovore i doprinose socijalnoj politici u borbi protiv siromaštva može ponuditi znanost i što se neposredno čini u hrvatskoj svakodnevici, u ovoj emisiji govore: Zorana Uzelac Bošnjak, voditeljica Odjela socijalne zaštite Gradskog ureda za socijalnu skrb i osobe s invaliditetom Grada Zagreba; Zdenko Babić, profesor Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu i Nedjeljko Marković, predsjednik udruge "Pragma". Autor i voditelj emisije: dr. sc. Danijel Labaš Urednik emisije: Željko Rogošić

Okrugli stol ponedjeljkom
Okrugli stol ponedjeljkom

HRT – HR 3 — Unutarnja, društvo

„Okrugli stol“ se bavi pitanjima s područja društvenih i prirodnih znanosti, otvara teme aktualnih kulturalnih i društvenih fenomena, o kojima kroz dijalog i polemiku razgovaraju stručnjaci s određenih područja.

Sljedeća emitiranja

Ponedjeljak, 05.10.2020. 15:15 - 16:00

Ponedjeljak, 12.10.2020. 15:15 - 16:00

Poslušajte

Emisija 28.09.2020.
Ponedjeljak, 28.09.2020 15:15

Gospodarske i geopolitičke posljedice globalne COVID 19 pandemije
Ponedjeljak, 21.09.2020 15:15

Izazovi školske i akademske godine
Ponedjeljak, 14.09.2020 15:15

Zagreb: kako dalje?
Ponedjeljak, 07.09.2020 15:15