Arhiva slušaonice - Radio atelje

Četvrtak, 26.03.2020 18:00

Janko Polić Kamov: „Žalost“

Janko Polić Kamov: „Žalost“ Pripovjedač ima dvanaest godina i ide u Drugu riječku gimnaziju. Njegova sestra je umrla, a on je odlučio da neće sudjelovati u uobičajenim ritualima žalovanja, da će se suprotstaviti konzervativnim običajima svoje obitelji i okruženja. Pozorno i nemilosrdno promatra sve oko sebe, a njegovo ponašanje izaziva prijepore i odbojnost. Radiofonska igra „Žalost“ damatizacija je istoimene pripovijetke Janka Polića Kamova „Žalost“ napisane 1909, a mi je smještamo u Rijeku 2019. Ovaj tekst star sotinu i deset godina, na određeni je način i preteča teme romana Alberta Camusa „Stranac“ (1942) u svojemu otporu ponavljanju propisanih ili pretpostavljenih obrazaca ponašanja nakon smrti voljene osobe. Ovaj tekst je i danas mlad, anarhističan, eksplozivan. Parafrazirajući umjetničku akciju Vlade Marteka „Čitajte Kamova“ uzvikujemo: Slušajte Kamova! Glume: Dado Ćosić, Urša Raukar Alen Šalinović, Franka Meštrović i Dunja Fajdić. Skladatelj i izvođač na električnoj bas gitari: Tomas Krkač. Glazbena dramaturginja: Franka Meštrović. Ton-majstor: Zoran Brajević. Dramatizacija i režija: Katja Šimunić. Urednica: Katja Šimunić.

Četvrtak, 19.03.2020 18:00

Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo: „Zastarjelost privatnosti“

Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo: „Zastarjelost privatnosti“ Ova radiofonska igra inspirirana je dvotomnim djelom „Zastarjelost čovjeka“ (Die Antiquiertheit des Menschen, 1956) njemačkoga filozofa, pisca i antinuklearnog aktivista Guenthera Andersa (1902-1992), koji tvrdi da je došlo do jaza između tehnološki povećane sposobnosti čovječanstva da stvara i uništava, i naše sposobnosti da zamislimo to uništenje. Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo zvučni su čitači, odgonetači, ozvučitelji andersovske filozofske antropologije u doba visoke tehnologije, odnosno tehnofilije i tehnokracije. Autorski i izvedbeni duo plete složenu mrežu „akustičke užadi“ koja je kreirana šahtofonskim instrumentarijem i govori nam o nama danas: umreženima, informiranima, društvenim mrežama uhvaćenima, lišenima privatnosti. Nama koji živimo promjenu civilizacijske paradigme: tranziciju iz analogne u digitalnu kulturu, iz realnoga u virtualni svijet. „Zastarjelost privatnosti“ snimljena je BINAURALNO pa preporučujemo da se posluša i sa slušalicama! Koncept, izvedba i režija: Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo. Ton-majstorice: Marijana Begović i Lana Deban. Dramaturginja i urednica: Katja Šimunić.

Četvrtak, 12.03.2020 18:00

Branko Maleš: „Jesenja lica“

Branko Maleš: „Jesenja lica“ U ljetnome Zagrebu jedan umirovljenik promišlja svoju prošlost. Izvana dinamičnije djeluje par, mladić i djevojka, koji propituju svoju ljubav, ali su jednako rezignirani i apatični. Društveni problemi sadašnjice prelamaju se kroz njihove intimne neodlučnosti, a koje bi trebale odlučiti – budućnost. Glume: Tomislav Martić, Dado Ćosić i Tena Nemet Brankov. Glazbena urednica: Adriana Kramarić. Ton-majstor: Zoran Brajević. Redatelj: Petar Vujačić. Urednica: Katja Šimunić.

Četvrtak, 05.03.2020 18:00

Jasna Mesarić: „Eklipsa“

Kao što pomrčina Sunca može biti totalna, anularna, parcijalna i hibridna, tako je i radiofonska igra Jasne Mesarić naslova “Eklipsa” u svojim auditivnim pojavnostima potpuna u elementarnoj pripadnosti zvuku, prstenasta u ulančavanju pet ženskih glasova (poludjela Babilonska kula, egipatska plesačica Kuchuk Hanem i tri današnje žene), djelomična u svojem ograničenom trajanju od 39 minuta i nadasve hibridna u svojoj čežnji da bude odsutna iz realnosti i istodobno iz umjetničke nužnosti žudi da bude odgovorno prisutna. Pri potpunoj pomrčini zbivaju se četiri dodira: rub Mjeseca nailazi na rub Sunca, napredujući rub Mjeseca stiže do suprotnoga Sunčeva ruba, zalazni Mjesečev rub dotiče početni rub Sunca, Mjesec napušta Sunce. Tako u “Eklipsi” prvi se dodir zbiva kada rubovi tekstova Gustava Flauberta i Gérarda de Nervala (i njihovih putovanja na Istok) dotiču rubove poetskih refleksija koje Jasna Mesarić podnaslovljuje zemljopisnom poemom; drugi su dodir napregnuti i napredujući rubovi ženskih glasova koji zuje, bruje, jecaju, vrište i govore te stižu do suprotnoga ruba valovito šumne elektronske glazbe; treći je dodir kada zalazni rub izgovorenoga dotiče početni rub ton-majstorskih zvučnih tkanja te onaj četvrti kada Jasna Mesarić napušta osjetilno znanje stečeno u prethodnim radiofonskim realizacijama i baca se u vis. Autorica se padajući penje prema eklipsi (izvedeno iz starogrćke imenice ἔκλειψις ,ékleipsis), preispitujući njezina značenja „pada“ i „zamračenja nebeskog tijela“, odnosno, izvedeno od glagola ἐκλείπω (ekleípō), značenja infinitiva „ napustiti"," potamniti "ili" prestati postojati” te, na kraju, kada su srušene kule Babilonske, izmiješani jezici i izmišljeni novi, algoritamski, kada je izmaštana potpuno savršena i harmonična, ali i potpuno komodificirana i digitalna Zemlja, autorica kaže: „Ja bih ... ja bih ... / Ipak / Ako je moguće / Zadržala jednu slabost / Ili dvije...“ Potpuna pomrčina Sunca na nekome mjestu Zemljine površine javlja se u prosjeku svakih 400 godina. Posljednja potpuna pomrčina Sunca, vidljiva iz Hrvatske, zabilježena je 15. veljače 1961, a sljedeći će se put dogoditi 3. rujna 2081. Sudjelovale su: Jelena Miholjević, Urša Raukar, Jasna Bilušić, Maja Posavec, Lela Margitić i Marta Schwaiger. Skladatelj: Mate Matišić. Glazbena urednica: Adriana Kramarić. Ton-majstorice: Marijana Begović i Marija Pečnik Kvesić. Redateljica: Jasna Mesarić. Urednica: Katja Šimunić.

Srijeda, 19.02.2020 18:00

Jasna Mesarić: „Munch i Munch – diptih“

Jasna Mesarić: „Munch i Munch – diptih“ Krik. Osjećao ga je svugdje - u grlu, na jeziku, na čelu, u noktima ... na nebu ... u pijesku. Kao da je to sve jedna slika:"Čovjek koji razmišlja o svom propalom životu". Radiofonska igra Jasne Mesarić: „Munch i Munch – diptih“ primarno je inspirirana „Krikom“ (1893-1910, četiri verzije slike) Edvarda Muncha, ali i njegovim drugim slikama, dnevnicima, pismima, kao i filozofijom Friedricha Nietzschea. Radikalna zvučna slika tonske majstorice Marije Pečnik Kvesić duboko je komplementarna tjeskobnoj sažetosti teksta te zajedno stvaraju gotovo demonski radiofonski vrtlog pitanja o beskompromisnosti umjetnosti. „Munch i Munch – diptih“ nagrađen je BBC-ovom nagradom za Najbolju europsku dramu 2019. Glume: Livio Badurina, Tomislav Martić, Sreten Mokrović, Lela Margitić, Alen Šalinović, Antonija Stanišić Šperanda; vokal: Berislav Vulin. Režija: Jasna Mesarić; glazbena urednica: Franka Meštrović; tonska majstorica: Marija Pečnik Kvesić; urednica Katja Šimunić.

Četvrtak, 13.02.2020 18:00

Kristina Kegljen: „Polarna tuga“

Kristina Kegljen: „Polarna tuga“ Proganjajući tjeskobni glas, u izvedbi Jelene Miholjević, razorno i nezaustavljivo radi na analizi afekata koji oblikuju antijunakinju zaposjednutu „polarnom tugom“, a ona ih detektira ponajprije kao nedostatak kompetitivnosti, manjak roditeljske ljubavi i gubitak erotske i prijateljske ljubavi. U suzvučju s glazbom Damira Šimunovića gotovo post-punkersko pismo Kristine Kegljen zadobiva izranjavano tijelo radiofonske analize neshvaćenosti, nevoljenosti i poništenosti. Redateljske pak radikalne zvučne distorzije naglašavaju da tjeskoba nije samo znak duboke osobne povrede nego i sveprisutnog društvenog i političkog zatajenja u oblikovanju ljudski ravnopravnog i solidarnoga životnog okružja, a ne onoga koje osjetljivije, slabije i drugačije gura u ništavilo. Glume: Jelena Miholjević, Sven Medvešek, Frano Mašković, Filip Križan i Senka Bulić. Skladatelj: Damir Šimunović. Ton-majstorica: Marija Pečnik Kvesić. Redatelj: Dario Harjaček. Urednica: Katja Šimunić.

Četvrtak, 06.02.2020 18:00

Jasna Mesarić: „BIZANTSKA SOAP OPERA“

Jasna Mesarić: „BIZANTSKA SOAP OPERA“ Osvojio je zemlje na Istoku i na Zapadu, pokorio mnoge narode, sagradio svetišta i gradove, donio zakone i, usput, opljačkao i zaklao sve koji su mu stali na put. Vladar iz 21. stoljeća? Jedan od okrutnih diktatora iz 20. stoljeća? Ne, nego car Justinijan, najuspješniji bizantski car, čija je inspiracija i zakonita žena bila Teodora, oboje s adresom u Konstantinopolu, u 6. stoljeću. Ratovi i osvajanja ponavljaju se, kako nekad tako i danas. Poslovica kaže kako je ponavljanje majka mudrosti, a povijest učiteljica života. Hmmmm…? “Bizantska soap opera” radiofonski je projekt Jasne Mesarić, autorice koncepta, teksta i režije, nadahnut knjigom „Tajna povijest“ (“Historia arcana”) Prokopija iz Cezareje, 6.st. (a ponešto i onim oko nas) koji se oblikovao u zaigranoj suradnji sa skladateljem Matom Matišićem i ton-majstoricama Marijom Pečnik Kvesić i Marijanom Begović. Satirično-politička je to glazbena drama koja prokazuje hipertrofiranu medijatiziranu politiku današnjice kao soap operu, dok stvarni ljudi stradavaju. Autorica teksta i redateljica: Jasna Mesarić. Glumili su i pjevali: Jelena Miholjević, Jasna Bilušić, Tomislav Martić, Nenad Cvetko, Alen Šalinović i Dražen Bratulić. Skladatelj: Mate Matišić. Glazbena urednica: Franka Meštrović. Ton-majstorice: Marija Pečnik Kvesić i Marijana Begović. Urednica: Katja Šimunić.

Četvrtak, 30.01.2020 18:00

Katja Šimunić: „Pisma Anni Frank“

Katja Šimunić: „Pisma Anni Frank“ Radiofonska igra „Pisma Anni Frank“ u izvedbeni tekst koji problematizira pitanja nostalgije i pripadnosti upisuje bučnu zvučnu sliku kao refleksiju na današnjost punu nedoumica i strahova. Izvode: Alma Prica, Urša Raukar, Jelena Miholjević i Živko Anočić. Glazbena urednica: Adriana Kramarić. Ton-majstorica: Lana Deban. Urednica i redateljica: Katja Šimunić.

Četvrtak, 09.01.2020 18:00

Aleksandra Stojaković Olenjuk - Nataša Antulov: „Lolipop“

Aleksandra Stojaković Olenjuk - Nataša Antulov: „Lolipop“ Radiofonski „Lolipop“ je autofikcionalni monolog mlade žene, majke dvoje vrtićke djece i glumice koja priprema predstavu na temu ženskog erotskog imaginarija. O tome kako svakodnevica pretrpana prehrambeno-higijensko-transportnim i ostalim obavezama korespondira s razmišljanjima o užitku, o umijeću uživanja, pitajući se ima li prostora-vremena za njegovani eros u zaglušnoj buci trčanja za ispunjavanjem zadataka koje je nužno obaviti, apsolvirati, da bi se uopće – živjelo. Glumica: Aleksandra Stojaković-Olenjuk. Skladatelj: Marko Lucijan Hraščanec. Ton-majstor: Srđan Nogić. Redateljica: Hana Veček. Urednica: Katja Šimunić.

Radio atelje
Radio atelje

HRT – HR 3 — Dramski program

Emisija posvećena propulzivnim, a dijelom i eksperimentalnim dramskim, književnim i radiofonijskim ostvarenjima. Jedna od bitnih osobina jest i izrazita otvorenost emisije prema dramskim piscima najmlađih naraštaja, što uključuje i čestu suradnju sa studentima dramaturgije na zagrebačkoj ADU.

Najave
Dora Golub: „Klasa iznad“

Dora Golub: „Klasa iznad“

Četvrtak, 23.04.2020. 18:00 - 18:56

Radiofonska igra mlade dramaturginje Dore Golub „Klasa iznad“ bavi se imaginarijem generacije rođene nakon pojave suvremenog, širokodostupnog Interneta kakav je uspostavljen početkom devedesetih prošloga stoljeća. Imaginarij je to koji je ...

Sve najave