Arhiva slušaonice - Radio drama
Gustave Flaubert: ZOVEM SE EMMA
Posljednji dani Emme Bovary puni su poniženja i očja jer su dugovi stigli na naplatu, kao i mreža laži u koju se uplela. Adaptacija prati tu posljednju životnu frazu, te uvodi pripovjedačku razinu podijeljenju između glasa pisca i same Emme koja sebe promatra kao junakinju romana, ali ne onog o kojem je cijeli život snatrila.
Milan Begović: PUSTOLOV PRED VRATIMA
Begović je Pustolova smatrao „svojim najintimnijim dramskim djelom koje potpuno izražava njegovu fizionomiju kao pisca“. Napisan 1925, prožet utjecajem teorije psihoanalize i strujanjima u europskoj dramskoj literaturi tog vremena, komad postavlja pitanje o prirodi idealne ljubavi, a nalazi odgovor u miru s druge strane onoga što zovemo srećom. Zahtjevan dramski projekt okupio je odličnu glumačku ekipu (u glavnim ulogama Petra Svrtan i Frano Mašković) kojoj je smjernice dala istaknuta redateljica Dramskog programa Hrvatskoga radija - Stephanie Jamnicky.
D.H.Lawrence: KĆI TRGOVCA KONJIMA
Radio drama nastala prema pripovijetci Davida Herberta Lawrencea, a u prijevodu i dramatizaciji Branke Žodan. Financijska propast nekad dobrostojeće obitelji dovodi njene sinove i kćer pred životnu dilemu kako dalje. I dok će se tri brata već nekako snaći, njihova šutljiva i povučena sestra je tajnovita. Nitko ne pretpostavlja kakav plan ima. Da bi iz ovakve situacije mogla proizaći neobično strasna ljubavna priča, a iz nje opet sva ona pitanja koja Lawrencea kao autora inače proganjaju, pitanja o prirodi ljubavnih odnosa, iznenađujuće je i intrigantno upravo na onaj način u kojem se prepoznaje jedinstvenost ovog pisca.
Stefan Zweig: DVADESET I ČETIRI SATA U ŽIVOTU JEDNE ŽENE
Jedna od briljantnih pripovjedaka velikog Stefana Zweiga. Žena, koja više od dvadeset godina nosi u srcu događaj koji ju je obilježio za cijeli život, pripovijeda ga kao ispovijed piscu kojeg sreće u ljetovalištu. Riječ je o susretu s mladim kockarom, točnije ovisnikom o kocki, kojem junakinja pomaže u trenutku kad želi sebi oduzeti život. Pripovijetka čudesno analizira svijet suspregnute strasti, te dramski moćno razvija fabulu.
Zoran Pongrašić: BABA ILI IDI(J)OT
Književnik Zoran Pongrašić ispisao je na stranicama istoimenog romana ( čiji je odjek ova radio drama) potresne, crnohumorne, mračne a duboko antiratne stranice o Domovinskom ratu. Radiofonska realizacija s redateljskim potpisom Petra Vujačića bazirana je na sugestivnoj i nadahnutoj igri Bojana Novojca, potpunom povjerenju u visoku literarnu vrijednost teksta i intervencije (u suradnji s ton majstorom M. Pjacom) koje umnažaju i miješaju slušateljsku poziciju.
Antun Šoljan: BOMBARDIRANJE
Što čovjeku može pomoći kad s neba padaju bombe? Radiodrama prema noveli koju možemo naći u svim izborima Šoljanove proze, a kojom veliki pripovjedač još jednom radi očaravajući luk od kriške stvarnosti do metafore kroz gustu rijeku emocija.
Đuro Sudeta: MOR
Lirsko- fantastična pripovijest Đure Sudete u ovoj radijskoj inačici vibrira između guste proze i elegantnih dijaloških umetaka. Tema drugačijeg i njegov tragičan sudar s banalnošću svakodnevice pojačana je u adaptaciji postupkom dupliranja glavnog junaka kojeg se snima u dva glasa i dva različita odnosa prema mikrofonu. U režiji Darka Tralića glavnu ulogu dijele Marko Petrić i Sven Medvešek.
Fjodor Sologub: Mali zloduh
Za kraj godine premijera koja će nas nasmijati, ali i podučiti: oprezno s ambicijama! Tako je profesor Peredonov (igra ga sjajni Ozren Grabarić) htio napredovati u službi i nastavničko mjesto zamijeniti inspektorskim, pa mu se dogodilo potpuno duševno rastrojstvo koje je njegov prijatelj (nenadmašni Krešimir Mikić) platio glavom. Između smijeha i gorčine izuzetna ekipa glumaca – Grabarića i Mikića slijede nadahnutom igrom i osjećajem za žanr Jelena Miholjević, Sven Medvešek, Damir Poljičak, Tena Nemet Brankov, Mia Krajcar, Sanja Crljen i ostali – u sigurnim rukama redatelja Mislava Brečića i čvrstoj dramatizaciji mlade dramaturginje Dine Vukelić, pripremili su radiodramu koja ostaje u ušima još dugo poslije slušanja.
Stephanie Jamnicky: Prosjak i nebo
Nadahnuta starom kineskom bajkom, radio-igra govori o čovjeku, Lu Dziu, koji je od bogataša postao prosjakom i koji na tom putu susreće starog čarobnjaka. Starac mu velikodušno pomaže da opet postane bogat, ali ne bez interesa. Čarobnjak želi steći besmrtnost, a to može samo ako Lu Dzia ostane miran pred svim iskušenjima koja mu dolaze na put. I doista, sve prepreke su savladane, osim jedne – iskušenja ljubavi.
Gustave Flaubert: Sve o Emmi (prema romanu Gospođa Emma Bovary)
U radiodramskoj obradi prema motivima Flaubertovog romana "Gospođa Bovary" nudi se priča o Emmi bez Emme. Naime, ova struktura podastire sjećanja, razmišljanja i izjave drugih o Emmi Bovary i to poslije njenog tragičnog kraja. Zbor „drugih“ pokazat će koliko je njihovo poznavanje Emme bilo njihov umišljaj o njoj, te zadovoljavanje vlastitih potreba, dok će njen unutarnji život za sve ostati tajna. Tim načinom, Emmina pozicija antiheroine se učvršćuje, a ona nam kao lice postaje bliža i razumljivija jer dijeli sudbinu svakoga tko se našao u procijepu između vlastitih snova i uskogrudnosti sredine kojoj mora pripadati. Naše čitanje ovog remek-djela realizma također se referira na sam roman i njegovu sudbinu koja ga je odvela u prostore sudnice.
Vladimir Nazor: Šuma bez slavuja
Polazeći od istoimene Nazorove pripovijetke, Ivana Krencer gradi prostor poetske radio-drame koja otvara mogućnost redateljske akustičke igre, a koju je redatelj razvio i obogatio. Svijet fantastične šume obojen simbolističkim koloritom, pretvara se u svijet glasova i tonova sugestivnih vibracija.
Aristofan: Ptice ili kako su ptice prošle u podjeli interesnih sfera
Radijska drama Ptice ili Kako su ptice prošle u podjeli interesnih sfera, koju su, prema motivima satire grčkog klasičara Aristofana, dramaturški obradile i dopisale Nada Zoričić i Jasna Mesarić. Otkrivanje vječne aktualnosti Aristofanovih Ptica, fantastične satire koja se ruga ljudskoj prirodi, prije svega njeziom častohleplju, na neki je način izazov svakoj generaciji da samu sebe provjeri. Ova radiodramska verzija predstavlja suvremenu parafrazu Aristofanove drame na dva nivoa: na nivou teme i na nivou dramaturgije. Između ostalog, pronalazi vezu između antičkog teatra i tradicije brehtijanskoga kazališta, koje je dio suvremene kazališne prakse.
Tihomir Mraović: Zatočenik neizgovorenih pitanja
Blago satirična znanstveno-fantastička parabola o opsesivnoj potrebi mladog subkulturnog junaka da u svijetu odraslih, tj. roditelja i doktora, sazna osnovno o sebi i svijetu, što je život i kako ga valja dostojanstveno živjeti. Tekst, jednako tako, izaziva referencijalno-asocijativni mehanizam koji – kao potiskivan a prisutan sukob bitno različitih generacijskih kultura – postoji kao literarna tema u mnogim artefaktima, domaćim i osobito stranim. Pobuna mladog junaka u dominirajućem svijetu odraslih, dramom Tihomira Mraovića stoga dobija još jednog literarnog zastupnika.
HRT – HR 3 — Književnost, dramski program
Drame i dramatizacije stranih klasika širokog vremenskog raspona, te suvremena europska i hrvatska drama klasičnog prosedea. Glumačke ekipe okupljene u ovim zahtjevnim radiofonskim projektima najzvučnija su imena hrvatskog glumišta koja na radiju nalaze svoje umjetničko utočište.
Gustave Flaubert: SVE O EMMI
Utorak, 25.02.2020. 18:00 - 18:47
U radiodramskoj obradi prema motivima romana „Gospođa Bovary“ podastiru se sjećanja, razmišljanja i izjave drugih o Emmi i to poslije njena tragična kraja. Zbor „drugih“ pokazat će koliko je njihovo ...
L.N.Tolstoj: Ana Karenjina - zašto?
Utorak, 03.03.2020. 18:00 - 18:55
L.N.Tolstoj: Konstantin Levin (iz Ane Karenjine)
Utorak, 10.03.2020. 18:00 - 18:58
Pratite nas na Facebooku