Arhiva slušaonice - Radio drama
Nikolaj Vasiljevič Gogolj: MRTVE DUŠE (3.dio)
Treći nastavak bavi se, osim Čičikovljevom sudbinom, i sudbinom samog Gogolja, koji je u nastojanju da djelo stavi u službu društvenog napretka i kazni svojega (anti)junaka, doživio duševno rastrojstvo. U glavnim ulogama Ozren Grabrić (čičikov) i Mladen Vasary (Gogolj).
Nikolaj Vasiljevič Gogolj: MRTVE DUŠE (2.dio)
Čičikovljeva ideja o kupnji mrtvih duša seljaka (koji još nisu zavedeni kao mrtvi pa se na njih još uvijek plaća porez i zato ih se njihovi gospodari-vlastelini hoće riješiti), razvija se u dobrom smjeru. Nitko ništa ne sumnja ili pomalo sumnja ali ne odustaje od trgovine s Gogoljevim super-antijunakom. No, na plesu, baš kad Čičikov počne gubiti glavu zbog mlade ljepotice, događa se preokret. Bučni plemić Nozdrjov razgalami se o sumnjivim transakcijama. Ovo izazove cijelu lavinu nagađanja i tračeva koja za malo Čičikova odnese pred zakon. No, Čičikov uspijeva pobjeći u - nastavak romana.
Nikolaj Vasiljevič Gogolj: MRTVE DUŠE (1.dio)
Besmrtna priča o "revizoru" mrtvih duša, Čičikovu, jedan je od onih vjekovječnih literarnih spomenika ljudskoj gramzivosti i gluposti. Da bismo glavninu pripovjedačkog tijeka obradili u aktivnijoj formi, te zadržali autorefleksije samog pisca na vlastitu literarnu poziciju, okvir smo osmislili dijalogom Gogolja i glavnog junaka. Sve druge scene prate tijek romana. Prvi je dio dolazak Čičikova u hersonsku guberniju, te kontakti s vlastelinima koji imaju na popisu umrle seljake. U glavnim ulogama Ozren Grabrić kao Čičikov i Mladen Vasary kao Gogolj.
Espi Tomičić: NE ZABORAVI POKRITI STOPALA
Jedan glas, mnogo sjećanja, veliko pitanje: kako se nositi s patnjom. Potraga za izlazom, obiteljski labirint, duša koja se podijelila u sebi. Sugestivan u emociji, precizan u strukturi tekst Espi Tomičić najavljuje novo autorsko ime na literarno-dramskoj sceni. Vrhunska interpretacija Rakana Rushaidata i osjetljivi redateljski nerv Hane Veček oblikovali su radio dramu koja do slušatelja dolazi gađajući ga ravno u srce. Udio sigurne ruke ton majstora Tomislav Šameca i autorski udio skladatelja Marka Lucijana Hraščaneca pridonijeli su uvelike tom oblikovanju.
Sonja Krivokapić: DVA SU SA SIROM
Mlada autorica Sonja Krivokapić napisala je duhovito-gorak ljubavni psihogram u kojem je osjećaj za psihološki apsurd izuzetno pronicljiv i izvan stereotipa, a preporučljiv za radijski medij, jer unutrašnji glasovi lebde nad stvarnošću u kojoj kao da se ne nazire izlaz. Dva duga solilokvija pripadaju paru s dugim bračnim stažom. Trenutak je za preispitivanje i zato jer je protok novca u kućanstvu sve skromniji
Kristina Kegljen: JAGODE
Rukopis mlade spisateljice Kristine Kegljen provokativan je i uzbudljiv zbog životnog sondiranja prirode ljudske naravi i jezika kojim to donosi. U mješavini realističkog, trilerskog i poetski-fantastičnog u nekoj zgradi, u nekom gradu ljudi, susjedi istovremeno jedni druge grubo tračaju i ucjenjuju, ali i jedni drugima se ispovijedaju i pomažu. Napetost održava najava zapleta o nestalom mladiću, njihovom susjedu, te neidentificiranom smradu koji prožima cijelu zgradu.
Janko Polić Kamov: TRAGEDIJA MOZGOVA
I na stranicama drame „Tragedija mozgova“ (napisane 1906 godine) Janko Polić Kamov diže stijeg protiv začahurenosti građanske klase u provincijalizam, duhovni autizam i lažni tradicionalizam. Piše to iz pozicije mlade generacije koja u ime života propovijeda – kult groba. Da bi se Kamovljevoj misli i emociji što više približila, redateljica i adaptatorica, Vedrana Vrhovnik, razbija formu drame da bi je pretvorila u oratorij koji zvoni tugom i krikom. Također interpolira Matoševe stihove iz pjesme „Mora“ koji su bili tradicijski izvor komadu i koji su, kad su se pojavili, razbili harmonični diskurs hrvatske književnosti. Ova radiofonski radikalna verzija „Tragedije mozgova“ podastire nam Kamova ne samo kao utemeljitelja hrvatske avangardne književnosti nego i kao našeg suvremenika.
Fjodor Sologub: MALI ZLODUH
Profesor Peredonov pošto-poto hoće napredovati u službi i nastavničko mjesto zamijeniti inspektorskim. Od siline ambicije događa mu se duševno rastrojstvo koje će njegov prijatelj platiti glavom. U radiodramskoj inačici pripovijetke Fjodora Sologuba igra izuzetna ekipa glumaca – Ozren Grabarić (kao Peredonov) i Krešimir Mikić (kao njegov prijatelj), a slijede ih također nadahnutom igrom i osjećajem za žanr - Jelena Miholjević, Sven Medvešek, Damir Poljičak, Tena Nemet Brankov, Mia Krajcar i Sanja Crljen. Između smijeha i gorčine sigurne ruke redatelja Mislava Brečića su stvorile cjelinu prema čvrstoj dramatizaciji mlade dramaturginje Dine Vukelić.
NIkolaj Vasiljevič Gogolj: KABANICA
{\urtf1\ansi\ansicpg1250\deff0\nouicompat\deflang1050{onttbl{0nilcharset0 ARIAL;}{1swisscharset238 Arial;}{2nilcharset238 ARIAL;}{3nilcharset238 Arial CE;}}{\*\generator Riched20 10.0.18362}\viewkind4\uc1 d0s17\lang1033 FANTASTIKA U RADIO DRAMI NIKOLAJ VASILJEVI1\lang1050 Č0\lang1033 GOGOLJ: "KABANICA" Prijevod: Zlatko Crnkovi2 ć Dramatizacija: Lada Martinac-Kralj Režija: Mislav Brečić Klasik ruske književnosti Nikolaj Vasiljevič Gogolj otac je sjajnih likova koji su trajno ostali živjeti u svjetskoj književnosti. Najvažniji je svakako Akakij Akakijević, mali činovnik koji gubi mir kada se u njemu pojavi žudnja - žudnja nad žudnjama u koju se stapaju sve njegove neosviještene žudnje, a to je žudnja za kabanicom, i koja ga na kraju stoji života. UREDNICA: NADA ZO3\lang1050 RI1 Č0\lang1033 I2 Ć Spot broj: PN-6235 Odjavni jingl: PN-07580
HRT – HR 3 — Književnost, dramski program
Drame i dramatizacije stranih klasika širokog vremenskog raspona, te suvremena europska i hrvatska drama klasičnog prosedea. Glumačke ekipe okupljene u ovim zahtjevnim radiofonskim projektima najzvučnija su imena hrvatskog glumišta koja na radiju nalaze svoje umjetničko utočište.
Pratite nas na Facebooku