Arhiva slušaonice - Radio drama

Miroslav Krleža: ARETEJ

Kriza znastvene istine i pitanja morala koje se postavlja pred znanstvenike u vremenu totalitarizma i njegove represivne prakse, te gluposti frivolnog konzumerizma, tema je koju Krleža u "Areteju" vodi paralelno u dva vremena, a onda ih fabulativno i problemski usukobljuje. Riječ je o vremenu pred Drugi svjetski rat, točnije o 1938.-oj, kad dva Apatrida, emigranta bez domovine, inače sveučilišna profesora i znanstvenika, posjećuju u Italiji ruševine stororimske vile slavnog Areteja, liječnika na carskom dvoru iz III stoljeća. U jednom trenutku barbarstvo i okrutnost prošlosti starog Rima preliva se u sličan dance macabre sadašnjosti, da bi se u uobrazilji intelektualaca 20og stoljeća stvarila fantastična vremensko-prostorna crvotočina i donijela Areteja, ucijenjenog liječnika iz davnina, u njihovo vrijeme.

Ante Neimarević:1914-1918; 3. DIO HINTERLAND

Mladići iz be-ha regimente, trojica prijatelja, poslije ranjavanja, a stjecajem sretnih okolnosti, nađu se u istoj, bečkoj klinici. Tuna (pripovjedač i pisac), Kabiljo i Branko tumaraju po bolnici i u svojem prepoznatljivom duhovitom stilu komentiraju kako svoju sudbinu tako i onih oko sebe. Rat je ostavio pustoš ne samo u vojničkim sudbinama, nego i u hinterlandu (pozadini). Beč je bez hrane, a Bosna u koju odlaze na dopust doslovno skapava od gladi i tuge. Saznavaju tko je od njihovih prijatelja preživio, tko je invalid, a koga metak nije niti okrznuo. Monarhija se raspada. Odgovor na pitanje čemu je ovaj rat poslužio ne da se pronaći. Treći dio Neimarevićeva romana ispisan je u najgrotesknijem stilu i predstavlja ovog nedovoljno poznatog pisca kao jedinstvenog u hrvatskoj književnosti razdoblja između dva rata.

Ante Neimarević: 1914-1918; 2. DIO FRONTA

U drugom dijelu radiodramatizacije satiričkog romana Ante Neimarevića o Prvom svjetskom ratu mladići iz be-ha regimente stižu na ratišta blatne Galicije. I dalje ih, dok čuče u rovovima, druže se sa štakorima, smrzavaju se na kiši i snijegu, a onda trče po bojištu u susret mecima i granatama, spašava njihov duh koji u svemu traži barem zrnce humora. Mnogi pogibaju, a Tuna, glavni lik i pripovjedač (igra ga sjajni Živko Anočić), sve to zapisuje u svojem dnevniku. U njemu zapisuje i da, dok trči ususret smrtnoj opasnosti, čuje u sebi još jedan glas. On ga zove: Misao. Velika podjela, režija bogata efektima, majstorska montaža, glazbeni umetci koji stvaraju atmosferu, te nadahnuta glumačka igra čine projekt „1914-1918“ kao doista poseban u okviru repertoara Dramskog programa Hrvatskoga radija.

Ante Neimarević: 1914-1918; 1. DIO MOBILIZACIJA

Satirički roman o prvom svjetskom ratu Ante Neimarevića humorni je prikaz jedne od najvećih svjetskih klaonica koja se ikad dogodila u povijesti. Nastao je prema autobiografskim zapisima pisca koji je s be-ha regimentom bio poslan na najmračnija ratišta Prvog svjetskog rata, pa se izvornost emocije, bila ona tuga ili smijeh, ispunjava u svakoj rečenici. Prvi dio romana, počinje od uzroka rata, to jest od atentata u Sarajevu, ali onako kako ga mala travnička sredina percipira. Odlazak cijele jedne genercije u rat od „Mobilazicije“ je u našem radiodramskom slučaju stvorio ratni amarcord. U glavnoj ulozi: Živko Anočić.

I.S.Turgenjev: PROLJETNE VODE

Jedan od bisera svjetske literature kao tkanje objedinjuje u sebi elemente melodrame, ironijskih komentara na društveni kontekst, pronicljivu psihološku karakterizaciju i životnu metaforu. Radijska adaptacija je, naravno, sve to morala sažeti iz čega je isplivao poseban izazov za redateljicu Stephanie Jamnicky i glumce. Glume: Vanda Winter, Frano Mašković, Duško Modrinić, Vlasta Knezović, Srđana Šimunović, Antonio Franić, Goran Bogdan, Tvrtko Jurić, Mirna Medaković.

Mark Twain: APOLOGIJA ROPSTVA LEOPOLDA DRUGOG KRALJA BELGIJE I POPRATNO PISMO

Lav Nikolajevič Tolstoj: OTAC SERGIJE

Mladi, bogati, ambiciozni plemić s vojnom karijerom odlučuje ostaviti svjetovni život nakon priznanja svoje zaručnice da je bila careva ljubavnica. Postaje monah, a radnja prati njegov put u vjeri i iskušenja kroz koja prolazi. Što više traži od sebe čistu duhovnost i posvećenost Bogu iskušenja su veća. U jednoj takovoj borbi s napašću požude, sebi čak odsijeca prst. No, baš mu to donosi slavu, te postaje čudotvorac koji dodirom i molitvom liječi ljude.

Natalija Manojlović: SJEDALO UZ PROZOR

Duhovit, spretan i mudar tekst Natalije Manojlović niz je sudarajućih fragmenata životnih situacija u neurotičnom gradskom danu. No, prizori se nižu autoreferencijalnim principom: istovremeno su dijelovi tobožnje radio drame i stvarnosti. Igra koja iz toga proizlazi je zabavno ironična, a usložnjava se prema kraju kad se uspostavlja tema izgubljenosti života među nizovima podataka zapisanim u paralelnoj stvarnosti kompjuterske tehnologije, medija ili pak u vlastitoj memoriji nagrizloj fobijama, neurozama ili bespotrebnom užurbanošću.

Nikolaj Vasiljevič Gogolj: MRTVE DUŠE (3.dio)

Treći nastavak bavi se, osim Čičikovljevom sudbinom, i sudbinom samog Gogolja, koji je u nastojanju da djelo stavi u službu društvenog napretka i kazni svojega (anti)junaka, doživio duševno rastrojstvo. U glavnim ulogama Ozren Grabrić (čičikov) i Mladen Vasary (Gogolj).