Arhiva slušaonice - Radio drama
Aristofan: Ptice ili kako su ptice prošle u podjeli interesnih sfera
Radijska drama Ptice ili Kako su ptice prošle u podjeli interesnih sfera, koju su, prema motivima satire grčkog klasičara Aristofana, dramaturški obradile i dopisale Nada Zoričić i Jasna Mesarić. Otkrivanje vječne aktualnosti Aristofanovih Ptica, fantastične satire koja se ruga ljudskoj prirodi, prije svega njeziom častohleplju, na neki je način izazov svakoj generaciji da samu sebe provjeri. Ova radiodramska verzija predstavlja suvremenu parafrazu Aristofanove drame na dva nivoa: na nivou teme i na nivou dramaturgije. Između ostalog, pronalazi vezu između antičkog teatra i tradicije brehtijanskoga kazališta, koje je dio suvremene kazališne prakse.
Tihomir Mraović: Zatočenik neizgovorenih pitanja
Blago satirična znanstveno-fantastička parabola o opsesivnoj potrebi mladog subkulturnog junaka da u svijetu odraslih, tj. roditelja i doktora, sazna osnovno o sebi i svijetu, što je život i kako ga valja dostojanstveno živjeti. Tekst, jednako tako, izaziva referencijalno-asocijativni mehanizam koji – kao potiskivan a prisutan sukob bitno različitih generacijskih kultura – postoji kao literarna tema u mnogim artefaktima, domaćim i osobito stranim. Pobuna mladog junaka u dominirajućem svijetu odraslih, dramom Tihomira Mraovića stoga dobija još jednog literarnog zastupnika.
Miroslav Krleža: Tri domobrana
Novela iz „Hrvatskog boga Marsa“ vodi nas u vrijeme Velikog rata. Virtuoznim cinizmom Miroslav Krleža istražuje uzroke i posljedice pokolja za koji je, sjetimo se, trebalo mobilizirati 60 milijuna vojnika. Među njima se nalaze junaci Krležinih novela, pa tako i ova tri domobrana, tri školska druga. Jedan je oficir austrougarske vojske koji svijet promatra sa svojeg za ratove dresiranog konja, drugi je očajni, pogubljeni intelektualac, a treći dezerter. Kako se ova tri čovjeka postala tri svijeta i kako se više ne mogu sresti postajući jedni drugima krvnici i smrtni neprijatelji, Krleža razlaže ubojitom logikom i izvanrednim nervom za psihološke nijanse ne ispuštajući ni trenutka iz vida skrivenog antijunaka koji lebdi nad svim a to je - rat.
Kristina Kegljen: Jagode
Rukopis mlade spisateljice Kristine Kegljen provokativan je i uzbudljiv zbog životnog sondiranja prirode ljudske naravi i jezika kojim to donosi. U mješavini realističkog, trilerskog i poetski-fantastičnog u nekoj zgradi, u nekom gradu ljudi, susjedi istovremeno jedni druge grubo tračaju i ucjenjuju, ali i jedni drugima se ispovijedaju i pomažu. Napetost održava najava zapleta o nestalom mladiću, njihovom susjedu, te neidentificiranom smradu koji prožima cijelu zgradu.
Antun Šoljan: Brod u boci
Pripovjedač posjećuje muzeje, a posebno je zaljubljen u pomorske muzeje. Tako u jednom malom, provincijskom muzeju, nalazi izložak koji ga neodoljivo privlači. Promatrajući ga vidi živu plovidbu. Ne pomišlja da oni koje on gleda, možda vide njega.
Dejan Šorak: Bolest Franje Gajana
Radio drama nastala prema istoimenoj pripovijetci iz zbirke "Gdje je nestala haljina Blažene Djevice Marije Snježne" Dejana Šorka. Sva lica pripovjedaka su iz sela s desne strane Kupe, gdje se živi, po autorovu osjećaju, iz kobi i zapretenih strasti. Šorkov rukopis miriše na majstorstvo ruskih realista po svojem preciznom, a nadahnutom opisu karaktera, crtanju atmosfere kojom vlada zemlja, voda i teško progovorena riječ.
D. H. Lawrence: KĆI TRGOVCA KONJIMA
Radio drama nastala prema pripovijetci Davida Herberta Lawrencea, a u prijevodu i dramatizaciji Branke Žodan. Financijska propast nekad dobrostojeće obitelji dovodi njene sinove i kćer pred životnu dilemu kako dalje. I dok će se tri brata već nekako snaći, njihova šutljiva i povučena sestra je tajnovita. Nitko ne pretpostavlja kakav plan ima. Da bi iz ovakve situacije mogla proizaći neobično strasna ljubavna priča, a iz nje opet sva ona pitanja koja Lawrencea kao autora inače proganjaju, pitanja o prirodi ljubavnih odnosa, iznenađujuće je i intrigantno upravo na onaj način u kojem se prepoznaje jedinstvenost D. H. Lawrencea.