Arhiva slušaonice - Radio drama

KABANICA

{\urtf1\ansi\ansicpg1250\deff0\nouicompat\deflang1050{onttbl{0nilcharset0 ARIAL;}{1swisscharset238 Arial;}{2nilcharset238 ARIAL;}{3nilcharset238 Arial CE;}}{\*\generator Riched20 10.0.18362}\viewkind4\uc1 d0s17\lang1033 FANTASTIKA U RADIO DRAMI NIKOLAJ VASILJEVI1\lang1050 Č0\lang1033 GOGOLJ: "KABANICA" Prijevod: Zlatko Crnkovi2 ć Dramatizacija: Lada Martinac-Kralj Režija: Mislav Brečić Klasik ruske književnosti Nikolaj Vasiljevič Gogolj otac je sjajnih likova koji su trajno ostali živjeti u svjetskoj književnosti. Najvažniji je svakako Akakij Akakijević, mali činovnik koji gubi mir kada se u njemu pojavi žudnja - žudnja nad žudnjama u koju se stapaju sve njegove neosviještene žudnje, a to je žudnja za kabanicom, i koja ga na kraju stoji života. UREDNICA: NADA ZO3\lang1050 RI1 Č0\lang1033 I2 Ć Spot broj: PN-6235 Odjavni jingl: PN-07580

Dubravko Jelačić Bužimski: Noćna igra s Jesenjinom

Prema drami Dubravka Jelačića Bužimskog koja je na kazališnim daskama doživjela više uprizorenja. Dvoje glumaca noć prije premijere po posljednji put i bez redatelja, „prolaze“ tekst sutrašnje predstave koja se bavi početkom ljubavne veze Sergeja Jesenjina i Galine Benislavske. „Noćna igra“ duo je drama napisana po načelu kazališta u kazalištu i jedinstvu vremena i mjesta, te je bogat predložak za glumačku igru nudeći paralelizam dva stila, te finu gradnju ljubavnih odnosa.

Kristina Kegljen: Jagode

Rukopis mlade spisateljice Kristine Kegljen provokativan je i uzbudljiv zbog životnog sondiranja prirode ljudske naravi i jezika kojim to donosi. U mješavini realističkog, trilerskog i poetski-fantastičnog u nekoj zgradi, u nekom gradu ljudi, susjedi istovremeno jedni druge grubo tračaju i ucjenjuju, ali i jedni drugima se ispovijedaju i pomažu. Napetost održava najava zapleta o nestalom mladiću, njihovom susjedu, te neidentificiranom smradu koji prožima cijelu zgradu.

Janko Polić Kamov: Tragedija mozgova

I na stranicama drame „Tragedija mozgova“ (napisane 1906. godine) Janko Polić Kamov diže stijeg protiv začahurenosti građanske klase u provincijalizam, duhovni autizam i lažni tradicionalizam. Piše to iz pozicije mlade generacije koja u ime života propovijeda – kult groba. Da bi se Kamovljevoj misli i emociji što više približila, redateljica i adaptatorica, Vedrana Vrhovnik, razbija formu drame, pretvarajući je u oratorij koji zvoni tugom i krikom, te u njega interpolira Matoševe stihove iz pjesme „Mora“ koji su bili tradicijski izvor komadu i koji su, kad su se pojavili, razbili harmonični diskurs hrvatske književnosti. Ova radiofonski radikalna verzija „Tragedije mozgova“ podastire nam Kamova ne samo kao utemeljitelja hrvatske avangardne književnosti nego i kao našeg suvremenika.

Ranko Marinković: Maestrov luk (iz Kiklopa)

Izrazito duga scena između Melkiora (u ovom ga dijelu igra Krešimir Mikić) i Maestra (u intrepretaciji Mladena Vasarija) osnova je trećeg dijela radijske dramatizacije. Melkior prati svoga poznanika iz kavane i redakcije, osebujnog Maestra, od centra grada do predgrađa u kojem ovaj stanuje, sluteći da taj dugi put ima neki skriveni razlog. Slutnja se na kraju tragično obistinjuje.Dramatizirala i uredila: Lada Martinac Kralj; redatelj: Mislav Brečić; ton majstorica: Lana Deban, skladatelj: Stanislav Kovačić . U glavnim ulogama Mladen Vasary kao Maestro i Krešimir Mikić kao Melkior. U glavnim ulogama Mladen Vasary kao Maestro i Krešimir Mikić kao Melkior. U ostalim ulogama: Pero Juričić, Željko Duvnjak, Dado Ćosić, Dean Krivačić i Danijel Ljuboja.

Ranko Marinković: Kokoš (iz Kiklopa, 2.dio)

Drugi dio radijske dramatizacije Marinkovićeva "Kiklopa" bavi se središnjim dijelom romana u kojem je glavno lice, Melkior Tresić, mobiliziran. (U ovom ga dijelu glumi Adrian Pezdirc.) Stvarnost vojarne, a poslije vojne bolnice, vibrira između brutalnosti vojne hijerarhije, okrutnog smijeha i nijeme prisutnosti ratne nemani koju Melkior doživljava kao jednookog gorostata Polifema.

Ranko Marinković: Paralelnik (iz Kiklopa, 1.dio)

Roman smo u našoj radiofonskoj dramatizaciji podijelili, kako njegova struktura i sama sugerira, na tri dijela, ali načinom koji svakom dijelu osigurava cjelinu. U ovoj intervenciji također smo se odlučili i za postupak kojim Melkiora Tresića igraju tri različita glumca. Dramatizacija prvog dijela bilježi mentalnu sinusoidu glavnog lica (Melkiora Tresića u prvom dijelu igra Ozren Grabarić) koji lutajući ulicama, trapeći tijelo, trošeći dvije vrste ljubavi i boraveći u kavanama paralelno živi burni, unutrašnji život. Strah posijan od ratne nemani metastazira u glavnom junaku pa su njegove misli i susreti labavio povezani segmenti.

Espi Tomičić: Ne zaboravi pokriti stopala

Jedan glas, mnogo sjećanja, veliko pitanje: kako se nositi s patnjom. Potraga za izlazom, obiteljski labirint, duša koja se podijelila u sebi. Sugestivan u emociji, precizan u strukturi tekst Espi Tomičić najavljuje novo autorsko ime na literarno-dramskoj sceni. Vrhunska interpretacija Rakana Rushaidata i osjetljivi redateljski nerv Hane Veček oblikovali su radio dramu koja do slušatelja dolazi gađajući ga ravno u srce. Udio sigurne ruke ton majstora Tomislav Šameca i autorski udio skladatelja Marka Lucijana Hraščaneca pridonijeli su uvelike tom oblikovanju.

Ne zaboravi pokriti stopala

L.N.Tolstoj: Konstantin Levin (iz Ane Karenjine)

Konstantin Levin - drugo glavno lice velikog romana. Priča u čijem životu postoje dvije konstante - uporno propitivanje smisla i ljubav prema Kiti Ščerbackoj. Uz prvi dio ovog diptiha (u kojem smo pratili Anu kroz razdoblje potpunog rastrojstva koje je odvodi u smrt) ovaj nam drugi dio baziran na liniji Konstantina Levina upotpunjuje uvid u strukturu velikog djela, jer, napomenimo, veliki pisac Levina i Anu Karenjinu neposredno povezuje tek u jednom jedinom susretu.

L.N.Tolstoj: Ana Karenjina - zašto?

Što je prethodilo odluci o samoubojstvu Ane Karenjine? Kako i zašto je tu odluku donijela? Ulomak iz jednog od najvećih romana svjetske književnosti (od 23.eg do 31. poglavlja) dao nam je materijal za radio dramu baziranu na mislima glavne junakinje pred smrt i njezinom iskrzanom sjećanju na sve ono što je tome prethodilo. Psihogram Ane Arkadjevne Karenjine otvara duboke procijepe nastale radi nesigurnosti u ljubav voljenog muškarca, otpora prema malograđanskom poimanju forme i potraga za pozicijom ženske slobode. Totalno rastrojstvo koje joj se događa i odnosi je pod točkove vlaka završava u njezinim mislima bolnom spoznajom da ovakav odlazak iz života također nema smisla. U glavnoj ulozi: Vanda Winter