Arhiva slušaonice - Radio drama

Ranko Marinković: Kokoš (iz Kiklopa, 2.dio)

Drugi dio radijske dramatizacije Marinkovićeva "Kiklopa" bavi se središnjim dijelom romana u kojem je glavno lice, Melkior Tresić, mobiliziran. (U ovom ga dijelu glumi Adrian Pezdirc.) Stvarnost vojarne, a poslije vojne bolnice, vibrira između brutalnosti vojne hijerarhije, okrutnog smijeha i nijeme prisutnosti ratne nemani koju Melkior doživljava kao jednookog gorostata Polifema.

Ranko Marinković: Paralelnik (iz Kiklopa, 1.dio)

Roman smo u našoj radiofonskoj dramatizaciji podijelili, kako njegova struktura i sama sugerira, na tri dijela, ali načinom koji svakom dijelu osigurava cjelinu. U ovoj intervenciji također smo se odlučili i za postupak kojim Melkiora Tresića igraju tri različita glumca. Dramatizacija prvog dijela bilježi mentalnu sinusoidu glavnog lica (Melkiora Tresića u prvom dijelu igra Ozren Grabarić) koji lutajući ulicama, trapeći tijelo, trošeći dvije vrste ljubavi i boraveći u kavanama paralelno živi burni, unutrašnji život. Strah posijan od ratne nemani metastazira u glavnom junaku pa su njegove misli i susreti labavio povezani segmenti.

Espi Tomičić: Ne zaboravi pokriti stopala

Jedan glas, mnogo sjećanja, veliko pitanje: kako se nositi s patnjom. Potraga za izlazom, obiteljski labirint, duša koja se podijelila u sebi. Sugestivan u emociji, precizan u strukturi tekst Espi Tomičić najavljuje novo autorsko ime na literarno-dramskoj sceni. Vrhunska interpretacija Rakana Rushaidata i osjetljivi redateljski nerv Hane Veček oblikovali su radio dramu koja do slušatelja dolazi gađajući ga ravno u srce. Udio sigurne ruke ton majstora Tomislav Šameca i autorski udio skladatelja Marka Lucijana Hraščaneca pridonijeli su uvelike tom oblikovanju.

Ne zaboravi pokriti stopala

L.N.Tolstoj: Konstantin Levin (iz Ane Karenjine)

Konstantin Levin - drugo glavno lice velikog romana. Priča u čijem životu postoje dvije konstante - uporno propitivanje smisla i ljubav prema Kiti Ščerbackoj. Uz prvi dio ovog diptiha (u kojem smo pratili Anu kroz razdoblje potpunog rastrojstva koje je odvodi u smrt) ovaj nam drugi dio baziran na liniji Konstantina Levina upotpunjuje uvid u strukturu velikog djela, jer, napomenimo, veliki pisac Levina i Anu Karenjinu neposredno povezuje tek u jednom jedinom susretu.

L.N.Tolstoj: Ana Karenjina - zašto?

Što je prethodilo odluci o samoubojstvu Ane Karenjine? Kako i zašto je tu odluku donijela? Ulomak iz jednog od najvećih romana svjetske književnosti (od 23.eg do 31. poglavlja) dao nam je materijal za radio dramu baziranu na mislima glavne junakinje pred smrt i njezinom iskrzanom sjećanju na sve ono što je tome prethodilo. Psihogram Ane Arkadjevne Karenjine otvara duboke procijepe nastale radi nesigurnosti u ljubav voljenog muškarca, otpora prema malograđanskom poimanju forme i potraga za pozicijom ženske slobode. Totalno rastrojstvo koje joj se događa i odnosi je pod točkove vlaka završava u njezinim mislima bolnom spoznajom da ovakav odlazak iz života također nema smisla. U glavnoj ulozi: Vanda Winter

Gustave Flaubert: SVE O EMMI

U radiodramskoj obradi prema motivima romana „Gospođa Bovary“ podastiru se sjećanja, razmišljanja i izjave drugih o Emmi i to poslije njena tragična kraja. Zbor „drugih“ pokazat će koliko je njihovo poznavanje Emme bilo njihov umišljaj o njoj, te zadovoljavanje vlastitih potreba, dok će njen unutarnji život za njih stati tajna. Tim načinom, u priči o Emmi bez Emme, Emmina pozicija antiheroine se učvršćuje, a ona nam kao lice postaje bliža i razumljivija jer dijeli sudbinu svakoga tko se našao u procijepu između vlastitih snova i uskogrudnosti sredine kojoj mora pripadati. Također, radiodramska obrada referira se na samo djelo umetnuvši citate te, dajući na kraju akcent na poglavlje koje je u doba sudskog procesa bilo navođeno kao vrhunski dokaz nemoralnosti.

Gustave Flaubert: ZOVEM SE EMMA

Posljednji dani Emme Bovary puni su poniženja i očja jer su dugovi stigli na naplatu, kao i mreža laži u koju se uplela. Adaptacija prati tu posljednju životnu frazu, te uvodi pripovjedačku razinu podijeljenju između glasa pisca i same Emme koja sebe promatra kao junakinju romana, ali ne onog o kojem je cijeli život snatrila.

Milan Begović: PUSTOLOV PRED VRATIMA

Begović je Pustolova smatrao „svojim najintimnijim dramskim djelom koje potpuno izražava njegovu fizionomiju kao pisca“. Napisan 1925, prožet utjecajem teorije psihoanalize i strujanjima u europskoj dramskoj literaturi tog vremena, komad postavlja pitanje o prirodi idealne ljubavi, a nalazi odgovor u miru s druge strane onoga što zovemo srećom. Zahtjevan dramski projekt okupio je odličnu glumačku ekipu (u glavnim ulogama Petra Svrtan i Frano Mašković) kojoj je smjernice dala istaknuta redateljica Dramskog programa Hrvatskoga radija - Stephanie Jamnicky.

D.H.Lawrence: KĆI TRGOVCA KONJIMA

Radio drama nastala prema pripovijetci Davida Herberta Lawrencea, a u prijevodu i dramatizaciji Branke Žodan. Financijska propast nekad dobrostojeće obitelji dovodi njene sinove i kćer pred životnu dilemu kako dalje. I dok će se tri brata već nekako snaći, njihova šutljiva i povučena sestra je tajnovita. Nitko ne pretpostavlja kakav plan ima. Da bi iz ovakve situacije mogla proizaći neobično strasna ljubavna priča, a iz nje opet sva ona pitanja koja Lawrencea kao autora inače proganjaju, pitanja o prirodi ljubavnih odnosa, iznenađujuće je i intrigantno upravo na onaj način u kojem se prepoznaje jedinstvenost ovog pisca.

Stefan Zweig: DVADESET I ČETIRI SATA U ŽIVOTU JEDNE ŽENE

Jedna od briljantnih pripovjedaka velikog Stefana Zweiga. Žena, koja više od dvadeset godina nosi u srcu događaj koji ju je obilježio za cijeli život, pripovijeda ga kao ispovijed piscu kojeg sreće u ljetovalištu. Riječ je o susretu s mladim kockarom, točnije ovisnikom o kocki, kojem junakinja pomaže u trenutku kad želi sebi oduzeti život. Pripovijetka čudesno analizira svijet suspregnute strasti, te dramski moćno razvija fabulu.

Zoran Pongrašić: BABA ILI IDI(J)OT

Književnik Zoran Pongrašić ispisao je na stranicama istoimenog romana ( čiji je odjek ova radio drama) potresne, crnohumorne, mračne a duboko antiratne stranice o Domovinskom ratu. Radiofonska realizacija s redateljskim potpisom Petra Vujačića bazirana je na sugestivnoj i nadahnutoj igri Bojana Novojca, potpunom povjerenju u visoku literarnu vrijednost teksta i intervencije (u suradnji s ton majstorom M. Pjacom) koje umnažaju i miješaju slušateljsku poziciju.

Antun Šoljan: BOMBARDIRANJE

Što čovjeku može pomoći kad s neba padaju bombe? Radiodrama prema noveli koju možemo naći u svim izborima Šoljanove proze, a kojom veliki pripovjedač još jednom radi očaravajući luk od kriške stvarnosti do metafore kroz gustu rijeku emocija.

Đuro Sudeta: MOR

Lirsko- fantastična pripovijest Đure Sudete u ovoj radijskoj inačici vibrira između guste proze i elegantnih dijaloških umetaka. Tema drugačijeg i njegov tragičan sudar s banalnošću svakodnevice pojačana je u adaptaciji postupkom dupliranja glavnog junaka kojeg se snima u dva glasa i dva različita odnosa prema mikrofonu. U režiji Darka Tralića glavnu ulogu dijele Marko Petrić i Sven Medvešek.