Arhiva slušaonice - Tribina Trećeg programa

Četvrtak, 21.03.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - „Hrvatska i međunarodna savezništva“

„Hrvatska i međunarodna savezništva“ Moderna demokratska Republika Hrvatska nastala je slobodnom voljom hrvatskog naroda izraženom na referendumu o samostalnosti, a obranjena je u Domovinskom ratu. U teškim ratnim okolnostima Hrvatska je međunarodno priznata i primljena u Ujedinjene narode, a euroatlantske integracije, sukladno viziji prvog predsjednika Franje Tuđmana, bile su njezine prirodno odredište. Nakon što je prošla trnovit put, naša je država danas članica dviju velikih obitelji zapadnih demokracija – NATO-a i Europske unije. No formalno članstvo u ovim dvama savezima Hrvatsku ne sprječava da ulazi u neformalna savezništva s drugim članicama Unije ili trećim zemljama. U posljednjih dvije godine aktualiziralo se pitanje suradnje u sklopu Inicijative triju mora koju je snažno podržao američki predsjednik Trump, postoji i perspektiva regionalne suradnje s državama iz našeg neposrednog okruženja, a mnogi sadašnji i bivši političari te analitičari smatraju da Hrvatska ima mogućnost graditi svoju ekonomsku perspektivu u Africi i na Bliskom istoku na nasljeđu Pokreta nesvrstanih. Kakva je hrvatska pozicija u Europskoj uniji i NATO-u? Jesu li neformalna savezništva s trećim zemljama u skladu s našom euroatlantskom orijentacijom? Od kojih odnosa Hrvatska može dugoročno profitirati, a koji su za nju potencijalno opasni? Gosti tribine su: Anđelko Milardović, Tuga Tarle, Joško Pavković i Matija Štahan Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 21.02.2019 20:00

„Migracijski procesi u Europi danas“

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi: "Migracijski procesi u Europi danas" Političke promjene i oružani sukobi na sjeveru Afrike i Bliskom istoku pojačali su priljev migranata u Europsku uniju. Slabljenje ili potpuni krah središnjih vlasti u cijelom nizu afričkih i azijskih država ojačali su krijumčarske lance i otežali suradnju u čuvanju granica, što je rezultiralo velikim migracijskim valom čija izvorišta nisu samo države pogođene sukobima ili prirodnim katastrofama. Potreba za humanitarnim djelovanjem od dijela je europskih država iskorištena za uvoz radnika i pomlađivanje vlastite populacije, dok neke druge članice Unije svoje interese vide na drukčiji način. Konsenzusa oko migracija nema, a priljev migranata u Europu se i dalje nastavlja. Hrvatska je kao država članica s najdužom vanjskom kopnenom granicom izravno na udaru, a posljedice tog pritiska svakodnevno osjećaju državne službe, ali i građani koji žive na migrantskim rutama. Prijeti li našoj zemlji trajna nesigurnost ili će Europa uskoro pronaći rješenje? Hoće li priljevom većeg broja migranata doći do promjene hrvatske i europske kulture? Možemo li migrantsku krizu iskoristiti kao priliku za uvoz radne snage koje nam nedostaje? Gosti: Boris Havel, Stjepan Šterc, Maruška Vizek, Marko Špoljar Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 31.01.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - Skreće li Europa udesno?

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "Skreće li Europa udesno?" 2019. je godina europskih izbora koji se održavaju krajem svibnja. Prošli su izbori za Europski parlament, održani 2014., dali naslutiti politički smjer u kojemu se kreće Stari kontinent. U Ujedinjenoj Kraljevini pobjedu je na izborima odnio euroskeptični UKIP, a redove Torijevaca kao vladajuće britanske stranke u predstavničkom tijelu Unije popunio je dotad rekordni broj euroskeptika. Tadašnji britanski premijer David Cameron opipao je puls nacije i zaključio da mu je za pobjedu na parlamentarnim izborima nužno obećati referendum o članstvu u Europskoj uniji. Na referendumu održanom u lipnju 2016. Britanci su glasovali za izlazak. Još jedna velika i važna država članica, Francuska, također je na europskim izborima 2014. poslala snažnu poruku Bruxellesu. Najviše zastupnika osvojila je euroskeptična Nacionalna fronta Marine Le Pen koja je potom u Europskom parlamentu formirala i vlastitu grupaciju "Europa nacija i slobode". Toj se grupaciji pridružila i talijanska Liga koja će potom nakon parlamentarnih izbora 2018. ući u vladu kao junior partner te u samo nekoliko mjeseci prometnuti se u najjaču stranku u Italiji. Svoju poziciju apsolutnog vladara Mađarske učvrstio je Victor Orban, a nacionalno-konzervativna poljska stranka Pravo i pravda pobijedila je i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima. Njemačka je kao lokomotiva Europske unije u posljednjih nekoliko godina također svjedočila desnom skretanju. Rast Alternative za Njemačku prisilio je Kršćansko-socijalnu uniju Bavarske na usvajanje jake tradicionalističke i anti-imigrantske retorike za pokrajinske izbore, a nakon odlaska Angele Merkel s čela sestrinske Kršćansko-demokratske unije stranku je umalo preuzeo desnije orijentirani Friedrich Merz. Merzu je nedostajalo svega dvadesetak glasova da CDU, a time i njemačku politiku, odvede u drukčijem smjeru i vrati ju u predmerkelsko doba. Na parlamentarnim izborima u Nizozemskoj euroskeptici nisu ostvarili očekivani rezultat, ali izbori su na scenu donijeli "Forum za demokraciju", novu modernu euroskeptičnu opciju koja osvaja mlađe glasače i trenutno već ima dvoznamenkastu potporu. Na pokrajinskim izborima u španjolskoj Andaluziji značajniji je rezultat ostvarila konzervativna stranka VOX čije su ruke bile presudne da bi Narodna stranka, stranka desnog centra, formirala vlast u toj južnoj pokrajini. Otpor Marakeškoj deklaraciji pokazao je da je i dio liberalnog i lijevog spektra spreman zastupati ideje koje se uglavnom pripisuju desnici. Deklaracija je dovela do pada vlade u inače jako liberalnoj Belgiji, a između ostalih odbile su ju i Češka te Slovačka kojima ne vladaju desne političke opcije. Znači li ovo da se cijeli politički spektar u Europi pomiče udesno? Što bi to uopće bilo desno skretanje Europe i obuhvaća li ono i ekonomska pitanja ili je ograničeno na ljudska prava i odnos prema Bruxellesu? Je li rast pojedinih lijevih opcija poput Zelenih u Njemačkoj znak da ljevica ima odgovor na jačanje desnih opcija? Dolazi li zapravo samo do zamjene starih desnih i lijevih stranaka novima i hoće li protestne opcije ipak omekšati određena stajališta kad zauzmu mjesto starog mainstreama? Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore će ponuditi naši večerašnji gosti: Mr. sc. Jure Vujić - pravnik, politolog i pročelnik Odjela za politologiju Matice hrvatske. Rođen je u Kninu 1965. Srednju školu završio je u Francuskoj, a na Sveučilištu pravnih, društvenih i gospodarskih znanosti - Pariz II diplomirao pravo. Autor je više knjiga na hrvatskom i francuskom jeziku, među kojima se ističu: " Fragmenti geopolitičke misli", "Intelektualni terorizam - Heretički brevijar", "Hrvatska i Mediteran-geopolitički aspekti", "Rat svjetova -Euroazijanizam protiv Atlantizma", "Geopolitika multipolarnog svijeta" i Radikalna misao -fenomenologija političkog radikalizma". Objavio je stotinjak znanstvenih članaka iz područja geopolitike, sociologije i filozofije. Suradnik je Geopolitičke akademije Pariza i voditelj Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja u Zagrebu. Višnja Starešina - Novinarka, publicistica i autorica dokumentarnih filmova. Rođena u Ozlju 1960., a živi i radi u Zagrebu. Diplomirala politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 1984. počinje raditi u Večernjem listu u kojemu ostaje do 2004. Bila je diplomatska dopisnica i vanjskopolitička analitičarka Večernjaka, stalna dopisnica akreditirana pri UN-u u Ženevi, posebna izvjestiteljica iz Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, urednica vanjske politike ta zamjenica glavnog urednika. 2011. i 2012. bavila se istraživanjem žrtava komunističkog režima pri novoosnovanom Uredu za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata. Autorica je sjajno prihvaćene trilogije koju čine sljedeći naslovi: "Vježbe u laboratoriju Balkan", "Haaška formula" i "Hrvati pod KOS-ovim krilom". Scenaristica je i redateljica dokumentarnih filmova: "Treći pohod", "Zaustavljeni glas" i "Neprijatelj naroda". Od 2004. radi kao slobodna novinarka i piše redovite kolumne i komentare za poslovni tjednik Lider i Slobodnu Dalmaciju. Božo Kovačević - Rođen u Zagrebu 1955. Diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudionik demokratskih promjena kao osnivač i dužnosnik najstarije moderne hrvatske stranke, HSLS-a. 1989. bio je potpredsjednik Izvršnog odbora stranke, 1990. - 1992. njezin potpredsjednik, a 1992. - 1996. glavni tajnik. Od 1992. - 1999. bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, a 1996. i 1997. član Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. U vladi Ivice Račana obnašao je dužnost ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja, a nakon toga imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji. Predavač je na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld i suradnik portala Telegram.hr. Doc. dr. sc. Višeslav Raos - docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Rođen u Zagrebu 1986. Diplomirao politologiju na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Beču, a doktorirao komparativnu politiku na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 2008. - 2014. bio je znanstveni novak u Centru za politološka istraživanja, a 2014. - 2016. znanstveni novak - viši asistent na Odsjeku za komparativnu politiku Fakulteta političkih znanosti. Izvršni urednik časopisa i biblioteke "Političke analize" te autor niza znanstvenih radova i članaka.

Četvrtak, 20.12.2018 20:00

Emisija 20.12.2018.

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi Božić u hrvatskom društvu Došašće se primiče kraju i dolazi nam Božić. Na ovaj veliki kršćanski blagdan slavi se rođenje Isusa Krista, Sina Božjega, jedne od tri božanske osobe. Božić se slavi diljem svijeta. U zapadnom kršćanskom svijetu ujedno je i državni praznik i važan dio popularne kulture. Globalizacija je donijela brzo širenje te kulture, a s njome su i pojedini božićni običaji poput kićenja drvca dospjeli tamo gdje ih je malo tko očekivao, primjerice u Ujedinjene Arapske Emirate i komunističku Kinu. I dok kršćani komercijalizaciju Božića vide kao udarac na vjersku dimenziju tog blagdana, Saudijska Arabija i kineske komunističke vlasti to posvjetovnjenje jednog od najvećih kršćanskih blagdana smatraju prijetnjom i alatom za širenje zapadnog utjecaja. Božić danas obilježavaju praktički svi - ali ne znači svima isto. Dok kršćanskim vjernicima predstavlja obilježavanje Kristova rođendana, pripadnicima drugih religija i onima koji se ne identificiraju ni s jednom religijom uglavnom je dobra prilika za zabavu i kupovinu. Ovim prvima u fokusu je priča o Bogočovjeku koji je od Marije Djevice rođen u jaslama da bi svojom mukom, smrću i uskrsnućem otkupio grijehe čovječanstva, dok drugi kao središnju figuru ovog blagdana vide Djeda Božićnjaka koji u saonicama koje vuku leteći sobovi nosi poklone djeci svijeta. Ove dvije različite slike Božića ne postoje samo na ulicama koje u božićno vrijeme ožive, nego i u kulturi. Tradicionalne hrvatske božićne pjesme duhovnog karaktera posljednjih su godina potisnute ambijentalnom glazbom sa zimskim motivima, a globalno dominantna holivudska filmska industrija danas izbacuje puno više filmova o Djedu Božićnjaku nego o Kristovu rođenju. Mogu li ovi motivi koegzistirati ili jedan nužno potiskuje drugi? Je li komercijalizacija Božić učinila globalno relevantnijim, a kršćansku poruku dostupnijom, ili je izbacila Krista s njegove vlastite rođendanske proslave? Jesu li duhovna i ekonomska dimenzija Božića u konfliktu? Na ova i brojna druga zanimljiva pitanja odgovor će ponuditi naši večerašnji gosti: dr. sc. Stjepo Bartulica - Rođen 23. svibnja 1970. u Sjedinjenim Američkim Državama. Preddiplomski studij političkih znanosti i klasične filologije završio na Sveučilištu Missouri - Columbia, a diplomski na Diplomatskoj akademiji u Berlinu. Poslijediplomski studij filozofije završio je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, a doktorirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu na temu "Kršćanski korijeni Europe u filozofiji kulture Christophera Dawsona". Od 1993. do 2006. bio je zaposlenik Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske u kojem je obnašao dužnosti stručnog suradnika, prvog tajnika veleposlanstva u Saveznoj Republici Njemačkoj, voditelja odjela za NATO te savjetnika ministra. Od 2012. zaposlen je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu na kojem je trenutno docent na Odjelu za povijest. 2010. - 2015. bio je savjetnik za vjerska pitanja predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, a 2016. savjetnik za vanjsku politiku u vladi Tihomira Oreškovića. Područja interesa su mu politika, međunarodni odnosi, europska kultura, kršćanstvo i sekularizam. Zrinka Marušić - Stručna je savjetnica u Institutu za turizam. Diplomirana je inženjerka matematičke informatike i statistike te sveučilišna specijalistica statističkih metoda za ekonomske analize i prognoziranje. Diplomirala je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a specijalistički poslijediplomski studij završila je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. U Institutu za turizam radi od 1997. na primjeni i razvoju metodologije tržišnih istraživanja u turizmu, a od 2007. voditeljica je nacionalnog longitudinalnog istraživanja TOMAS. Aktivna je članica tima Instituta za izradu Satelitskog računa turizma, u kojem je zadužena za analizu statistike turizma i procjenu turističke potrošnje sa strane potražnje. Autorica je i koautorica niza znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i inozemnim časopisima. Područje njezina istraživačkog interesa obuhvaća teoriju uzorkovanja, statistiku turizma, turističku potrošnju i metodologiju vrednovanja javnog dobra u turizmu. Dario Markas - Rođen 21. studenog 1981. Diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Radno iskustvo u struci sjecao u tiskanim, televizijskim i internetskim medijima. Kao novinar radio je u Poslovnom dnevniku, a kao novinar istraživač na Hrvatskoj radioteleviziji, Novoj TV i portalu Index na kojemu prvi put obavlja urednički posao. Tri godine proveo je kao dnevni urednik na portalu Nove TV Dnevnik.hr, a od 2012. glavni je urednik portala Večernji.hr. Zaljubljenik je u filmsku umjetnost i glazbu, voli putovati i fanatično prati Formulu 1. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator večerašnje tribine je Mate Mijić

Četvrtak, 29.11.2018 20:00

Emisija 29.11.2018.

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas večeras u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "JUGOSLAVIJA" Gosti tribine: Stipe Kljaić, Josip Jurčević, Stevo Đurašković Moderator: Mate Mijić Datum 29. studenog ostao je upamćen kao značajan u povijesti jugoslavenske političke zajednice. Na taj je dan 1943. održano Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu na kojemu se odlučivalo o poslijeratnom ustrojstvu Jugoslavije, a 1945. na ustavotvornoj skupštini proglašena je Federativna narodna republika Jugoslavija. Punih 45 godina obilježavalo ga se kao Dan Republike. No jugoslavenska ideja nije rođena četrdesetih godina prošlog stoljeća. Ona je, naime, puno starija od jugoslavenske republike i njezinih komunističkih tvoraca. Prvo oživotvorenje jugoslavenske političke ideje dogodilo se na razvalinama stare Austro-ugarske monarhije po završetku Prvog svjetskog rata. Prva Jugoslavija, kako ju se kolokvijalno naziva, ovih će dana obilježiti svoj stoti rođendan. Rođena je 1. prosinca 1918. spajanjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba s Kraljevinom Srbijom u prilično kaotičnim okolnostima, a 1929. promijenila je ime u Kraljevina Jugoslavija. Iako je u više navrata mijenjala naziv i unutarnje uređenje, to nije pomoglo u rješavanju političkih neravnoteža i razmirica koje su obilježile njezino postojanje. Ispostavilo se da je Jugoslavija bila loša u rješavanju starih animoziteta i neutralizaciji imperijalističkih ambicija pojedinih svojih sastavnica, a dobra u stvaranju predispozicija za nove sukobe koji su uslijedili pri svakom sljedećem globalnom preslagivanju. Datum 29. studenog nije obilježio samo život Druge Jugoslavije, nego i njezinu smrt. Na današnji dan 2017. u haškoj si je sudnici nakon osuđujuće presude život oduzeo hrvatski general Slobodan Praljak, zapovjednik hrvatskih oružanih snaga u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te važan sudionik Domovinskog rata i poslijeratne pravne sage pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Jugoslavensko nasljeđe toksični su odnosi među novonastalim državama te politička nestabilnost i sigurnosni izazovi u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i na Kosovu. No je li moglo drukčije? Je li jugoslavenska ideja od začetka bila osuđena na propast i koji su bili ključni događaji koji su oblikovali krajnji ishod? Kakav je bio doprinos hrvatske intelektualne i političke elite u njezinom nastanku i provedbi?

Ponedjeljak, 05.11.2018 20:00

Završetak jubileja 100.-te obljetnice Prvog svjetskog rata

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas večeras u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi : Završetak jubileja 100.-te obljetnice Prvog svjetskog rata Gosti tribine su Filip Homeršak, Nikola Tominac i Ljiljana Dobrovšak. Moderator je Mate Mijić. Urednik: Krešimir Čokolić

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Najave

Tribina Trećeg programa - „Klizi li Europa u cenzuru?“

Četvrtak, 25.04.2019. 20:00 - 22:00

„Klizi li Europa u cenzuru?“ Europski parlament nedavno je na plenarnoj sjednici usvojio Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu. No pokušaj reguliranja zaštite intelektualnog vlasništva na internetu nije ...

Sve najave