Arhiva slušaonice - Tribina Trećeg programa

Četvrtak, 30.05.2019 20:00

Sprema li se ideologizacija humanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu?

Pismo Darka Polšeka, redovitog profesora sociologije na Studiju antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uzdrmalo je hrvatsku akademsku zajednicu. U njemu profesor Polšek upozorava na syllabus za predmet "Uvod u društveno-humanističke znanosti" koji bi trebali odslušati i položiti svi budući studenti Filozofskog fakulteta, a koji društvenim problemima i fenomenima pristupa isključivo iz lijeve ili izrazito lijeve perspektive. Polšek u pismu navodi da u cijelome syllabusu, koji se sastoji od 40 izvora, nema nijednog teksta koji društvu pristupa s liberalnih ili konzervativnih pozicija te se pita kako će se kod studenata razviti kritičko mišljenje ako na prvoj godini ni u jednoj nastavnoj jedinici neće imati doticaja s tekstovima drukčijih političkih opredjeljenja. Profesor zaključuje da se radi o skandalu potvrđuje predrasudu o Filozofskom fakultetu kao "crvenoj utvrdi" zbog čega, po njegovom mišljenju, dramatično padaju upisne kvote. Pitanje je radi li se o izoliranom incidentu ili humanistički studiji doista sve otvorenije studentima nameću lijevu ideologiju. Primjetno je da slične tendencije postoje i u inozemstvu pa Hrvatska, barem u tom smislu, slijedi svjetske trendove. Klize li doista javni studiji humanistike ulijevo ili se radi o pojedinačnom nezadovoljstvu kojemu se želi dati političku dimenziju? Guši li se na društveno-humanističkim fakultetima pluralizam ideja ili studenti ipak imaju priliku čuti različita mišljenja i upoznati autore drukčijih svjetonazora? Dobivaju li studenti kvalitetno obrazovanje za novac koji izdvajaju porezni obveznici? Gosti tribine: Ivo Banac, Trpimir Vedriš, Neven Sesardić i Ana Munk Moderator tribine: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 25.04.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - „Klizi li Europa u cenzuru?“

„Klizi li Europa u cenzuru?“ Europski parlament nedavno je na plenarnoj sjednici usvojio Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu. No pokušaj reguliranja zaštite intelektualnog vlasništva na internetu nije prošao bez kontroverzi. Prijedlog Europske komisije digitalni su aktivisti i tehnološke kompanije dočekali s velikom skepsom, uz optužbe da je Unija zauzela stranu velikih izdavačkih, kinematografskih i diskografskih kuća te otvorila put cenzuri interneta. Članci 11. i 13. koji reguliraju pravo izdavača na naknadu za dijeljenje njihovog sadržaja u digitalnom obliku i zaštitu autorskih prava na društvenim mrežama podigli su posebnu buru zbog koje je originalni tekst vraćen na doradu matičnom odboru. Nakon niza izmjena i trijaloga u kojemu je postignut kompromis Parlamenta, Vijeća i Komisije, direktiva je naposljetku usvojena, ali negodovanje velikog dijela javnosti tu nije prestalo. Prevladavajuće je mišljenje da je članak 11. dobro uravnotežen pa će se autorski sadržaj moći prenositi u digitalnom obliku bez naknade u kraćim segmentima ili poveznicama, dok će se pravo na objavu dužih segmenata ili cijelog sadržaja plaćati. No članak 13. ostao je sporan jer on tehnološke divove, primjerice društvene mreže, u većini slučajeva drži pravno odgovornima za to što njihovi korisnici učitavanjem sadržaja krše autorska prava. Logično je pretpostaviti da će digitalne platforme, da bi se pravno zaštitile, filtrirati sav korisnički sadržaj i same eliminirati sve što potencijalno krši autorska prava. Prema mišljenju brojnih digitalnih stručnjaka, ovo nedvojbeno vodi u cenzuru zato što algoritmi koji bi trebali filtrirati sadržaj nisu još uvijek dovoljno sofisticirani da bi prepoznali satiru, kritiku ili analizu za koje se, prema usvojenom prijedlogu direktive, autorsko djelo smije koristiti bez dozvole. Klizi li Europa u cenzuru? Što će tehnološki giganti učiniti da bi se zaštitili od masnih tužbi? Koje će ekonomske posljedice imati ovakva regulativa? Kakva je mogla biti alternativa ovakvom rješenju? Na ta i ostala zanimljiva pitanja odgovor će ponuditi naši večerašnji gosti: Valentina Wiesner (Večernji list), Marko Rakar (bloger, alumni Akademije za politički razvoj), Goran Vojković (stručnjak za digitalno pravo), Branimir Perković (Portal Liberal. hr) Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 21.03.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - „Hrvatska i međunarodna savezništva“

„Hrvatska i međunarodna savezništva“ Moderna demokratska Republika Hrvatska nastala je slobodnom voljom hrvatskog naroda izraženom na referendumu o samostalnosti, a obranjena je u Domovinskom ratu. U teškim ratnim okolnostima Hrvatska je međunarodno priznata i primljena u Ujedinjene narode, a euroatlantske integracije, sukladno viziji prvog predsjednika Franje Tuđmana, bile su njezine prirodno odredište. Nakon što je prošla trnovit put, naša je država danas članica dviju velikih obitelji zapadnih demokracija – NATO-a i Europske unije. No formalno članstvo u ovim dvama savezima Hrvatsku ne sprječava da ulazi u neformalna savezništva s drugim članicama Unije ili trećim zemljama. U posljednjih dvije godine aktualiziralo se pitanje suradnje u sklopu Inicijative triju mora koju je snažno podržao američki predsjednik Trump, postoji i perspektiva regionalne suradnje s državama iz našeg neposrednog okruženja, a mnogi sadašnji i bivši političari te analitičari smatraju da Hrvatska ima mogućnost graditi svoju ekonomsku perspektivu u Africi i na Bliskom istoku na nasljeđu Pokreta nesvrstanih. Kakva je hrvatska pozicija u Europskoj uniji i NATO-u? Jesu li neformalna savezništva s trećim zemljama u skladu s našom euroatlantskom orijentacijom? Od kojih odnosa Hrvatska može dugoročno profitirati, a koji su za nju potencijalno opasni? Gosti tribine su: Anđelko Milardović, Tuga Tarle, Joško Pavković i Matija Štahan Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 21.02.2019 20:00

„Migracijski procesi u Europi danas“

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi: "Migracijski procesi u Europi danas" Političke promjene i oružani sukobi na sjeveru Afrike i Bliskom istoku pojačali su priljev migranata u Europsku uniju. Slabljenje ili potpuni krah središnjih vlasti u cijelom nizu afričkih i azijskih država ojačali su krijumčarske lance i otežali suradnju u čuvanju granica, što je rezultiralo velikim migracijskim valom čija izvorišta nisu samo države pogođene sukobima ili prirodnim katastrofama. Potreba za humanitarnim djelovanjem od dijela je europskih država iskorištena za uvoz radnika i pomlađivanje vlastite populacije, dok neke druge članice Unije svoje interese vide na drukčiji način. Konsenzusa oko migracija nema, a priljev migranata u Europu se i dalje nastavlja. Hrvatska je kao država članica s najdužom vanjskom kopnenom granicom izravno na udaru, a posljedice tog pritiska svakodnevno osjećaju državne službe, ali i građani koji žive na migrantskim rutama. Prijeti li našoj zemlji trajna nesigurnost ili će Europa uskoro pronaći rješenje? Hoće li priljevom većeg broja migranata doći do promjene hrvatske i europske kulture? Možemo li migrantsku krizu iskoristiti kao priliku za uvoz radne snage koje nam nedostaje? Gosti: Boris Havel, Stjepan Šterc, Maruška Vizek, Marko Špoljar Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 31.01.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - Skreće li Europa udesno?

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "Skreće li Europa udesno?" 2019. je godina europskih izbora koji se održavaju krajem svibnja. Prošli su izbori za Europski parlament, održani 2014., dali naslutiti politički smjer u kojemu se kreće Stari kontinent. U Ujedinjenoj Kraljevini pobjedu je na izborima odnio euroskeptični UKIP, a redove Torijevaca kao vladajuće britanske stranke u predstavničkom tijelu Unije popunio je dotad rekordni broj euroskeptika. Tadašnji britanski premijer David Cameron opipao je puls nacije i zaključio da mu je za pobjedu na parlamentarnim izborima nužno obećati referendum o članstvu u Europskoj uniji. Na referendumu održanom u lipnju 2016. Britanci su glasovali za izlazak. Još jedna velika i važna država članica, Francuska, također je na europskim izborima 2014. poslala snažnu poruku Bruxellesu. Najviše zastupnika osvojila je euroskeptična Nacionalna fronta Marine Le Pen koja je potom u Europskom parlamentu formirala i vlastitu grupaciju "Europa nacija i slobode". Toj se grupaciji pridružila i talijanska Liga koja će potom nakon parlamentarnih izbora 2018. ući u vladu kao junior partner te u samo nekoliko mjeseci prometnuti se u najjaču stranku u Italiji. Svoju poziciju apsolutnog vladara Mađarske učvrstio je Victor Orban, a nacionalno-konzervativna poljska stranka Pravo i pravda pobijedila je i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima. Njemačka je kao lokomotiva Europske unije u posljednjih nekoliko godina također svjedočila desnom skretanju. Rast Alternative za Njemačku prisilio je Kršćansko-socijalnu uniju Bavarske na usvajanje jake tradicionalističke i anti-imigrantske retorike za pokrajinske izbore, a nakon odlaska Angele Merkel s čela sestrinske Kršćansko-demokratske unije stranku je umalo preuzeo desnije orijentirani Friedrich Merz. Merzu je nedostajalo svega dvadesetak glasova da CDU, a time i njemačku politiku, odvede u drukčijem smjeru i vrati ju u predmerkelsko doba. Na parlamentarnim izborima u Nizozemskoj euroskeptici nisu ostvarili očekivani rezultat, ali izbori su na scenu donijeli "Forum za demokraciju", novu modernu euroskeptičnu opciju koja osvaja mlađe glasače i trenutno već ima dvoznamenkastu potporu. Na pokrajinskim izborima u španjolskoj Andaluziji značajniji je rezultat ostvarila konzervativna stranka VOX čije su ruke bile presudne da bi Narodna stranka, stranka desnog centra, formirala vlast u toj južnoj pokrajini. Otpor Marakeškoj deklaraciji pokazao je da je i dio liberalnog i lijevog spektra spreman zastupati ideje koje se uglavnom pripisuju desnici. Deklaracija je dovela do pada vlade u inače jako liberalnoj Belgiji, a između ostalih odbile su ju i Češka te Slovačka kojima ne vladaju desne političke opcije. Znači li ovo da se cijeli politički spektar u Europi pomiče udesno? Što bi to uopće bilo desno skretanje Europe i obuhvaća li ono i ekonomska pitanja ili je ograničeno na ljudska prava i odnos prema Bruxellesu? Je li rast pojedinih lijevih opcija poput Zelenih u Njemačkoj znak da ljevica ima odgovor na jačanje desnih opcija? Dolazi li zapravo samo do zamjene starih desnih i lijevih stranaka novima i hoće li protestne opcije ipak omekšati određena stajališta kad zauzmu mjesto starog mainstreama? Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore će ponuditi naši večerašnji gosti: Mr. sc. Jure Vujić - pravnik, politolog i pročelnik Odjela za politologiju Matice hrvatske. Rođen je u Kninu 1965. Srednju školu završio je u Francuskoj, a na Sveučilištu pravnih, društvenih i gospodarskih znanosti - Pariz II diplomirao pravo. Autor je više knjiga na hrvatskom i francuskom jeziku, među kojima se ističu: " Fragmenti geopolitičke misli", "Intelektualni terorizam - Heretički brevijar", "Hrvatska i Mediteran-geopolitički aspekti", "Rat svjetova -Euroazijanizam protiv Atlantizma", "Geopolitika multipolarnog svijeta" i Radikalna misao -fenomenologija političkog radikalizma". Objavio je stotinjak znanstvenih članaka iz područja geopolitike, sociologije i filozofije. Suradnik je Geopolitičke akademije Pariza i voditelj Instituta za geopolitiku i strateška istraživanja u Zagrebu. Višnja Starešina - Novinarka, publicistica i autorica dokumentarnih filmova. Rođena u Ozlju 1960., a živi i radi u Zagrebu. Diplomirala politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 1984. počinje raditi u Večernjem listu u kojemu ostaje do 2004. Bila je diplomatska dopisnica i vanjskopolitička analitičarka Večernjaka, stalna dopisnica akreditirana pri UN-u u Ženevi, posebna izvjestiteljica iz Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu, urednica vanjske politike ta zamjenica glavnog urednika. 2011. i 2012. bavila se istraživanjem žrtava komunističkog režima pri novoosnovanom Uredu za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkog režima nakon Drugog svjetskog rata. Autorica je sjajno prihvaćene trilogije koju čine sljedeći naslovi: "Vježbe u laboratoriju Balkan", "Haaška formula" i "Hrvati pod KOS-ovim krilom". Scenaristica je i redateljica dokumentarnih filmova: "Treći pohod", "Zaustavljeni glas" i "Neprijatelj naroda". Od 2004. radi kao slobodna novinarka i piše redovite kolumne i komentare za poslovni tjednik Lider i Slobodnu Dalmaciju. Božo Kovačević - Rođen u Zagrebu 1955. Diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sudionik demokratskih promjena kao osnivač i dužnosnik najstarije moderne hrvatske stranke, HSLS-a. 1989. bio je potpredsjednik Izvršnog odbora stranke, 1990. - 1992. njezin potpredsjednik, a 1992. - 1996. glavni tajnik. Od 1992. - 1999. bio je zastupnik u Hrvatskom saboru, a 1996. i 1997. član Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. U vladi Ivice Račana obnašao je dužnost ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja, a nakon toga imenovan je veleposlanikom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji. Predavač je na Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld i suradnik portala Telegram.hr. Doc. dr. sc. Višeslav Raos - docent na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Rođen u Zagrebu 1986. Diplomirao politologiju na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Beču, a doktorirao komparativnu politiku na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. 2008. - 2014. bio je znanstveni novak u Centru za politološka istraživanja, a 2014. - 2016. znanstveni novak - viši asistent na Odsjeku za komparativnu politiku Fakulteta političkih znanosti. Izvršni urednik časopisa i biblioteke "Političke analize" te autor niza znanstvenih radova i članaka.

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.

Najave

Tribina Trećeg programa - „Palež Notre-Damea znak vremena?“

Četvrtak, 27.06.2019. 20:00 - 22:00

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi - Palež Notre Damea - znak vremena? U Velikom tjednu ...

Sve najave