Arhiva slušaonice - Tribina Trećeg programa

Četvrtak, 21.11.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - "Što je ostalo od Berlinskog zida?"

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi "Što je ostalo od Berlinskog zida?" U studenome 2019. godine čitav svijet obilježava simboličku prekretnicu potkraj krvavoga 20. stoljeća, kulminaciju događaja koji su posve preokrenuli njegov tijek i poništili učinke čiji se prapočeci mogu smjestiti u Oktobarsku revoluciju 1917. godine - riječ je, dakako, o padu Berlinskoga zida, koji je pokrenuo lančanu reakciju posvemašnjeg raspada svjetskoga komunizma i država koje je stvorio, od Sovjetskoga Saveza do Jugoslavije, te preobrazbu postojećih nominalnih komunizama, kao što je onaj kineski, u modele koji komunizmu nalikuju još jedino po autokratskome modelu vladavine. Što za nas danas znači simbol srušenoga zida u Berlinu? Je li, uvjetujući pojavu slobodnotrižnoga utopizma u sklopu kojega je Francis Fukuyama proglasio "kraj povijesti", pad Berlinskoga zida označio početak razdoblja globalnoga mira? Ili je, s druge strane, prouzročio povratak u stanje "sukoba civilizacija" koje je Samuel Huntington identificirao po religijsko-kulturalnim kriterijima čija drevnost nadilazi eksperimentalne totalitarizme 20. stoljeća kojih je i Berlinski zid posljedica? Je li za društva poput hrvatskoga u doba digitalne revolucije, novih medija i virtualnih svjetova rasprava o Berlinskome zidu uopće bitna, ili istinski uzroci i posljedice njegova pada još do danas nisu prepoznati? Je li izostanak globalne konkurencije svjetskome kapitalizmu pothranio njegove izrabljujuće elemente, ili ga je inkorporiranje marksističke misli u zapadna društva samoreguliralo te učinilo humanijim? Naposljetku, što je od Berlinskoga zida ostalo u mentalitetu i strukturama postkomunističkih zemalja poput Hrvatske - je li se potpuna tranzicija ikada dogodila, ili je hrvatska slobodnotržišna liberalna demokracija tek maska supstancijalno neizmijenjenoga establišmenta iz komunističke nomenklature, i kako se ti preddemokratski atavizmi danas očituju u politici, ekonomiji i kulturi? Što je od Berlinskoga zida ostalo u svijetu i u Hrvatskoj, gdje se nalaze njegove krhotine? Odgovore ćemo potražiti s gostima tribine: Ivo Banac profesor je emeritus na Sveučilištu Yale. Od 1994. do 1999. bio je profesor povijesti na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, gdje je upravljao Institutom za jugoistočnu Europu, a od 2008. do 2017. bio je redoviti profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao na Sveučilištu Standford. Autor je i urednik više knjiga, članaka i komentara, među kojima se ističe monografija "Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Porijeklo, povijest, politika" i "Sa Staljinom protiv Tita: informbiroovski rascjepi u jugoslavenskom komunističkom pokretu". Bio je urednik časopisa East European Politics and Societies, supredsjednik Instituta otvoreno društvo - Hrvatska, član predsjedništva Hrvatskog helsinškog odbora, generalni direktor Interuniverzitetskog centra u Dubrovniku, predsjednik Liberalne stranke, ministar za zaštitu okoliša i prostornog uređenje u Vladi RH te zastupnik u Hrvatskome saboru. Dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Josip Mihaljević znanstveni je suradnik na Hrvatskom institutu za povijest. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao i doktorirao povijest. Primarno područje znanstvenog interesa mu je hrvatska i jugoslavenska povijest druge polovice 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na teme iz društvene povijesti, te povijest komunizma. Predaje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu na kojem izvodi kolegij "Ideologija i praksa komunizma u povijesnoj perspektivi". Autor je i voditelj emisije "Povijesne kontroverze" na Trećem programu Hrvatskoga radija za koju je 2019. nagrađen nagradom "Vjekoslav Klaić" za popularizaciju povijesti. Autor je knjige "Komunizam i čovjek: odnos vlasti i pojedinca u Hrvatskoj od 1958. do 1972." za koju je nagrađen Državnom nagradom za znanost te nagradom Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. U Zagrebu je završio studij međunarodnih odnosa. Od 2008. do danas objavio više od tisuću novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, energetika i globalna sigurnost. Član je uredništva i novinar Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća, za koji od 2009. godine piše redovitu kolumnu, a kolumnist je i portala Direktno.hr. Priloge je objavljivao odnosno objavljuje i u "Hrvatskom tjedniku," "Hrvatskom slovu", "Vijencu", "Političkom zatvoreniku", "Magazinu Glasa Slavonije" i nekolicini internetskih portala. Član je Matice hrvatske, Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vijeća, Udruge "Obnova" i Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Voditelj je uredništva znanstvenog časopisa za kulturu, društvo i politiku "Obnova" te autor knjige "Hrvatska u žrvnju Jugosfere". Karlo Jurak magistar je filozofije i lingvistike te polaznik poslijediplomskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Tijekom studiranja na preddiplomskoj i diplomskoj razini studija aktivan u studentskim udrugama te u redakciji časopisa studenata filozofije Čemu. Organizator više studentskih, znanstvenih i stručnih konferencija te izlagač na njima. Autor više članaka objavljenih u zbornicima i časopisima iz područja filozofije, lingvistike, suvremene povijesti, kritičke teorije, povijesti ideja, među kojima se ističu izvorni znanstveni radovi objavljeni u časopisima Fluminensia i Politička misao. Trenutno je urednik sekcije prikaza knjiga u znanstvenom časopisu Tragovi. Uža područja interesa su mu povijest ideja, povijest 20. stoljeća, marksistička teorija i praksa, politička i socijalna filozofija, kritička teorija, socijalna epistemologija i filozofija jezika. Urednik emisije je Krešimir Čokolić, a moderator tribine je Matija Štahan.

Četvrtak, 24.10.2019 20:00

Tribina trećeg programa - "Hrvatska književna laž - sto godina poslije"

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi - "Hrvatska književna laž - sto godine poslije" Početkom 1919. godine, Miroslav Krleža objavio je esej Hrvatska književna laž, glasovit po sustavnoj rekapitulaciji i radikalnome prevrednovanju hrvatske književne baštine od preporodnih vremena do njegova doba. Stotinu godina kasnije, s dodatnim vremenskim odmakom možemo se zapitati - kakvo je opće stanje hrvatske književnosti danas? Koliko 2019. godine vrijede Krležine ocjene, a u kojoj je mjeri predmoderna hrvatska književnost revalorizirana? Jesu li Krležini vrijednosni sudovi postavili novu normu pri kritičkome književnopovijesnom razmatranju kakvoće umjetnosti riječi u Hrvatskoj, ili pak oni predstavljaju otklon od ustaljena vida njezina vrednovanja? Je li Krleža u kontekstu hrvatske književne povijesti usamljeni glas idealizma, diktator koji arbitrira u kulturnim pitanjima, ili oboje? Ima li u hrvatskoj književnosti i kulturi danas previše ili premalo Krleže?

Četvrtak, 27.06.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - „Palež Notre-Damea znak vremena?“

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi - Palež Notre Damea - znak vremena? U Velikom tjednu planula je svjetski poznata pariška katedrala Notre-Dame. Plamena buktinja pred očima svijeta gutala je remek-djelo gotičke arhitekture dok su se vjernici u molitvi okupljali na pariškim ulicama. Društvene su mreže također planule tražeći krivca, a očaj i nevjerica te su noći povezali ljude različitih vjeroispovijesti i svjetonazora diljem svijeta. U umjetničkom i vjerskom smislu najdragocjeniji dijelovi katedrale ipak su sačuvani, dok će se one uništene obnoviti uz pomoć donatora koji su pojedinačno i kroz razne zaklade već sad osigurali potreban novac. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je obnovu katedrale u petogodišnjem razdoblju, ističući da kratki rok neće utjecati na kvalitetu procesa obnove. Ovaj tragičan slučaj na površinu je ponovno izbacio odnos Crkve u Francuskoj s državom, ali i dao dodatnu težinu riječima pariškog nadbiskupa koji godinama upozorava na nemar države u upravljanju katedralom. Notre-Dame je, kao i ostale francuske katedrale izgrađene prije 1905., u vlasništvu države. Crkva ju koristi i država od nje očekuje da ju i održava, dok s druge strane Crkva traži od države da kao vlasnik vodi računa o vlastitoj imovini. Nerazjašnjeni odnosi u upravljanju imovinom proizlaze iz zakona o odvojenosti Crkve i države s početka 20. stoljeća, a pariška katedrala nije jedini slučaj evidentnog propadanja zbog nemara stvarnog vlasnika - države. Sve ovo događa se u vremenu značajnog rasta stope nasilja nad vjernicima i uništavanja sakralnih građevina u Francuskoj. U ožujku ove godine gorjela je i druga po veličini pariška crkva Saint-Sulpice, a vandali svakodnevno oskvrnu nekoliko crkava ispisujući protukršćanske poruke, razbijajući kipove, lomeći križeve i uništavajući oltare i tabernakule. U 2017. u Francuskoj je zabilježeno čak 878 protukršćanskih napada, dok je u 2018. taj broj povećan za 13 posto. Mnogi vjeruju kako je Europa na raskrižju, a događanja u Francuskoj oduvijek su usmjeravala trendove u Europi. Potvrđuju li nedavno održani izbori za Europski parlament tezu o dolazećim nepredvidivim okolnostima. Gdje je Hrvatska u tome, i koji je francuski pogled na današnje društvene okolnosti? Je li požar u katedrali Notre-Dame, na simboličan način, znak vremena u kojemu živimo? Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore će ponuditi, djelomice iz Francuske perspektive, gosti tribine: Ivo Goldstein, Miro Kovač, Jure Vujić i Anita Ruso.

Četvrtak, 30.05.2019 20:00

Sprema li se ideologizacija humanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu?

Pismo Darka Polšeka, redovitog profesora sociologije na Studiju antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uzdrmalo je hrvatsku akademsku zajednicu. U njemu profesor Polšek upozorava na syllabus za predmet "Uvod u društveno-humanističke znanosti" koji bi trebali odslušati i položiti svi budući studenti Filozofskog fakulteta, a koji društvenim problemima i fenomenima pristupa isključivo iz lijeve ili izrazito lijeve perspektive. Polšek u pismu navodi da u cijelome syllabusu, koji se sastoji od 40 izvora, nema nijednog teksta koji društvu pristupa s liberalnih ili konzervativnih pozicija te se pita kako će se kod studenata razviti kritičko mišljenje ako na prvoj godini ni u jednoj nastavnoj jedinici neće imati doticaja s tekstovima drukčijih političkih opredjeljenja. Profesor zaključuje da se radi o skandalu potvrđuje predrasudu o Filozofskom fakultetu kao "crvenoj utvrdi" zbog čega, po njegovom mišljenju, dramatično padaju upisne kvote. Pitanje je radi li se o izoliranom incidentu ili humanistički studiji doista sve otvorenije studentima nameću lijevu ideologiju. Primjetno je da slične tendencije postoje i u inozemstvu pa Hrvatska, barem u tom smislu, slijedi svjetske trendove. Klize li doista javni studiji humanistike ulijevo ili se radi o pojedinačnom nezadovoljstvu kojemu se želi dati političku dimenziju? Guši li se na društveno-humanističkim fakultetima pluralizam ideja ili studenti ipak imaju priliku čuti različita mišljenja i upoznati autore drukčijih svjetonazora? Dobivaju li studenti kvalitetno obrazovanje za novac koji izdvajaju porezni obveznici? Gosti tribine: Ivo Banac, Trpimir Vedriš, Neven Sesardić i Ana Munk Moderator tribine: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.