Arhiva slušaonice - Tribina Trećeg programa

Četvrtak, 27.06.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - „Palež Notre-Damea znak vremena?“

Treći program Hrvatskoga radija poziva vas u 20 sati u zagrebačku knjižnicu Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, na tribinu o temi - Palež Notre Damea - znak vremena? U Velikom tjednu planula je svjetski poznata pariška katedrala Notre-Dame. Plamena buktinja pred očima svijeta gutala je remek-djelo gotičke arhitekture dok su se vjernici u molitvi okupljali na pariškim ulicama. Društvene su mreže također planule tražeći krivca, a očaj i nevjerica te su noći povezali ljude različitih vjeroispovijesti i svjetonazora diljem svijeta. U umjetničkom i vjerskom smislu najdragocjeniji dijelovi katedrale ipak su sačuvani, dok će se one uništene obnoviti uz pomoć donatora koji su pojedinačno i kroz razne zaklade već sad osigurali potreban novac. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je obnovu katedrale u petogodišnjem razdoblju, ističući da kratki rok neće utjecati na kvalitetu procesa obnove. Ovaj tragičan slučaj na površinu je ponovno izbacio odnos Crkve u Francuskoj s državom, ali i dao dodatnu težinu riječima pariškog nadbiskupa koji godinama upozorava na nemar države u upravljanju katedralom. Notre-Dame je, kao i ostale francuske katedrale izgrađene prije 1905., u vlasništvu države. Crkva ju koristi i država od nje očekuje da ju i održava, dok s druge strane Crkva traži od države da kao vlasnik vodi računa o vlastitoj imovini. Nerazjašnjeni odnosi u upravljanju imovinom proizlaze iz zakona o odvojenosti Crkve i države s početka 20. stoljeća, a pariška katedrala nije jedini slučaj evidentnog propadanja zbog nemara stvarnog vlasnika - države. Sve ovo događa se u vremenu značajnog rasta stope nasilja nad vjernicima i uništavanja sakralnih građevina u Francuskoj. U ožujku ove godine gorjela je i druga po veličini pariška crkva Saint-Sulpice, a vandali svakodnevno oskvrnu nekoliko crkava ispisujući protukršćanske poruke, razbijajući kipove, lomeći križeve i uništavajući oltare i tabernakule. U 2017. u Francuskoj je zabilježeno čak 878 protukršćanskih napada, dok je u 2018. taj broj povećan za 13 posto. Mnogi vjeruju kako je Europa na raskrižju, a događanja u Francuskoj oduvijek su usmjeravala trendove u Europi. Potvrđuju li nedavno održani izbori za Europski parlament tezu o dolazećim nepredvidivim okolnostima. Gdje je Hrvatska u tome, i koji je francuski pogled na današnje društvene okolnosti? Je li požar u katedrali Notre-Dame, na simboličan način, znak vremena u kojemu živimo? Na ta i druga zanimljiva pitanja odgovore će ponuditi, djelomice iz Francuske perspektive, gosti tribine: Ivo Goldstein, Miro Kovač, Jure Vujić i Anita Ruso.

Četvrtak, 30.05.2019 20:00

Sprema li se ideologizacija humanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu?

Pismo Darka Polšeka, redovitog profesora sociologije na Studiju antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uzdrmalo je hrvatsku akademsku zajednicu. U njemu profesor Polšek upozorava na syllabus za predmet "Uvod u društveno-humanističke znanosti" koji bi trebali odslušati i položiti svi budući studenti Filozofskog fakulteta, a koji društvenim problemima i fenomenima pristupa isključivo iz lijeve ili izrazito lijeve perspektive. Polšek u pismu navodi da u cijelome syllabusu, koji se sastoji od 40 izvora, nema nijednog teksta koji društvu pristupa s liberalnih ili konzervativnih pozicija te se pita kako će se kod studenata razviti kritičko mišljenje ako na prvoj godini ni u jednoj nastavnoj jedinici neće imati doticaja s tekstovima drukčijih političkih opredjeljenja. Profesor zaključuje da se radi o skandalu potvrđuje predrasudu o Filozofskom fakultetu kao "crvenoj utvrdi" zbog čega, po njegovom mišljenju, dramatično padaju upisne kvote. Pitanje je radi li se o izoliranom incidentu ili humanistički studiji doista sve otvorenije studentima nameću lijevu ideologiju. Primjetno je da slične tendencije postoje i u inozemstvu pa Hrvatska, barem u tom smislu, slijedi svjetske trendove. Klize li doista javni studiji humanistike ulijevo ili se radi o pojedinačnom nezadovoljstvu kojemu se želi dati političku dimenziju? Guši li se na društveno-humanističkim fakultetima pluralizam ideja ili studenti ipak imaju priliku čuti različita mišljenja i upoznati autore drukčijih svjetonazora? Dobivaju li studenti kvalitetno obrazovanje za novac koji izdvajaju porezni obveznici? Gosti tribine: Ivo Banac, Trpimir Vedriš, Neven Sesardić i Ana Munk Moderator tribine: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 25.04.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - „Klizi li Europa u cenzuru?“

„Klizi li Europa u cenzuru?“ Europski parlament nedavno je na plenarnoj sjednici usvojio Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu. No pokušaj reguliranja zaštite intelektualnog vlasništva na internetu nije prošao bez kontroverzi. Prijedlog Europske komisije digitalni su aktivisti i tehnološke kompanije dočekali s velikom skepsom, uz optužbe da je Unija zauzela stranu velikih izdavačkih, kinematografskih i diskografskih kuća te otvorila put cenzuri interneta. Članci 11. i 13. koji reguliraju pravo izdavača na naknadu za dijeljenje njihovog sadržaja u digitalnom obliku i zaštitu autorskih prava na društvenim mrežama podigli su posebnu buru zbog koje je originalni tekst vraćen na doradu matičnom odboru. Nakon niza izmjena i trijaloga u kojemu je postignut kompromis Parlamenta, Vijeća i Komisije, direktiva je naposljetku usvojena, ali negodovanje velikog dijela javnosti tu nije prestalo. Prevladavajuće je mišljenje da je članak 11. dobro uravnotežen pa će se autorski sadržaj moći prenositi u digitalnom obliku bez naknade u kraćim segmentima ili poveznicama, dok će se pravo na objavu dužih segmenata ili cijelog sadržaja plaćati. No članak 13. ostao je sporan jer on tehnološke divove, primjerice društvene mreže, u većini slučajeva drži pravno odgovornima za to što njihovi korisnici učitavanjem sadržaja krše autorska prava. Logično je pretpostaviti da će digitalne platforme, da bi se pravno zaštitile, filtrirati sav korisnički sadržaj i same eliminirati sve što potencijalno krši autorska prava. Prema mišljenju brojnih digitalnih stručnjaka, ovo nedvojbeno vodi u cenzuru zato što algoritmi koji bi trebali filtrirati sadržaj nisu još uvijek dovoljno sofisticirani da bi prepoznali satiru, kritiku ili analizu za koje se, prema usvojenom prijedlogu direktive, autorsko djelo smije koristiti bez dozvole. Klizi li Europa u cenzuru? Što će tehnološki giganti učiniti da bi se zaštitili od masnih tužbi? Koje će ekonomske posljedice imati ovakva regulativa? Kakva je mogla biti alternativa ovakvom rješenju? Na ta i ostala zanimljiva pitanja odgovor će ponuditi naši večerašnji gosti: Valentina Wiesner (Večernji list), Marko Rakar (bloger, alumni Akademije za politički razvoj), Goran Vojković (stručnjak za digitalno pravo), Branimir Perković (Portal Liberal. hr) Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Četvrtak, 21.03.2019 20:00

Tribina Trećeg programa - „Hrvatska i međunarodna savezništva“

„Hrvatska i međunarodna savezništva“ Moderna demokratska Republika Hrvatska nastala je slobodnom voljom hrvatskog naroda izraženom na referendumu o samostalnosti, a obranjena je u Domovinskom ratu. U teškim ratnim okolnostima Hrvatska je međunarodno priznata i primljena u Ujedinjene narode, a euroatlantske integracije, sukladno viziji prvog predsjednika Franje Tuđmana, bile su njezine prirodno odredište. Nakon što je prošla trnovit put, naša je država danas članica dviju velikih obitelji zapadnih demokracija – NATO-a i Europske unije. No formalno članstvo u ovim dvama savezima Hrvatsku ne sprječava da ulazi u neformalna savezništva s drugim članicama Unije ili trećim zemljama. U posljednjih dvije godine aktualiziralo se pitanje suradnje u sklopu Inicijative triju mora koju je snažno podržao američki predsjednik Trump, postoji i perspektiva regionalne suradnje s državama iz našeg neposrednog okruženja, a mnogi sadašnji i bivši političari te analitičari smatraju da Hrvatska ima mogućnost graditi svoju ekonomsku perspektivu u Africi i na Bliskom istoku na nasljeđu Pokreta nesvrstanih. Kakva je hrvatska pozicija u Europskoj uniji i NATO-u? Jesu li neformalna savezništva s trećim zemljama u skladu s našom euroatlantskom orijentacijom? Od kojih odnosa Hrvatska može dugoročno profitirati, a koji su za nju potencijalno opasni? Gosti tribine su: Anđelko Milardović, Tuga Tarle, Joško Pavković i Matija Štahan Moderator: Mate Mijić Urednik: Krešimir Čokolić

Tribina Trećeg programa
Tribina Trećeg programa

HRT – HR 3 — Kultura, društvo, znanost

Tribina Trećeg programa Hrvatskoga radija, koja se održava uživo u zagrebačkoj knjižnici Bogdana Ogrizovića, pokušava spojiti zanimljive sugovornike i značajne aktualne teme poput suočavanja s Europom, angažmana umjetnika u društvu, odgovornosti intelektualaca... Voditelj tribine je Boris Havel.