Hrvatski radio

Treći program

10:27 / 22.04.2022.

Autor: Adriana Kramarić

Hrvoje Korbar: Na rubu

Hrvoje Korbar

Hrvoje Korbar

Foto: Luka Dubroja / /-

Ars Acustica „Na rubu” prvo je radiofonsko eksperimentalno djelo redatelja Hrvoja Korbara. Kao predložak autor je posegnuo za posljednjim poglavljem Krležinog romana „Na rubu pameti“. 



Mladi redatelj uvijek se rado prisjeća svoje prve profesionalne emisije koju je realizirao na Hrvatskom radiju. Tom prigodom poeziju Paula Verlainea na francuskom je interpretirala glumica Urša Raukar.

Kasnije, kad smo razgovarali o emisiji i o fenomenu i mogućnostima radija danas, izrekla je rečenicu koja mi se usjekla u pamćenje: „Uz radio nikad nisi sam“. Uz radio zaista nikad nisi sam – baš kao što danas čitav svijet nosimo u svom džepu, te od samoće bježimo u neprestanu proizvodnju sadržaja, dijeljenje vlastitih osjećaja i doživljaja sa stotinama ljudi koje poznajemo i ne poznajemo, tako je u prvoj polovici dvadesetog stoljeća čitav svijet stanovao upravo u toj kutiji, čije su se dimenzije, pa i važnost u sve napućenijem medijskom okolišu sve više smanjivale. Radio je, iz današnje perspektive, bio prvi medij koji je povezao svijet, on je bio mreža svog vremena. Već dvadesetih godina vijesti počinju putovati sve brže, prenose se koncerti i predstave iz kazališta diljem Europe. Radio se istovremeno razvija kao umjetnički medij, ali i kao zastrašujuće propagandno sredstvo u godinama između dva svjetska rata. 


Hrvoje Korbar i ton majstorica Katarina Barišić

Hrvoje Korbar i ton majstorica Katarina Barišić

Foto: A.K. / /-

Iako smo književnost navikli doživljavati u samoći i u tišini, njezin izvor bilo je govorenje i slušanje. I doista, postoje mnogi književni tekstovi koji u sebi imaju inherentne akustičke kvalitete, kao da su pisani za slušanje, za govorenje, za zvučanje i ozvučavanje. Kada je počeo razmišljati o svom prvom radu za emisiju  Ars Acustica Hrvoje Korbar otpočetka je znao da želi jedankopravno koristiti tekst i zvuk :

Posljednje poglavlje Krležina romana „Na rubu pameti” nosi naslov „Među brodolomcima“, Krleža u tom tekstu, koji može funkcionirati i kao samostalna cjelina (baš kao i uvodno poglavlje romana „O ljudskoj gluposti“, s kojim i čini svojevrsnu cikličku strukturu) prepoznaje i u svoj tekst integrira svu moć radijskog medija. Zvuk je i prostor i vrijeme Krležinog teksta i tako postaje povod za autentičnu zvučnu kreaciju prožetu glumačkom interpretacijom ulomaka Krležinog teksta u izvedbi Livija Badurine i oblikovanju zvuka Srđana Nogića.

Neimenovani protagonist romana od uglednog dionika visokog društva i sam postaje brodolomac, marginaliziran i osramoćen, osuđen na samoću, na gubitak vlastitog glasa u društvu, ali ne i na gubitak vlastitog integriteta. U duhu egzistencijalizma, on je doveden na rub pameti, ali i na rub društva i više nema kamo pobjeći. Stoga mu na pamet pada jedna sasvim neobična, bizarna ideja – da upali radio i da pobjegne u zvukove.

Krleža vješto detektira globalni simultanitet radijskog medija i pretvara ga u tkivo svog teksta – rezignirani protagonist bježi od vlastitih misli i od vlastitog glasa utapanjem i gubljenjem u zvukovima, u velikim prostornim i vremenskim skokovima i kontrapunktima. Tišina je, uostalom, postala nemoguće i nepodnošljivo stanje, a emotivni naboj koji nosi zvuk možemo isključiti tek jednim klikom, i nijemo promatrati bilo koji prizor na ekranu koji ne samo da posreduje, nego postaje jedini svijet koji doživljavamo. O autentičnoj misli da i ne govorimo. 

Uz radio nikad nisi sam. Dodao bih, ni u tišini, ni u zvuku. Samoća je možda manja, ili barem lakša.

Hrvoje Korbar

Urednica Adriana Kramarić i redatelj Hrvoje Korbar

Urednica Adriana Kramarić i redatelj Hrvoje Korbar

Foto: Katarina Račić / /-

Hrvoje Korbar rođen je u Zagrebu 1995. godine. Nakon završene XVI. gimnazije i Srednje glazbene škole Pavla Markovca (violina), diplomirao je kazališnu i radijsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom studija asistira domaćim i međunarodnim redateljima na dramskim i opernim produkcijama, sudjeluje na izvedbenim radionicama na Venecijanskom biennaleu, te ostvaruje manje produkcije na nezavisnoj sceni u suradnji s umjetničkim organizacijama Multimedijalna koliba i RadioTeatar Bajsić&Prijatelji.

Godine 2018. debitirao je na 69. Dubrovačkim ljetnim igrama režijom dijela triptiha Odbrojavanje - na piru s Držićem i Nalješkovićem te u Kazalištu Keremepuh samostalnom režijom Ellinga Simona Benta, nakon čega slijede i režije u Teatru &TD, Kazalištu Marina Držića, Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu i Kazalištu Trešnja, i režije niza javnih manifestacija (Dan otvorenog trga, Dodjela Oskara znanja), koncertnih čitanja, koncerata klasične glazbe i drugih događanja. Djeluje i kao radijski autor u samostalnoj produkciji i kao vanjski suradnik Hrvatskoga radija. Za svoj glazbeni dokumentarac Mrtva slatko pjevam nagrađen je trećom nagradom u kategoriji dokumentarne radiodrame na festivalu Prix Marulić 2018. godine.

Iz režije 2 Dramskog programa Hrvatskoga radija

Iz režije 2 Dramskog programa Hrvatskoga radija

Foto: K.R. / /-

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

prije

3 dana

Racionalnost

prof. dr Zvonimir Galić

Emisija

Ars acustica

Emisija Ars Acustica na Trećem programu Hrvatskoga radija od 1995. godine propituje inovativne pristupe glazbenim i dramskim formama i bavi se eksperimentiranjem zvukom .

Poslušajte u Slušaonici