Kozmopolis

Kozmopolis

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Posljednje emisije

Ponedjeljak, 17.02.2020 23:00

Od intimne ljubavi do društvene ironije: o starim kajkavskim pjesmaricama

Fenomen ljubavi jedna je od najstarijih tema književnosti zapadnoga kruga, počevši od klasičnih antičkih tekstova i Biblije nadalje. Osim autorskih umjetničkih djela inspirirao je i usmenu poeziju različitih kultura i naroda, pa tako i staru kajkavsku liriku sačuvanu u brojnim češće anonimnim, a rjeđe autoriziranim rukopisnim pjesmaricama, nastalima u razdoblju od 16. do 19. stoljeća. Širi i kompleksniji prikaz tih zbirki, i to ne samo s obzirom na teme ljubavi, poslušat ćemo u eseju što ga je napisala doktorica znanosti Lahorka Plejić Poje, izvanredna profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Po njoj, pjesme o kojima je riječ jednostavnije su i shematičnije nego što je slučaj s autorskom, elitnom lirikom kakva je primjerice bila ona renesansna, s hrvatskoga juga, no i takve prozirne i doslovne, one su zadovoljavale potrebe svoje publike. A zbog univerzalnosti i transhistorijske aktualnosti iskustava što ih prenose te zbog izrazne neposrednosti i nepretencioznosti, nije nemoguće da zaintrigiraju i nas danas.

Četvrtak, 13.02.2020 16:03

Emisija 13.02.2020.

U tekstu fundiranu na teoriji autora poput Renéa Welleka, Austina Warrena, Philippea Lejeunea i dr. autorica večerašnjega eseja, Marica Liović, izvanredna profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku predstavlja Josipa Kosora iz nešto drukčijega ugla no što je uobičajeno. Ponajprije zbog zbirki novela Optužba (1905.) i Crni glasovi (1905.) Kosor je nosio epitet "hrvatskoga Maksima Gorkoga", a najpoznatiji je po ekspresionističkim djelima, romanu Rasap (1906.) te drami Požar strasti (1912.). Nasuprot tomu, večeras sagledavamo najintimniji segment Kosorova habitusa utisnut u autobiografske zapise "dalmatinskoga Slavonca" objavljene u dvjema autobiografijama, Kratkoj (1955.) i Velikoj (1990.). Zapisi podijeljeni u tri tematske cjeline: žena i eros, potom slavonska svakodnevica te dokumentaristička sjećanja koja se dotiču Kosorova književnoga rada svjedoče autorov strastven karakter te neupitnu privrženost Slavoniji.

Ponedjeljak, 10.02.2020 23:00

Kozmopolis:Slavonija u autobiografijama Josipa Kosora

U tekstu fundiranu na teoriji autora poput Renéa Welleka, Austina Warrena, Philippea Lejeunea i dr. autorica večerašnjega eseja, Marica Liović, izvanredna profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku predstavlja Josipa Kosora iz nešto drukčijega ugla no što je uobičajeno. Ponajprije zbog zbirki novela Optužba (1905.) i Crni glasovi (1905.) Kosor je nosio epitet “hrvatskoga Maksima Gorkoga”, a najpoznatiji je po ekspresionističkim djelima, romanu Rasap (1906.) te drami Požar strasti (1912.). Nasuprot tomu, večeras sagledavamo najintimniji segment Kosorova habitusa utisnut u autobiografske zapise “dalmatinskoga Slavonca” objavljene u dvjema autobiografijama, Kratkoj (1955.) i Velikoj (1990.). Zapisi podijeljeni u tri tematske cjeline: žena i eros, potom slavonska svakodnevica te dokumentaristička sjećanja koja se dotiču Kosorova književnoga rada svjedoče autorov strastven karakter te neupitnu privrženost Slavoniji.

Četvrtak, 30.01.2020 16:03

Emisija 30.01.2020.

Dragana Vučić Đekić: Stand-up komedija - slojevi ispod komičke maske Današnja emisija posvećena je najnovijim istraživanjima humornih elemenata u popularnom suvremenom obliku - stand-up komediji, a osobito paradoksima susretanja komičkoga i tragičkoga kad o temi rata progovara žrtva rata kroz formu smijeha koji oslobađa od traume. Doktorica teatrologije Dragana Vučić Đekić u eseju "Stand-up komedija: slojevi ispod komičke maske" odabire primjer Marija Filipija, snimatelja-fotoreportera i hrvatskog branitelja koji je u Domovinskom ratu postao invalid i koji svoja iskustva prilagodbe na novi način života izražava u monodrami s elementima stand-up komedije "Kako glumiti normalnoga čovjeka" u režiji Borisa Svrtana. Tuga kao izvor smijeha na ovom primjeru potvrđuje teorijske pretpostavke da nema komičnih predmeta, nego postoje samo komične relacije. Komedija u funkciji terapije, kako individualne tako i kolektivne, pomaže izvođaču da se lakše nosi s vlastitim traumama i njihovim posljedicama, a publici da na svijet gleda iz drugoga kuta ili iz kuta "drukčijega". U tom kontekstu poruka Marija Filipija u skladu je sa suvremenim upozorenjima psiho-socio-lingvistike: invaliditet, kako je postavljen po lingvističko-etimološkom kriteriju, nije adekvatan suvremenom društvu. Pojam "invalid" nije validan.

Najave

Kozmopolis: Darovati ili kupiti? "Kurtoazija" hodočasnika iz Zapadne Europe u Svetoj zemlji u srednjem vijeku

Ponedjeljak, 24.02.2020. 23:00 - 23:29

Zrinka Stahuljak: Darovati ili kupiti? «Kurtoazija» hodočasnika iz Zapadne Europe u Svetoj zemlji u srednjem vijeku Današnja emisija posvećena je najnovijim pozicijama traduktologije u odnosima ekonomije i književnosti. Autorica eseja, ...

Medijske i književne reprezentacije glumice Božene Kraljeve
Ponedjeljak, 09.03.2020. 23:00 - 23:27

Medijske i književne reprezentacije glumice Božene Kraljeve
Četvrtak, 12.03.2020. 23:00 - 23:27

Sve najave