Kozmopolis

Kozmopolis

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Posljednje emisije

Četvrtak, 17.10.2019 16:03

Emisija 17.10.2019.

Današnja emisija posvećena je najnovijim istraživanjima paleoslavistike kroz komparativnu analizu hrvatsko-francuskih kulturnih veza. Doktorica paleoslavistike i znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Antonija Zaradija Kiš u eseju "Louis Léger i Juraj Slovinac" bavi se pojavnošću Louisa Légera u francuskom filološkom, paleoslavističkom miljeu, te s povijesnoga aspekta ponajprije upozorava da ona nije jedinstvena, ako znamo da je interes za glagoljicu kao ksenografski alfabet postojao već nekoliko stoljeća ranije u visokokulturnim europskim sredinama kao što su Francuska i Italija. Polazeći od Légerove studije iz 1873. godine "Slavenski svijet. Putovanje i književnost" te dviju doktorskih disertacija iz 1878. godine - "Ćiril i Metodije: povijesna studija o obraćanju Slavena na kršćanstvo" i "Nestorova kronika", kao i prijevoda s poljskoga na francuski jezik "Zbirke slavenskih narodnih priča", analiza određuje Louisa Légera kao preteču slavističkih studija u Francuskoj u integralnom smislu riječi. Légerov rad važan je za razvoj slavističke misli na zapadnoeuropskom prostoru, za nas osobito interesantan po tumačenju važnosti sv. Jeronima za Hrvate, ali važan i za francusku književnu povijest jer je razotkrio podatke o podrijetlu Georgesa d'Esclavonie - Jurja Slovinca, francuskoga pisca, uglednoga kanonika i učitelja hrvatskoga podrijetla.

Ponedjeljak, 14.10.2019 23:00

Louis Leger i Juraj Slovinac

Današnja emisija posvećena je najnovijim istraživanjima paleoslavistike kroz komparativnu analizu hrvatsko-francuskih kulturnih veza. Doktorica paleoslavistike i znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Antonija Zaradija Kiš u eseju «Louis Léger i Juraj Slovinac» bavi se pojavnošću Louisa Légera u francuskom filološkom, paleoslavističkom miljeu, te s povijesnoga aspekta ponajprije upozorava da ona nije jedinstvena, ako znamo da je interes za glagoljicu kao ksenografski alfabet postojao već nekoliko stoljeća ranije u visokokulturnim europskim sredinama kao što su Francuska i Italija. Polazeći od Légerove studije iz 1873. godine «Slavenski svijet. Putovanje i književnost» te dviju doktorskih disertacija iz 1878. godine – «Ćiril i Metodije: povijesna studija o obraćanju Slavena na kršćanstvo» i «Nestorova kronika», kao i prijevoda s poljskoga na francuski jezik «Zbirke slavenskih narodnih priča», analiza određuje Louisa Légera kao preteču slavističkih studija u Francuskoj u integralnom smislu riječi. Légerov rad važan je za razvoj slavističke misli na zapadnoeuropskom prostoru, za nas osobito interesantan po tumačenju važnosti sv. Jeronima za Hrvate, ali važan i za francusku književnu povijest jer je razotkrio podatke o podrijetlu Georgesa d'Esclavonie – Jurja Slovinca, francuskoga pisca, uglednoga kanonika i učitelja hrvatskoga podrijetla.

Četvrtak, 03.10.2019 16:03

Jeronimove svetačke legende (Vitae patrum) u starijoj hrvatskoj književnosti

Slaveći 30. rujna spomendan svetoga Jeronima, u fokus javnosti donosimo lik svetca zaštitnika Dalmacije, potom teologâ, prevoditeljâ, knjižničarâ, učiteljâ i studenatâ. Ovaj je mistik s početka srednjega vijeka ostavio dubok trag u svjetskoj povijesti, a Hrvatima je posebice značajan jer se uz njegovo ime veže prijevod latinske Biblije ‒ Vulgate te se po njemu zove i Papinski zavod, središnja obrazovna ustanova hrvatskoga svećenstva u Rimu. Poslušajmo esej Vesne Stipčević Badurina, znanstvene savjetnice na Staroslavenskom institutu u Zagrebu, u kojemu nas autorica upućuje u detalje svetčeva životopisa, a potom razlaže Jeronimove svetačke životopise, Vitae patrum, napose Život svetoga Pavla Pustinjaka i Život svetoga Hilariona Opata.

Ponedjeljak, 30.09.2019 23:00

Jeronimove svetačke legende (Vitae patrum) u starijoj hrvatskoj književnosti

Slaveći 30. rujna spomendan svetoga Jeronima, u fokus javnosti donosimo lik svetca zaštitnika Dalmacije, potom teologâ, prevoditeljâ, knjižničarâ, učiteljâ i studenatâ. Ovaj je mistik s početka srednjega vijeka ostavio dubok trag u svjetskoj povijesti, a Hrvatima je posebice značajan jer se uz njegovo ime veže prijevod latinske Biblije ‒ Vulgate te se po njemu zove i Papinski zavod, središnja obrazovna ustanova hrvatskoga svećenstva u Rimu. Poslušajmo esej Vesne Stipčević Badurina, znanstvene savjetnice na Staroslavenskom institutu u Zagrebu, u kojemu nas autorica upućuje u detalje svetčeva životopisa, a potom razlaže Jeronimove svetačke životopise, Vitae patrum, napose Život svetoga Pavla Pustinjaka i Život svetoga Hilariona Opata.

Najave

175. obljetnica izlaženja "Zore dalmatinske" : "Zora dalmatinska i nacionalna kulturna povijest

Ponedjeljak, 21.10.2019. 23:00 - 23:29

Postupni gospodarski i duhovni uzlet u dalmatinskim gradovima četrdesetih godina 19. stoljeća doveo je do hrvatskoga narodnog preporoda što je stvorilo povoljnu klimu za pokretanje Zore dalmatinske, prvoga preporodnog književnog ...

Rat i rovovski pjesnici
Ponedjeljak, 25.11.2019. 23:00 - 23:30

Svijet bez vremena i društvo bez oca u noveli "Tri dana kod sina" Josipa Kozarca
Ponedjeljak, 16.12.2019. 23:00 - 23:30

Sve najave