Kozmopolis

Kozmopolis

Emisija "Kozmopolis – književnost u kontekstu" donosi eseje književnih povjesničara i teoretičara i, uz ostalo, traži odgovore na pitanja o ulozi književnosti u 21. stoljeću te o tome koliko je važno graditi vlastite smjernice i biti inovativan u nacionalnim i internacionalnim razmjerima...

Posljednje emisije

Ponedjeljak, 10.08.2020 23:00

Emisija 10.08.2020.

175. obljetnica izlaženja Zore dalmatinske: Zora dalmatinska i nacionalna kulturna povijest Postupni gospodarski i duhovni uzlet u dalmatinskim gradovima četrdesetih godina 19. stoljeća doveo je do hrvatskoga narodnog preporoda što je stvorilo povoljnu klimu za pokretanje Zore dalmatinske, prvoga preporodnog književnog časopisa na hrvatskom jeziku koji je izlazio u Dalmaciji. U eseju Katarine Ivon, izvanredne profesorice i Roberta Bacalje, redovitoga profesora Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja zadarskoga Sveučilišta slušamo o okolnostima pokretanja časopisa, pokretačkoj ulozi Ante Kuzmanića te o fenomenu višeetničkoga regionalnog identitetskog koncepta - dalmatinstva. U eseju se skreće pozornost na posebnosti koje Zoru razlikuju odnosu na druge časopise te ulozi koju su u časopisu imali Petar Preradović i Stanko Vraz. Suradnici Zore dalmatinske bili su brojni književnici koji su pripadali zadarskomu književnom krugu, časopis je na svojim stranicama objavljivao djela svjetskih autora, prijevode antičkih pisaca, a istodobno je bio i lučonošom domoljubnih stremljenja.

Četvrtak, 30.07.2020 16:03

Emisija 30.07.2020.

Esej Jelene Šesnić o prvome svjetskom ratu, ulozi američke kulture u njemu te njime motiviranoj američkoj književnosti.

Četvrtak, 23.07.2020 16:03

Emisija 23.07.2020.

Martina Domines Veliki: PRVI SVJETSKI RAT I ROVOVSKI PJESNICI Autorica eseja, doktorica anglistike Martina Domines Veliki prikazuje tematski korpus poetske i autobiografske obrade ratnih zbivanja i njihovih posljedica u engleskoj književnosti te popratnih članaka, podjednako militarističkoga kao i pacifističkoga karaktera, u kontekstu interdisciplinarnih znanstvenih pristupa građi Prvoga svjetskog rata. Viđenje čovjekove nehumane strane prirode koja se često očituje u ratnim okolnostima povezuje mislioce poput Machiavellija, Hobbesa i Freuda, koji su isticali prirođeno ljudsko licemjerje: ispod uglađenih manira i altruizma krije se uspavana zvijer koja jedva čeka povrijediti druge ljude; potrebna je samo okolina koja će primitivnim impulsima dopustiti da dođu na vidjelo, a upravo je ratno stanje povratak u primitivno. Uz takvo već tradicionalno mišljenje o iskonskome, drugi teorijski rukavac razvija se dalje iz ključnih riječi psihoanalize, objedinjujući ih s poimanjem vremena. Iskustvo rata u novije se vrijeme u humanističkim znanostima promatra kroz kompleks traume. Prema riječima američke kritičarke Cathy Caruth, trauma se iščitava kao kriza istine, jer traumatski događaj nije simptom nesvjesnog, već simptom povijesti koja je prethodila samom događaju, a o kojoj sama osoba ništa ne zna. U tom smislu traumatizirana osoba postaje i sama simptomom povijesti koju ne može do kraja shvatiti. Analiza Martine Domines Veliki obuhvaća književnost neposrednoga iskustva Prvoga svjetskog rata, a vodi računa i o recentnom dokumentarnom filmu Petera Jacksona 'Oni neće ostarjeti', koji se oslanja na nikad viđene arhivske snimke iz Prvoga svjetskog rata. U središtu su zanimanja pak djela Rudyarda Kiplinga i Henryja Newbolta, Herberta Georgea Wellsa, Ruperta Brookea, Wilfreda Owena, Sigfrieda Sassoona i Roberta Gravesa, a ističu se i književnice poput Jessie Pope i Virginije Woolf.

Ponedjeljak, 20.07.2020 23:00

Emisija 20.07.2020.

Martina Domines Veliki: PRVI SVJETSKI RAT I ROVOVSKI PJESNICI Autorica eseja, doktorica anglistike Martina Domines Veliki prikazuje tematski korpus poetske i autobiografske obrade ratnih zbivanja i njihovih posljedica u engleskoj književnosti te popratnih članaka, podjednako militarističkoga kao i pacifističkoga karaktera, u kontekstu interdisciplinarnih znanstvenih pristupa građi Prvoga svjetskog rata. Viđenje čovjekove nehumane strane prirode koja se često očituje u ratnim okolnostima povezuje mislioce poput Machiavellija, Hobbesa i Freuda, koji su isticali prirođeno ljudsko licemjerje: ispod uglađenih manira i altruizma krije se uspavana zvijer koja jedva čeka povrijediti druge ljude; potrebna je samo okolina koja će primitivnim impulsima dopustiti da dođu na vidjelo, a upravo je ratno stanje povratak u primitivno. Uz takvo već tradicionalno mišljenje o iskonskome, drugi teorijski rukavac razvija se dalje iz ključnih riječi psihoanalize, objedinjujući ih s poimanjem vremena. Iskustvo rata u novije se vrijeme u humanističkim znanostima promatra kroz kompleks traume. Prema riječima američke kritičarke Cathy Caruth, trauma se iščitava kao kriza istine, jer traumatski događaj nije simptom nesvjesnog, već simptom povijesti koja je prethodila samom događaju, a o kojoj sama osoba ništa ne zna. U tom smislu traumatizirana osoba postaje i sama simptomom povijesti koju ne može do kraja shvatiti. Analiza Martine Domines Veliki obuhvaća književnost neposrednoga iskustva Prvoga svjetskog rata, a vodi računa i o recentnom dokumentarnom filmu Petera Jacksona 'Oni neće ostarjeti', koji se oslanja na nikad viđene arhivske snimke iz Prvoga svjetskog rata. U središtu su zanimanja pak djela Rudyarda Kiplinga i Henryja Newbolta, Herberta Georgea Wellsa, Ruperta Brookea, Wilfreda Owena, Sigfrieda Sassoona i Roberta Gravesa, a ističu se i književnice poput Jessie Pope i Virginije Woolf.

Najave

Kozmopolis

Četvrtak, 13.08.2020. 16:03 - 16:35

175. obljetnica izlaženja Zore dalmatinske: Zora dalmatinska i nacionalna kulturna povijest Postupni gospodarski i duhovni uzlet u dalmatinskim gradovima četrdesetih godina 19. stoljeća doveo je do hrvatskoga narodnog preporoda što ...

Drago Štambuk: Preostaje nam Ljubav
Ponedjeljak, 21.09.2020. 23:00 - 23:29

Sve najave