Moj izbor

Moj izbor

Emisija "Moj izbor" pokušava osvijetliti poetike, saznati stvaralačke razloge i portretirati svakoga gosta, kroz razgovor o njegovim djelima, njegovim ukusima ili glazbenom izboru. Svaki gost bira pet skladbi, a doznajemo kako ostale grane umjetnosti utječu na spisateljsku inspiraciju ili sumnju.

S obzirom dana to da se emisija emitira uživo, razgovor ima svoju dinamiku i svoje zakonitosti; kreće se od neformalnih momenata do suštinskih pitanja za svakog umjetnika, u jednoj se emisiji uspijevaju čuti različiti glasovi i stanja, različite generacije i poetike.

S piscima i to prva tri petka u mjesecu, u terminu od 18.00 do 19.00 razgovara Ivica Prtenjača, a posljednji petak u mjesecu razgovara Siniša Labrović. Emisija se reprizira nedjeljom od 11.00 - 12.00.

 

 

Posljednje emisije

Petak, 16.08.2019 18:00

Emisija 16.08.2019.

Gost je pisac Branislav Glumac. Objavio je tridesetak knjiga. Prvim pjesmama javio se 1953. godine u Virovitičkom listu.[1] Zastupljen je u antologijama proze i poezije. S Petrom Kepeskim preveo je prvu antologiju makedonske poezije na hrvatski jezik. Sačinio je i antologiju Moja prva ljubavna pjesma (od Krleže do Babića). Sav svoj radni vijek proveo je (i provodi) kao profesionalni književnik. Statusna knjiga unutar Glumčevog opusa i kultna knjiga recentne hrvatske proze je roman Zagrepčanka iz 1974. godine u kojem je osim tematske složenosti autor unio i potpuno ukidanje interpunkcije da bi kasnije, posebno u knjigama pjesama, stvorio specifični vlastiti interpunktuarij.[3] Nevezanost za radni odnos omogućila mu je da se kreće u raznovrsnim umjetničkim društvima i sredinama: od svijeta glume, teatra i filma do važnih susreta i prijateljevanja sa slikarima i kiparima. Tako su nastale knjige Razgovori sa slikarima koje je vodio u ateljeima tematski vezani za procese likovnog stvaranja u vremenskom rasponu od najstarijih do mlađih generacija (Tartaglia, K. Hegedušić, Veža, Lovrenčić, Šebalj, Vaništa, Murtić, Reiser, Dogan, Seder, Koydl, Biffel, Hoti, Šiško, Lončar) i Sjećanja na ljude (dvije knjige) književnike od Krleže, Cesarića, Tadijanovića, Krkleca, Božića, Šegedina, Matkovića, Kaleba, Desnicu, Dizdara, Slamniga, Šoljana, V. Parun, Kuzmanovića, Pupačića do Severa, glumce i redatelje od Gavelle, Radojevića, Spajića, Golika, D. i J. Marušića, Grkovića, Cilića, Kutijara, Šovagovića, Ličine, Dracha pa do Kojadinovića, Oreškovića, Krnjajića, Buljana i mnogih drugih. Pojedina djela i tekstovi su mu prevedena na francuski, engleski, njemački, talijanski, ruski, slovenski, bugarski, slovački i albanski jezik. Prvi program Hrvatskoga radija (HRT - HR 1) Drugi program Hrvatskoga radija (HRT - HR 2) Treći program Hrvatskoga radija (HRT - HR 3)

Nedjelja, 11.08.2019 11:00

Emisija 11.08.2019.

Gost je pjesnik, slikar, esejist Hrvoje Marko Peruzović. Hrvoje Marko Peruzović, rođen je 1971. godine u Zagrebu. Završio grafički odjel Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn u Splitu. Diplomirao slikarstvo 1995. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (klasa Prof. Ðuro Seder). Studijski boravio u Parizu, Milanu, Veneciji i Beču. Član je HZSU-a i HULU-a Split. Osim slikarstva bavi se klasičnom grafikom, ilustracijom, skulpturom i fotografijom. Izlagao je na više od pedeset samostalnih izložbi kao i na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ostvario je i brojna djela sakralne tematike.Djela mu se nalaze u raznim privatnim i javnim zbirkama i muzejima. Sudjelovao je na brojnim likovnim susretima i kolonijama humanitarnog karaktera. Likovno je uredio i ilustrirao nekoliko knjiga, kataloga i monografija. O njegovom radu pisali su Josip Depolo, Ive Šimat Banov, Stanko Špoljarić, Tonko Maroević, Vladimir Rismondo ml., Andro Filipić, Darko Schneider, Đuro Vanđura, Tonči Šitin, Nevenka Nekić, Vinicije Lupis, Anamarija Stibilj Šajn, Nives Marvin, Toni Horvatić, Vlasta Tolić, Mirela Duvnjak, Sanda Bajzek Stanačev, Iva Koerbler, Igor Brešan i dr. Piše poeziju, aforizme i kratke eseje iz područja likovnosti. Dobitnik je prve nagrade "Post scriptum" za književnost na društvenim mrežama, koja se dodjeljuje u sklopu festivala književnosti KaLibar. Objavio je zbirku pjesama "Nekoga moramo voljeti (kako na webu, tako i na zemlji)". Živi i radi u Zagrebu kao samostalni umjetnik.

Petak, 09.08.2019 18:00

Emisija 09.08.2019.

Gošća je prevoditeljica Anda Bukvić Pažin Anda Bukvić Pažin rođena je u Metkoviću, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Studij engleskog jezika i književnosti i njemačkog jezika i književnosti upisala je 1998. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te diplomirala 2003. s temom iz književnog prevođenja njemačke proze na hrvatski jezik. Na istom je fakultetu 2012. i doktorirala, s temom Dnevnici njemačkih autorica na prijelazu 18. u 19. stoljeće. Tijekom dodiplomskog i postdiplomskog studija boravila je na stipendijama na sveučilištima u Heidelbergu, Konstanzu i Berlinu. Od 2006. do 2010. godine radi kao lektorica u vanjskoj suradnji na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu te predaje Suvremeni engleski jezik 1 i 2 te Prijevodne vježbe na diplomskom studiju. Bavi se prevođenjem audio, vizualnog i tekstualnog materijala te usmenim prevođenjem. Od 2002. g. redovita je vanjska suradnica na Hrvatskoj radioteleviziji i Hrvatskom radiju. Piše i objavljuje popularne, kritičke i teorijske tekstove. Brojne prijevode objavila je u časopisima za književnost i kulturu, na Trećem programu Hrvatskog radija, web portalima te u suradnji s brojnim izdavačkim kućama. Članica je Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja, Društva hrvatskih književnih prevodilaca te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Nedjelja, 04.08.2019 11:00

Emisija 04.08.2019.

Gost je dramatičar, romanopisac i dramaturg Dino Pešut. Dino Pešut rođen je 1990. u Sisku. Završio je dramaturgiju, dramsko i filmsko pismo na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Radi kao dramaturg u različitim kazalištima u Hrvatskoj i inozemstvu. Kao dramatičar debitira s dramom Pritisci moje generacije, koja je bila pozvana na Forum of Young European Playwrights na festivalu Neue Stücke aus Europa u Wiesbadenu. Drama je praizvedena u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu 2013. Drama (Pret)posljednja panda ili statika osvaja prvu Nagradu Marin Držić koju dodjeljuje Ministarstvo kulture te je imala premijeru u Zagrebačkom kazalištu mladih 2015. Ista drama pozvana je na program Stückemarkt na festivalu Theatertreffen u Berlinu 2016. Osvojio je Nagradu Marin Držić i za drame Veliki hotel Bezdan, 2015., Stela, poplava, 2016., i Olimpia stadion (trilogija), 2017. Autor: Ivica Prtenjača

Najave

Moj izbor

Nedjelja, 18.08.2019. 11:00 - 12:00

Gošća je kustosica i muzejska savjetnica Nataša Ivančević.

Moj izbor
Petak, 23.08.2019. 18:00 - 19:00

Moj izbor
Nedjelja, 25.08.2019. 11:00 - 12:00

Sve najave