Ogledi i rasprave

Ogledi i rasprave

Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskoga radija

Posljednje emisije

Utorak, 19.03.2019 23:00

Biti marksist u filozofiji

Četvrtak, 14.03.2019 23:00

Razmišljanja o ekonomskoj monomaniji suvremenog svijeta

Slušamo ogled „Razmišljanja o ekonomskoj monomaniji suvremenog svijeta“, u kojemu politolog i geopolitičar Jure Vujić ukazuje na okolnost da u suvremenome globaliziranom svijetu ekonomija prevladava u svim segmentima društva (kultura, umjetnost, društveni život ...) te upravlja političkom sferom, tako da se zaista može govoriti o demoniji ekonomije. Autor napominje da je antimoderna kritika upravo bila usmjerena protiv mita neprestanog napretka i sve većeg tehnološkog postignuća što ih je krajem 19. i početkom 20. stoljeća utjelovljavao modernitet Amerike. Koncept „Homo economicusa“ svojstven je i marksizmu i kapitalizmu pa je zato svojevrsna fikcija. Političar i politološki pisac Hermann Scheer smatra da postoji zapadnjački fundamentalizam koji u jedinstvenu smjesu pokušava spojiti racionalizam, univerzalistički moralizam, relativizam i antihistoricizam. Taj je fundamentalizam hiperindividualistički i izaziva moralni pad. Zapadnjački hipersubjektivizam pati od onog što Scheer naziva „ekonomska monomanija“, a ta se sintagma odnosi na opsjednutost ekonomijom koja uzrokuje disoluciju uzvišenog koncepta politike. Takvo stanje dobro održava opće stanje inverzije vrednota i svjetonazora u zapadnoeuropskome svijetu. Jedinstvo heterogenih poruka i tematika „ne proizlazi iz postojanja pozitivnih i realnih karakteristika, nego iz njihove opreke, antagonizma između prijatelja/neprijatelja, prema teoriji Carla Schmitta“, zaključuje Jure Vujić. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Srijeda, 13.03.2019 23:00

O (ne)znanstvenosti filozofije

Emitiramo ogled „O (ne)znanstvenosti filozofije“ autora Boška Pešića, doktora filozofije. Problem znanstvenosti odnosno neznanstvenosti filozofije ovdje zapravo ispostavlja pitanje može li se Hegel u današnjem određenju filozofije prema znanosti uzeti mjerodavno. „Više nema nikakve dvojbe da problem mjesta filozofije u klasifikaciji današnje znanosti počiva na prešutnom stajalištu da filozofija i ono o čemu ona govori nikada u cijelosti ne može postati predmet kojim se ovladava. U većini slučajeva scijentometrijskoj analizi problematični su rezultati filozofskih istraživanja koji se opiru kvantitativno izraziti tek u obliku bibliografsko-statističke produktivnosti“, kaže autor i naposljetku zaključuje da svijet kao cjelina svega bića nikada ne može postati predmet izračuna fizike, kao što i svakoj znanstvenoj terminologiji kojoj je jedino stalo do tehnički precizne jezične razrade, uporno izmiče ono što se jezično još nije konstituiralo u beskonačnosti bića. Nije riječ o odbijanju prilagođavanja na objektivne životne uvjete koje je sa sobom revolucionarno uveo znanstveno-tehnički napredak, nego o tome da se „u pravom dosegu sagledaju okviri samokonstrukcije, onoga što je Husserl nazivao svijetom života, horizontom predznanstvenog iskustva, i čije je znanstveno zanemarivanje, gledano i iz današnje perspektive, s pravom proglasio krizom smisla znanosti, usprkos rapidnosti njenog svestranog napredovanja“. Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Utorak, 12.03.2019 23:00

O (ne)razumljivosti filozofije

Slušamo ogled „O (ne)razumljivosti filozofije“ autora Boška Pešića, doktora filozofije. Je li moguće o filozofiji, kao nečemu što se može pojaviti nerazumljivo, promišljati i razgovarati, pita se autor te napominje da je problem verbalizma stari problem u filozofiji. Diogen Laertije uporabljuje riječ „dysnoetos“ da bi objasnio koliko je teško razumjeti Heraklitovo djelo „O prirodi“. U filozofiji, kako bi rekao Nietzsche, jezik i stil nisu nešto odvojivo od stvari, nego ono što bitno pripada stvari. Iz nastojanja filozofije da običnim izrazima dade specifično i precizno značenje kasnije će proizaći ono što filozofi običavaju nazivati „strogoćom mišljenja“. Stvaranje preduvjeta za preinaku filozofske poduke, koja bi trebala dovesti do veće razumljivosti filozofije, može početi već s jasnim razgraničenjem filozofije kao informacije i filozofije kao formacije, ističe Boško Pešić te zaključuje da filozofija koja se naizgled nekom dobronamjernom prilagodbom svede na filozofsku informiranost „redovito skončava nužno kao jalova uniformnost znanja stvorenog preciznom obradom i manipulacijom njezinih pravovaljanih 'podataka'. S druge strane, rezultat formacije nedvojbeno se prepoznaje preko svijesti da filozofirati znači ne pripadati nikomu, a opet to nepripadanje iskazivati na osobit način pripadanja, naime, kao pripadanje slobodi, koliko god ona isprva i uvijek iznova sebe pokazivala nerazumljivom.“ Tekst je odabrao Marito Mihovil Letica. Urednica: Manuela Frkić Žaja.

Najave

Disco eskapizam

Srijeda, 20.03.2019. 23:00 - 23:30

Kako su se disco glazba i njezina supkultura sredinom 1970-ih iz ograničenog underground pokreta transformirale u globalni fenomen sa svim obilježjima industrije zabave? O pojedinostima toga procesa, o specifičnostima oblikovanja ...

Diplomac 50: Pop inovacije u filmskoj glazbi
Srijeda, 20.03.2019. 23:00 - 23:29

Ogledi i rasprave
Četvrtak, 21.03.2019. 23:00 - 23:30

Sve najave
Poslušajte