Povijesne kontroverze

Povijesne kontroverze

Emisija je usmjerena na poticanje argumentirane akademske rasprave, njegovanja profesionalizma i kulture dijaloga temeljeći se na najnovijim saznanjima iz područja povijesnih znanosti i srodnih znanstvenih disciplina. Autor i voditelj emisije je dr.sc. Josip Mihaljević.

Posljednje emisije

Utorak, 14.07.2020 10:30

Emisija 14.07.2020.

U razdoblju socijalizma povjesničari koji su istraživali povijest radničkog pokreta, revolucije, NOB-a i Komunističke partije uživali su privilegirani status unutar stručne, ali i šire javnosti. Raspadom socijalističkog sustava na početku devedesetih godina 20. stoljeća, socijalistički povjesničari će u nadolazeće razdoblje političke i društvene tranzicije ući s pripisivanom im krivnjom nesuprotstavljanja partijskom režimu i reproduciranja tema na kojima je režim temeljio svoj legitimitet. Jesu li ti povjesničari zaista i bili privilegirani režimski miljenici, kakva je bila njihova sudbina nakon raspada socijalizma i može li se o njima govoriti kao o gubitnicima povijesti, pitanja su na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Branimirom Jankovićem.

Četvrtak, 09.07.2020 14:30

SOCIJALISTIČKI POVJESNIČARI U TRANZICIJI

U razdoblju socijalizma povjesničari koji su istraživali povijest radničkog pokreta, revolucije, NOB-a i Komunističke partije uživali su privilegirani status unutar stručne, ali i šire javnosti. Raspadom socijalističkog sustava na početku devedesetih godina 20. stoljeća, socijalistički povjesničari će u nadolazeće razdoblje političke i društvene tranzicije ući s pripisivanom im krivnjom nesuprotstavljanja partijskom režimu i reproduciranja tema na kojima je režim temeljio svoj legitimitet. Jesu li ti povjesničari zaista i bili privilegirani režimski miljenici, kakva je bila njihova sudbina nakon raspada socijalizma i može li se o njima govoriti kao o gubitnicima povijesti, pitanja su na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Branimirom Jankovićem.

Utorak, 07.07.2020 10:30

Emisija 07.07.2020.

Svima nam je poznata podjela srednjovjekovnog društva na plemstvo, svećenstvo i seljaštvo. No, stvarnost društvenih podjela tijekom predmodernog razdoblja bila je daleko složenija, te spomenuta podjela predstavlja tek vrlo shematizirani prikaz društvene stratifikacije. Naime, ovakva podjela posvema iz obzora društvene slojevitosti zanemaruje gradske zajednice koje su tijekom čitavog (ne samo hrvatskog) srednjovjekovlja predstavljale svojevrstan mikrokozmos društvenih, gospodarskih i političkih odnosa, ne uvijek u potpunosti sukladan tradicionalnom viđenju feudalne epohe europskog društvenog razvitka. A upravo gradovi, i u njima polako razvijajući društveni sloj građana, postat će glavnim nosiocima idejnog transfera prema modernom građanskom društvu. U tom kontekstu, na našoj obali među srednjovjekovnim gradskim društvima u pogledu gospodarskog i političkog razvoja izdvaja se primjer Dubrovnika. Naime, u dubrovačkom okrilju na početku kasnoga srednjega vijeka počet će se razvijati jedan elitni sloj gradskog stanovništva okupljen oko bratovštine Sv. Antuna. Njihov gospodarski i poduzetnički potencijal nikad neće prerasti u formalnu političku moć, no predstavnici tog sloja - Antunina - umnogome će obilježiti društveni, gospodarski i politički život Dubrovnika, sve do samoga kraja Republike. Stoga danas u Povijesnim kontroverzama razgovaramo upravo o dubrovačkim antuninima, a naša sugovornica je dr. sc. Zrinka Pešorda Vardić s Hrvatskog instituta za povijest.

Četvrtak, 02.07.2020 14:30

NEPLEMENITI DUBROVAČKI GOSPARI - TKO SU BILI ANTUNINI? 21.02.2019

Svima nam je poznata podjela srednjovjekovnog društva na plemstvo, svećenstvo i seljaštvo. No, stvarnost društvenih podjela tijekom predmodernog razdoblja bila je daleko složenija, te spomenuta podjela predstavlja tek vrlo shematizirani prikaz društvene stratifikacije. Naime, ovakva podjela posvema iz obzora društvene slojevitosti zanemaruje gradske zajednice koje su tijekom čitavog (ne samo hrvatskog) srednjovjekovlja predstavljale svojevrstan mikrokozmos društvenih, gospodarskih i političkih odnosa, ne uvijek u potpunosti sukladan tradicionalnom viđenju feudalne epohe europskog društvenog razvitka. A upravo gradovi, i u njima polako razvijajući društveni sloj građana, postat će glavnim nosiocima idejnog transfera prema modernom građanskom društvu.

Najave

HRVATSKA I SAD 1918 - 1929 1. DIO 07.03.2019

Četvrtak, 16.07.2020. 14:30 - 15:15

Stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca i susljedne Kraljevine Jugoslavije tema je razmjerno dobro obrađena u hrvatskoj historiografiji. Poznat nam je kronološki okvir političkih zbivanja koji su doveli do stvaranja ...

HRVATSKA I SAD 1918 - 1929 2. DIO 14.03.2019
Četvrtak, 23.07.2020. 14:30 - 15:15

RUSIJA I BALKAN, PROŠLOST U SADAŠNJOSTI 21.03.2019
Četvrtak, 30.07.2020. 14:30 - 15:15

Sve najave