Emisija posvećena propulzivnim, a dijelom i eksperimentalnim dramskim, književnim i radiofonijskim ostvarenjima. Jedna od bitnih osobina jest i izrazita otvorenost emisije prema dramskim piscima najmlađih naraštaja, što uključuje i čestu suradnju sa studentima dramaturgije na zagrebačkoj ADU.
Zgrada je metafora za korporacijsku neman koja prisiljava ljude na ovisnost o poslu u strahu da ne izgube egzistenciju. Trgovački centar, urede, multiplex-kino, sve ima zgrada u kojoj čovjek radi, spava, živi i otuđuje se od života. Pročitavši Fidine zapise, Belona, jedna od vođa pobune pokušava promijeniti taj suludi perpetuum mobile, ali ono što ostavlja generacijama iza sebe su „Belonini proglasi“ u kojima pokazuje kako ljudsko društvo nikada nije bilo bez neke vlasti, a samo je loša vlast dovela do krajnje nepravde. Belona ostavlja pitanje otvorenim – ima li dobre vlasti. Kao i dilemu: Mogu li riječi išta promijeniti? Režija: Katja Šimunić. Skladatelj: Stanislav Kovačić. Ton-majstorica : Marija Pečnik Kvesić. Urednica: Željka Turčinović. Glume: Linda Begonja, Dunja Fajdić, Vilim Matula, Vedran Komerički, Sven Medvešek, Tena Brankov Nemet.
IRENA MATIJAŠEVIĆ: „Tri prizora prije…“ Začudni poetski „tour de force“ ljubavnoga dijaloga muškarca i žene. Dvoje neprilagođenih, strastvenih, zapitanih o smislu svega oko njih i u njima, dvoje duhovitih, napornih, zanimljivih, intelektualnih, izmučenih realnostima i banalnostima svakodnevice pred ulaskom su u zajednički život ovjerovljen i administrativno. Osjećaju strah. Ili ushićenost? Ili…? Uglavnom, gosti čekaju na njih da se pojave i da ceremonija vjenčanja napokon počne. Glumili su: Jadranka Đokić i Krešimir Mikić. Glazbena urednica: Adriana Kramarić. Ton-majstorica: Katarina Račić. Redateljica: Marina Pejnović. Urednica: Katja Šimunić.
Osvojio je zemlje na Istoku i na Zapadu, pokorio mnoge narode, sagradio svetišta i gradove, donio zakone i, usput, opljačkao i zaklao sve koji su mu stali na put. Vladar iz 21. stoljeća? Jedan od okrutnih diktatora iz 20. stoljeća? Ne, nego car Justinijan, najuspješniji bizantski car, čija je inspiracija i zakonita žena bila Teodora, oboje s adresom u Konstantinopolu, u 6. stoljeću. Ratovi i osvajanja ponavljaju se, kako nekad tako i danas. Poslovica kaže kako je ponavljanje majka mudrosti, a povijest učiteljica života. Hmmmm…? “Bizantska soap opera” radiofonski je projekt Jasne Mesarić, autorice koncepta, teksta i režije, nadahnut knjigom „Tajna povijest“ (“Historia arcana”) Prokopija iz Cezareje, 6.st. (a ponešto i onim oko nas) koji se oblikovao u zaigranoj suradnji sa skladateljem Matom Matišićem i ton-majstoricama Marijom Pečnik Kvesić i Marijanom Begović. Satirično-politička je to glazbena drama koja prokazuje hipertrofiranu medijatiziranu politiku današnjice kao soap operu, dok stvarni ljudi stradavaju. Autorica teksta i redateljica: Jasna Mesarić. Glumili su i pjevali: Jelena Miholjević, Jasna Bilušić, Tomislav Martić, Nenad Cvetko, Alen Šalinović i Dražen Bratulić. Skladatelj: Mate Matišić. Glazbena urednica: Franka Meštrović. Ton-majstorice: Marija Pečnik Kvesić i Marijana Begović. Urednica: Katja Šimunić.
„Bijeli bubrezi“ Vedrane Klepice distopijski su i postfeministički, okrutni narativ o obespravljenosti žena, neumoljivosti prirode, strahopoštovanju obitelji i izopačenosti utilitarnih ekonomskih zapovijedi. Rodna i klasna determiniranost usporedno krajnjoj prekarnosti oblikuju osobnosti i ne/djelovanja antijunakinja ovog dramskog iskaza i dovode ih do potpune neslobode i ledene ušutkanosti. Postoji li efikasan način kako se boriti protiv takvoga društva? A koje u svojim metaforama (ne)daleke budućnosti kao da prepisuje zastrašujuće naputke sadašnjosti. Glume: Natalija Đorđević, Marija Kolb, Irena Tereza Prpić, Mia Krajcar, Zoran Čubrilo, Doris Šarić Kukuljica, Duško Modrinić i Ivana Boban. Glazbeni urednik: Maro Market. Ton-majstor: Zoran Sajko. Redateljica: Stephanie Jamnicky. Urednica: Katja Šimunić.
Pratite nas na Facebooku